U ponedjeljak 4. rujna 2023. godine održana je 13. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Najvažnija točka dnevnog reda, zahtjevi umirovljeničkih udruga SUH-a i Matice stavljena je na kraj s obzirom na važnost tih zahtjeva.
Prvo se krenulo s točkom dnevnog reda „Paket prijedloga izmjena zakona za unapređenje II. i III. mirovinskog stupa’ kojeg je prilično jednostrano prikazao u svojoj prezentaciji posebni savjetnik u Kabinetu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Majher, zbog čega je na inicijativu predstavnika SUH-a nakon izlaganja pokrenuta rasprava. Cilj Majherove prezentacije bilo je stvaranje pozitivne slike oko obveznog II. stupa, iako u svom izlaganju nije omogućio detaljne uvide u ogromne gubitke mirovinskih fondova u 2021. i 2022. godini.
Mamac se povećava
Kazao je kako se kreće s izmjenama zakona kojim će se mirovinski dodatak za II. stup koji je dosad iznosio 20,25 posto podići na 27 posto, što znači da će se izjednačiti s dodatkom za I. javni stup. Također, onima koji u trenutku umirovljenja se odluče za dvostupačnu mirovinu umjesto dosadašnjih 15 % sada će se omogućiti 20 % jednokratne isplate ukupno kapitaliziranih sredstava u II. stupu.
Majherovo objašnjenje kako se tako pomaže umirovljenicima da upravljaju sa svojim novcem, zatvore kredit i sl. kritizirala je predsjednica SUH-a Jasna Petrović, kazavši kako cilj mirovinskih sustava je osigurati dostojanstvenu starost, a ne bacati mamce ljudima koji nemaju novca te ih privlačiti s jednokratnom isplatom keša. Mirovina ne služi za dugove i potrošnju. Kazala je i kako je u ovoj godini 80 posto svih novoumirovljenih izabralo isključivo mirovinu iz prvog stupa, što je samo dokaz da se II. stup samoukinuo i da je ovo pokušaj spašavanja tog stupa na račun povećanja javnog duga.
Nije tu kraj primamljivim ponudama zakonskih izmjena, pa se tako predlaže opcija isplate mirovine bez usklađivanja s inflacijom, gdje bi iznos mirovine u startu bio veći, ali jednak tijekom cijelog vremena isplate, što opet otvara mogućnost gubitaka za korisnike u razdobljima visoke inflacije. Novosti su i mogućnost izabiranja povoljnijeg fonda bilo kada tijekom godine (a ne samo u mjesecu rođenja), ali i da će fondovi moći trgovati nekretninama, što otvara vrata visokorizičnim ulaganjima.
18 centara za starije
Nakon rasprave o II. stupu, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš održao je izlaganje o „Izgradnji i opremanje centara za starije osobe“. Naime, u planu je izgradnja 18 centara za starije osobe diljem Hrvatske, gdje će se osigurati bolja dostupnost integrirane cjelovite skrbi za starije osobe unapređenjem infrastrukture za pružanje socijalnih usluga diljem Hrvatske. Cilj je osigurati institucionalnu skrb smještajem za 1.849 starijih osoba, ali će ti centri nuditi i druge usluge, poput usluge dnevnog ili poludnevnog boravka, prehrane i pomoći u kući, čime je u planu osigurati skrb za još 4.549 starijih osoba.
Poštom do nacionalne naknade
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak pak izlagala je o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe na kojem je radila i posebna radna skupina na kojoj su uvaženi svi zahtjevi umirovljeničkih udruga. Tako će se ublažiti kriteriji za dobivanje te naknade od 1. siječnja 2024. godine. Pa će se tako uvjet od 20 godina neprekidnog prebivališta na području RH prije podnošenja zahtjeva smanjiti na 10 godina, te povećati prihodovni cenzus – umjesto jednog iznosa nacionalne naknade po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno, on će se sada udvostručiti te će dakle iznositi 300 eura po članu kućanstva.
Trenutni iznos nacionalne naknade od 120,71 eura će se povećati na 150 eura, te će se usklađivati jednom godišnje u siječnju prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, s time da prvo usklađivanje kreće od 1.1.2025. godine.
Ono što je važno je što će se na zahtjev korisnika omogućiti besplatna isplata te naknade putem pošte, što do sada nije moguće. Naime, mnogi siromašni starci i starice u izoliranijim područjima Hrvatske nemaju bankovni račun zbog čega dosad nisu mogli ostvariti pravo na tu naknadu.
U srpnju 2023. godine ovu naknadu koristilo je 6.841 korisnik, a procjene su da će sljedeće godine zbog zakonskih izmjena, to pravo ostvariti oko 13.400 korisnika.
Piletić o uspjesima Vijeća
Sjednici je prisustvovao i ministar Marin Piletić, koji je naveo sva postignuća Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe od 2021. do 2023. godine, poput usklađivanja mirovina prema izmijenjenoj i povoljnijoj formuli (70:30), proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine na korisnike obiteljske mirovine, povećanja obiteljske mirovine za 10 % te mogućnost korištenja 27 % dijela obiteljske mirovine za preživjelog partnera.
Povećana je i tzv. bonifikacija s 0,34 % na 0,45% po svakom mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, dodatno su povećane najniže mirovine za 3 %, isplaćeno je pet jednokratnih dodataka na mirovine, ukinut je zdravstveni doprinos od 3 $ te se postupno ukida smanjenje mirovina prema posebnim propisima za 10 %. Ministar se zahvalio i SUH-u i Matici na svojim prijedlozima i suradnji.
Šest zahtjeva umirovljeničkih udruga
Posljednja točka dnevnog reda bili su zahtjevi umirovljeničkih udruga, SUH-a i Matice, gdje su predsjednice SUH-a i MUH-a te glavni tajnik SUH-a iznijeli prijedloge za poboljšanje materijalnog stanja umirovljeničke populacije te su svoje zahtjeve predali ministru i ostalim članovima ministarstva u pismenom obliku. Tako je Petrović ponovila dugogodišnji zahtjev da se uvede nova formula usklađivanja mirovina, kojom bi se mirovine usklađivale u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta – cijena ili plaća, a za one s nižim mirovinama do 300 eura uskladile bi se za 120 % povoljnijeg rasta indeksa, a onima od 301 eura do 550 eura za 110 %, jer bi tako barem malo preokrenuli trend, te bi umjesto opadanja vrijednosti mirovina u odnosu na plaće konačno imali rast tog udjela koji je od 2016. i dolaska HDZ-a na vlast pao sa 42,8 % na samo 35,99 % u lipnju ove godine (sve mirovine prema ZOMO). Također, zatraženo je da se uz redovno usklađivanje dvaput godišnje uvede i izvanredno konvergencijsko usklađivanje, i to svako u iznosu od 6 posto te da se tome pridoda preostali dug od prvog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 10,5 posto, čime bi se kroz pet godina dosegao cilj koji je u svojim temeljnim dokumentima postavio HDZ od 60 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a što je ujedno i prosjek EU.
- mirovina odmah
Predsjednica MUH-a Višnja Fortuna prezentirala je zahtjev za uvođenje 13. mirovine, po uzoru na brojne EU zemlje, ujedno kritiziravši čak pet isplata jednokratnih dodataka, s obzirom da su tim isplatama obuhvaćeni samo oni s nižim mirovinama, a zaboravljen je srednji sloj umirovljenika koji su također na udaru poskupljenja. Zato je zatraženo zakonsko reguliranje dodatne godišnje mirovine, kako se ne bi ovisilo o političkim i populističkim odlukama Vlade.
Zatraženo je i ukidanje penalizacije za 210.800 prijevremenih umirovljenika, koji su doživotno kažnjeni zbog preranog odlaska u mirovinu, iako u većini slučajeva to nije bilo njihovom krivicom, nego zbog stečaja njihovih tvrtki. Petrović je kazala kako ZOMO jasno propisuje da se izračun mirovine vrši na bazi uplaćenih doprinosa i staža, pa nema razloga uskraćivati umirovljenicima nešto što su zaradili, pa je primjerice nepravedan nerazmjer da netko tko je penaliziran za dvije godine prijevremenog umirovljenja prima umanjenje doživotno. Prihvaćanjem našeg zahtjeva i promjenom ZOMO-a od 1.1.2024. penalizacija za muškarce bi se ukinula kad bi napunili 65 godina, a za žene sa 63 godine i šest mjeseci starosti, a od 2030. kad svi napune 65 godina.
Dostojanstvena minimalna mirovina
Predstavnici umirovljeničkih udruga zatražili su i da se ukine diskriminacija svih majki koje su u mirovinu otišle prije 1. siječnja 2019. godine, jer one ne ostvaruju pravo na dodani staž od šest mjeseci po djetetu, za razliku od onih koji su se umirovili od tog datuma, a zatraženo je i da se ukine porez na mirovine za sve umirovljenike koji godišnje uprihode do 25.000 eura, s obzirom da povećanjem osobnog odbitka od nove godine na 560 eura 850.000 umirovljenika ionako neće plaćati porez jer imaju mirovine niže od tog iznosa.
Za kraj, glavni tajnik SUH-a Knežević je izložio i zahtjev za uvođenjem minimalne mirovine koja bi iznosila 40 posto minimalne bruto plaće (700 eura) za osnovnih 15 godina staža, a zatim bi se za svaku dodatnu godinu staža dodavala jedna aktualna vrijednost mirovine koja trenutno iznosi. 11,77 eura. Primjerice, netko sa 30 godina staža bi dobio za osnovnih 15 godina staža 280 eura te za još 15 godina staža 176,55 eura, što bi mu jamčilo minimalnu mirovinu od 456,55 eura. Ovaj model za razliku od sadašnjeg modela najniže mirovine, povećao bi iznos najnižih/minimalnih mirovina za 90 do 100 eura i osigurao dostojanstveniji život umirovljenicima.
Nakon izlaganja umirovljeničkih predstavnika ministar Piletić kazao je kako će njegovo ministarstvo proučiti sve zahtjeve umirovljeničkih udruga te izračunati koliki bi financijski učinak imali na državni proračun, te da će na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća obavijestiti o mogućim daljnjim koracima. Zapravo, ministar ništa konkretno nije obećao niti dao rokove za prihvaćanje prijedloga umirovljeničkih udruga. No, ne bude li konkretnih akcija na sljedećoj sjednici sigurno je da će umirovljenici u velikom broju već ove jeseni izaći na ulice.
ZAKONSKI RAST MIROVINA
Usklađivanje 8,42 posto
Na 30. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje održanoj 23. kolovoza 2023. donesena je Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od 1. srpnja 2023. koja je povećana za 8,42 posto te sada iznosi 11,77 EUR / 88,68 kn, dok jedna godina staža za najnižu mirovinu sada iznosi 12,13 EUR / 91,39 kn. Riječ je o zakonskom usklađivanju mirovina koje prati rast cijena i plaća prema nepovoljnoj formuli 70:30, čime i dalje opada udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći.
Prosječna mirovina ovim usklađivanjem tako je porasla za 35 eura, sa 415 na 450 eura. Prosječna najniža mirovina koju prima čak 305 tisuća umirovljenika porasla je za 24,50 eura sa 291,46 na 316 eura. Prosječna mirovina za one sa 40 i više godina staža porasla je za 48 eura, sa 573 na 621 euro, dok jedino zadovoljni mogu biti bivši saborski zastupnici kojima će prosječna mirovina od 1.723 eura porasti za 145 eura, na 1.868 eura.
NOVI PAKET MJERA
Šesta jednokratna naknada za umirovljenike
Umirovljenici s mirovinama do 300 eura, dobit će jednokratnu naknadu od 160 eura, a oni od 301 do 435 eura – 120 eura; od 435 do 570 eura – 80 eura naknade, te, na kraju, za mirovine od 570 do 700 eura, isplatit će se po 60 eura. Točno dovoljno za božićni ručak!
