Stigli smo do kraja još jedne godine! Blagdani su sve bliže, kao i priprema božićnih kolača, koji u naše domove donose radost i veselje. Na svečano ukrašenom stolu, nakon bogatog objeda, servirani su pladnjevi puni različitih, slasnih kolača. Neki su upravo onakvi kako su ih, za te dane, pripremale naše bake i majke. Slika je to koju vidimo tijekom božićnih blagdana, koji bi trebali biti najmirnije i najsretnije razdoblje u godini. Nažalost, sve je veći broj onih koji upravo tada osjećaju nemir, usamljenost i tjeskobu. Mnogima božićno vrijeme izaziva traume, nezadovoljstvo, anksioznost.
Jeste li čuli za blagdansku depresiju? Ili možda osjetili njezine posljedice? Iako je prosinac poznat kao najradosniji mjesec u godini, mnoge među nama ulovi ova vrsta depresije, a razlozi su raznovrsni. Neki ljudi treće životne dobi božićne blagdane ne provode u krugu obitelji, nego u domovima za starije osobe. Osamdeset osmogodišnji Josip priča kako provodi dane: “Čitam, rješavam križaljke, gledam televiziju. Za svaku kretnju izvan sobe koristim invalidska kolica. Prije su mi Božići bili drugačiji. Na okupu je bila cijela obitelj. Djeci sam prenio običaje moje majke. Iznenada, nakon ženine smrti, sve se promijenilo. Sin Toni i kćerka Antonela zaposleni su u Njemačkoj. Imaju takve poslove da za ovaj Božić ne mogu doći. Zaželio sam se njih, ali još više unuka“, govori i jedva suzdržava suze.
Blagdanska depresija je moderan fenomen koji sve više uzima maha i pogađa sve veći broj ljudi. Sve je prisutnija, ne samo među starijima već i među mladima .Obično je kratkotrajna i traje samo nekoliko dana prije, tijekom i nakon blagdana. Mjeseci prosinac i siječanj trebali bi biti najradosniji mjeseci u godini jer u njima ima najviše blagdana. Za očekivati je da se većina ljudi u to vrijeme osjeća sretno i radosno. To je vrijeme darivanja, vrijeme kupovanja i poklanjanja, vrijeme druženja, vrijeme kada se ljudi posvećuju obitelji i prijateljima, kada se okreću novoj rutini i prisjećaju djetinjstva.
Kada se nedavno u jednom malom kvartovskom društvu povela priča o predstojećim blagdanima, umirovljenica Zdenka se pohvalila da će se i ove godine njezina obitelj za Božić okupiti u kući kod njezinog sina. Bivša medicinska sestra Renata rekla je da su ona i njezin muž pozvani kod prijatelja u jedno selo u Gorskom Kotaru. Svi se pripremaju za blagdane, sve je užurbano. Trgovi i ulice su okićeni, trgovine i trgovački centri mame prigodnom glazbom i poklonima. To je vrijeme ispunjeno radošću i optimizmom.
No, svi se ljudi u to vrijeme ne osjećaju tako. Blagdanskoj depresiji skloni su prije svega osobe koje su usamljene, koje žive same daleko od članova obitelji, osobe bez puno prijatelja, starije osobe koje su se razvele, koje su prekinule emocionalnu vezu, doživjele smrt bliske osobe, kao i osobe u besparici.
Gospođa Kata se prisjeća Božića sa snijegom i kuće pune djece… Danas s malom mirovinom može si pripremiti samo skromni objed. Božić se smatra najobiteljskijim od svih blagdana. Tih se dana okuplja obitelj, djeca se vraćaju roditeljima u njihove tople domove, druže se, uživaju jedni s drugima, obnavljaju obiteljske veze. Ali Božić, osim obiteljima, dolazi i onima koji su sami i za blagdane si ne mogu priuštiti poklone najbližima ili napuniti blagdanski stol.
Mnogo je ljudi bez obitelji, bez svojih najdražih. Samoća mnogima nije njihov životni izbor, a pogotovo ne blagdanski. Svi ti samci se povlače u sebe, padaju u depresiju, nastoje što manje izlaziti, kako ih božićni ugođaj i raspoloženje drugih ljudi ne bi podsjećali na njihovu samoću. Oni nemaju kome kupiti poklon, pa ne mogu ni uživati u blještavim izlozima i uzbuđenju biranja darova. Njima nema tko donijeti dar, ne mogu doživjeti ni uzbuđenje i veselje, kao ostali ljudi, dok odmotavaju šarene omote poklona koje su našli ispod bora.
Pod njihovim božićnim drvcem nema darova. Samcima neće doći obitelj na večeru, pa u njihovoj kuhinji nema zamamnih mirisa pečenke i kolačića. Oni sebi najčešće ne kuhaju ni ostalih dana, a u trgovinama teško da si mogu kupiti puricu s mlincima. Kod njih miriše samo samoća i podgrijano gotovo, kupljeno jelo. Čašu vina poslije jela ne mogu ni s kim podijeliti, niti mogu nekome nazdraviti. Njima neće doći djeca da zajedno na Badnjak kite bor, niti će se veseliti maštovitoj božićnoj dekoraciji, zlatnim anđelima i sjajnim lampicama.
Kod njih nema niti božićnog drvca, niti vjenčića dobrodošlice na vratima. U kuću i u dušu na Božić im ulaze samo sjeta, samoća, sjećanja na nekadašnje dane u krugu obitelji, božićne melodije i molitva. Dani postaju sve kraći, noći sve hladnije, a pobjeći od blagdanskih pjesama i ukrasa skoro pa je nemoguće. Dok većinu to asocira na druženje, veselje, obitelj i poklone, mnogima blagdani donose tugu i melankoliju.
Ne smijemo si dopustiti da nam tuga oduzme radost. Treba uživati u sadašnjem trenutku i biti zahvalan na svemu onome što imamo. Učlanite se, primjerice, u mjesnu knjižnicu. Osim što ćete moći posuditi knjigu ili novine za čitanje, upoznat ćete nove ljude ili se družiti u jednoj od raznih aktivnosti poput likovnih radionica.
Jedna moja bivša kolegica nedavno je izjavila da je, razgovarajući s prijateljima koji su samci poput nje, zaključila da se opravdano smatraju isključenima iz božićno-novogodišnjih proslava i općenito atmosfere koja vlada u prosincu. Naime, naprosto je previše toga prilagođeno obiteljima i obiteljskim proslavama, a za samce kao da nema mjesta, kao da oni ne moraju ništa slaviti.
Prisjetite se istinskog duha Božića. Prejedanje, pretjerana konzumacija alkohola, kupnja skupih poklona mjesecima unaprijed, pretjerano kićenje domova – sve nas je to, što smo prihvatili kao sastavni dio blagdanskog ozračja, miljama udaljilo od duha Božića. Kada u vaše srce uđe trajni mir, nestat će i vaša usamljenost i tjeskoba, neovisno o tome provodite li Božić sami, s obitelji ili s prijateljima. Odbacite sva očekivanja i provodite blagdane na svoj način. Ne očekujte ništa ni od sebe ni od drugih. Jer, sreća je oko vas, samo je treba dohvatiti, ali ponekad malo i smanjiti očekivanja. Onda ćete blagdane sigurno dočekati sretno. Drenka Gaković
