Primarna zdravstvena zaštita se privatizira, glasili su naslovi iz novina. Preko noći se na javnom savjetovanju našao Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, unatoč obvezi koja proističe iz Sporazuma o njegovu osnutku, Sindikat umirovljenika je zatražio od predsjednika Ante Gavranovića da se prije isteka roka javnog savjetovanja organizira sastanak s prezentacijom planiranih zakonskih promjena za predstavnike umirovljenika, što je i održano 3. svibnja 2018. Prezentaciju je vodio državni tajnik Tomislav Dulibić uz više kolega iz Ministarstva.
Dulibić je, očekivano naglasio da u Nacrtu nema nikakvih izmjena koje bi se odnosile na pacijente, već da su one usmjerene na zadržavanje liječnika primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, pa se stoga šire mogućnosti privatizacije ordinacija primarne zdravstvene zaštite. Naime, ukida se postotak od 30 posto obveznih liječnika zaposlenih od strane domova zdravlja, te se svima omogućava da budu koncesiona- ri, odnosno privatnici, koji će moći zaposliti još jednog liječnika u svom timu.
Novina u zakonskom prijedlogu je mogućnost prijenosa obavljanja zdravstvene djelatnosti, odnosno da će liječnik, primjerice, prigodom odlaska u mirovinu (mogu raditi do 70. godine života) moći angažirati drugog liječnika koji će nastaviti raditi u njegovoj ordinaciji, ako je prije toga radio s njim u toj ordinaciji najmanje godinu dana. Liječnici traže i mogućnost otvaranja grupnih privatnih praksi.
Jačanje dnevnih bolnica – plus
U ministarstvu naglašavaju kako su koncesiona- ri i zakupci privatnici, ali su u mreži javne zdravstvene službe, te su dio državne struke dokle god imaju ugovore sa HZZO-om, pa se time, ne samo ne pogoršava položaj pacijenata, već se i poboljšava. Ovim je izmjenama uvedeno i načelo supsidijarnosti, što znači da se sve pokušava rješavati na nižoj razini, pa je ministarstvo raspisalo 99 specijalizacija PZZ kako bi liječnici bili sposobni što više zdravstvenih problema riješiti sami. Uvodi se i dodatno nagrađivanje liječnika za natprosječne rezultate u procesu dijagnostike i liječenja. To bi navodno bilo riješeno uredbom Vlade Rh, ali i – zaobilaženjem kolektivnog ugovora!
Korisnim se može ocijeniti nakana jačanja dnevnih bolnica, u okviru kojih će se pacijenti prioritetno slati na pretrage, što bi moglo poboljšati uslugu i djelovati preventivno.
Predstavnici umirovljenika su postavili brojna pitanja, osobito u vezi s dostupnošću zdravstvene zaštite, na što je odgovoreno kako će se u zabačenim mjestima i dijelovima gradova organizirati mobilne ambulante, kao i obveza dežurstva na razini cijele primarne zdravstvene zaštite. Očekuju se i poboljšanja u pali- jativi: koja se Nacrtom proteže i na tercijarnu razinu, iako baš nije transparentno na koji način.
Štampar je davno umro
Novine su uvedene u zdravstvenom turizmu, a njima će se omogućiti da stranci mogu biti liječeni u Hrvatskoj, što je već masovno ostvareno u dental- nom turizmu, no uopće se nije ni pokušalo promišljati kako siromašnim hrvatskim umirovljenicima približiti zdravstveni turizam.
Što se tiče dvojnog rada liječnika; ujutro u bolnicama i poslijepodne u privatnim ordinacijama, tu se navodno nije ništa mijenjalo. To brine Sindikat umirovljenika, jer će se liječnici „štedjeti” dok rade u bolnici ili na dežurstvu, da bi mogli normalno raditi u svojim ordinacijama. Logično je da će više i bolje raditi tamo gdje dodatno zarađuju.
Nacrt ne daje odgovor na pitanje naručivanja i čekanja na pretrage, već se samo komentira kako privatnik ima manje pacijenata, pa se kod njega ne treba toliko čekati, pa bi, analogno tome, svaka daljnja privatizacija zdravstva bila korisna i za pacijente?!
Dulibić je prokomentirao da to što novine pišu kako se ovim Nacrtom misli privatizirati primarna zdravstvena zaštita nije točno, jer se to odavno dogodilo, a osim toga Andrija Štampar je odavno umro. Zdravstvo je, tvrdi, već većinski privatizirano.
TRISTO POTPISNIKA OTVORENOG PISMA MINISTRU
Zašto privatizacija primarne zaštite?
Kako nazvati privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska?
Vjerujemo da imate jake, na dokazima utemeljene radove o prednostima potpune privatizacije primarne zaštite. Pod prednošću možemo smatrati bilo koji pozitivan učinak ili novu, dodanu vrijednost koju će imati privatizirana ambulanta u odnosu na javnu. Ono što do sada znamo jest to da takvih razlika – nema. I sami liječnici koji zagovaraju privatizaciju navode da „većina pacijenata i ne zna je li njihov liječnik privatnik ili zaposlenik doma zdravlja”…
Poštovani gospodine Ministre! Slijedom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zaštite, molimo Vas pojasnite hrvatskoj javnosti sljedeće:
1 Zbog čega se provodi potpuna privatizacija primarne zaštite?
Privatizacija se pokazala sporna i kod nas i u drugim zdravstvenim sustavima zbog sljedećeg:
a) Iako se broj usluga povećavao, nije došlo ni do porasta zdravlja građana, ni smanjivanja lista čekanja kao ni smanjivanja zdravstvene potrošnje.
b) Kontrola povećanog broja učinjenih usluga pokazuje (u svim sustavima) kako je riječ samo o načinu uvećavanja prihoda ambulante. Drugim riječima, usluge se povećavaju ne s ciljem boljeg liječenja pacijenata, nego s ciljem veće zarade.
c) Želja za povećanjem zarade prečesto navodi liječnike na lažiranje učinjenih usluga ili drugačije (skuplje) prikazivanje učinjenih usluga, no što je to bilo u stvarnosti.
Posebno poteškoću predstavlja (u želji za što većom zaradom) mogućnost prevelike primjene nepotrebnih i uvijek potencijalno opasnih zdravstvenih usluga.
2 Hoče li privatizirane ambulante raditi na načelima konkurentnosti i slobodnog tržišta ili Ce i dalje biti na državnim jaslama?
Prema Nacrtu Zakona, privatne ordinacije neće biti samostalni poduzetnici, te neće poslovati na načelima slobodnog tržišta i konkurentnosti. Iako privatne, ambulante će i dalje biti na ugovoru s HZZO-om koji će im pokrivati plaće, sve troškove poslovanja i dodatno plaćati za učinjene usluge (505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu). Pored stalnog i sigurnog ugovora s HZZO-om, privatna će ambulanta moći i zarađivati samostalnim poslovanjem.
Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo? Smatrate li takvu privatizaciju pravednom prema bolničkim liječnicima koji i dalje ostaju javni djelatnici?
S obzirom da će vlasnici ambulante pravo na djelatnost moći prenijeti (drugim riječima prodati odnosno ostaviti u nasljedstvo svojoj djeci) jasno je da tako potpuno zatvaramo primarnu zaštitu za mlade liječnike, legaliziramo nepotizam i stvaramo plemstvo obiteljske medicine. Smatrate li stvaranje plemstva u javnom zdravstvu primjerenim činom?
3 Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost?
Prije potpune privatizacije primarne zaštite trebalo bi o tome pitati i vlasnike tj. hrvatske građane. Jer, upravo su hrvatski građani (a ne neka politička stranka ili Vlada) vlasnici javnog zdravstva. Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) „privatnicima”? Miješanje privatnog i javnog zdravstva ne nailazi na odobravanje hrvatskih građana.
U anketi provedenoj u časopisu Lider, 99,1% građana (5.123 glasova) u odnosu na 0,9% (49 glasova) izjasnilo se protiv miješanja javnih i privatnih praksi. S obzirom na navedeno, ne smatrate li nužnim pitati građane o najavljenoj privatizaciji? Ne smatrate li da bi građani na referendumu trebali odlučiti o sudbini svoga zdravstva?
Poštovani gospodine Ministre, nadamo se da ćemo suradnjom svih zainteresiranih iznaći bolje modele razvoja javnog zdravstva i odagnati sumnje o podvaljenoj privatizaciji primarne zaštite. Pri tome i oni željni privatizacije neće biti zakinuti – oni uvijek mogu osnovati privatnu ambulantu ili polikliniku, odvojiti se od HZZO-a i zapli- vati poduzetničkim vodama – piše u otvorenom pismu ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, a u potpisu je dr. Dražen Gorjanski, dr. med., spec., te još tristotinjak potpisnika, među kojima i Sindikat umirovljenika Hrvatske.