Unatoč predizbornim obećanjima HDZ-a iz lipnja 2020. godine kako će podizati mirovine s ciljem da u njihovom mandatu prosječna neto mirovina dosegne 50 posto od prosječne neto plaće, podaci za travanj 2023. govore kako taj udjel iznosi svega 36,7 posto. Pa čak i kad se isključe oni koji su ostvarili dio svojih mirovina u inozemstvu (a mnogi od njih su zapravo radili u Hrvatskoj, a bili samo prijavljeni u sjedištima tvrtki iz zemalja bivše Jugoslavije), taj udjel iznosi 41,16 posto.
Udjel bi bio i puno gori jer je već prošle godine pao na 35 posto, da od ove godine nisu povećane najniže i obiteljske mirovine pa je slobodni pad udjela mirovine u plaći nakratko prekinut, ali će se zbog nepovoljne formule usklađivanja mirovina koja nedovoljno prati rast plaća (i cijena), opet nastaviti.
Šok kod izračuna
Mnogi, zapravo debela većina hrvatskih radnika nije svjesna, ili ne želi biti svjesna jer ne voli razmišljati o starosti, da će se u trenutku odlaska u mirovinu njihova primanja više nego prepoloviti. A onda kad se taj trenutak dogodi, mnogi zovu ispostave HZMO-a ili Sindikat umirovljenika Hrvatske jer smatraju da se dogodila neka greška u izračunu njihove mirovine.
„Imao sam odličnu plaću, kao vlasnik svoje tvrtke, zadnjih 10 godina je bila oko 1.600 eura, pa kako mi mirovina može iznositi samo 700 eura, trebam li tražiti novi izračun od HZMO-a“, imali smo nedavno upit jednog novopečenog starosnog umirovljenika. On, kao i većina drugih, nije bio upoznat da se gleda njegov cijeli radni staž, pa i onda kad su mu primanja bila ispodprosječna, ali i da AVM (aktualna vrijednost mirovine) iznosi trenutno svega 10,86 eura po godini staža.
Na primjeru ovog umirovljenika može se izračunati da je stopa omjera (eng. net replacement ratio) njegove posljednje neto plaće i prve neto mirovine 43,75 posto. No, takvi izračuni nisu relevantni jer upravo uzimaju posljednju neto plaću koja je mogla biti puno viša ili niža od prosječne plaće koju je imao tijekom radnog vijeka.
Zbog toga se kao najrelevantniji podatak uzima udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji se još naziva i zamjenska stopa (eng. replacement rate) te se može izračunavati i bruto ili neto zamjenska stopa, ovisno o tome radi li se o mirovinama prije ili nakon njihovog oporezivanja. Najčešće se koristi upravo neto zamjenska stopa, koja daje najjasniju sliku visina mirovina u nekoj državi.
Podaci po spolovima
U Hrvatskoj se rijetko koriste pokazatelji o tzv. individualnoj zamjenskoj stopi, kao što je slučaj u međunarodnim statistikama, primjerice među 38 zemalja OECD-a. Takva individualizirana zamjenska stopa pokazuje udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći pojedinog korisnika ostvaren tijekom punog radnog vijeka, odnosno osoba koje su odradile 40 godina staža. Podaci se objavljuju po spolovima, a pronašli smo kako je neto individualna zamjenska neto stopa za prosječne mirovine muškaraca u Hrvatskoj sa 40 godina staža 2005. godine iznosila 62 posto, da bi 2013. skliznula na 55,5 posto (žene 59,7 posto), a 2020. pala na 53 posto prosječne neto plaće za muškarca, a za žene na samo 52,7 posto.
Međunarodna organizacija rada propisuje kako bi osobe koje su ostvarile najmanje 30 godina staža trebale imati mirovinu u iznosu od najmanje 40 posto plaće koju su dobivali nedugo prije odlaska u mirovinu, a tu preporuku izdalo je i Vijeće Europe. No, zemlje članice EU nisu nikad zapravo usvojile tu preporuku iako su načelno prihvatile kako će se boriti protiv siromaštva starijih osoba i na način da se prihodi prilikom odlaska u mirovinu drastično ne smanjuju.
Prema Eurostatu, kolika je adekvatnost svih mirovina u pojedinoj državi može se zaključiti iz tzv. akumuliranog zamjenskog omjera (eng. the aggregate replacement ratio) koji gleda omjer između medijalne individualne bruto mirovine osoba od 65 do 74 godine i medijalne individualne bruto plaće koju su te osobe imale u dobi od 50 do 59 godina. Taj omjer za 27 zemalja Europske unije iznosi 0,58, dok je Hrvatska, pogađate, među najgorim zemljama s omjerom od 0,37, a od nas su za nijansu gori samo Litva (0,33), Irska ( 0,34) te Bugarska sa omjerom 0,36.
Koji god pokazatelj uzeli u obzir, Hrvatska po svakom od njih tavori pri samom dnu Europske unije. To je pokazatelj koliko je zapravo onima na vlasti doista stalo do starijih osoba, ali i zašto umirovljeničke udruge najavljuju skori izlazak umirovljenika na ulice jer je situacija već odavno postala neizdrživa.
Igor Knežević
