Krajem prosinca 2022. godine od strane ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter na adresu Sindikata umirovljenika Hrvatske stigla su dva dopisa kojima se SUH obavještava o poduzetim radnjama koje je to tijelo napravilo nakon što je SUH upozorio na dva slučaja diskriminacije osoba starije životne dobi.
Prvi slučaj se odnosi na sada preminulu 94-godišnju Milku Kutiju, koja je zbog diskriminacije na temelju dobi, (ne)obrazovanosti i imovinskog i zdravstvenog stanja ostala bez isplate Covid dodatka u iznosu od 1.200 kuna. Podsjetimo, Milka Kutija preminula je 30.10.2021. i nije dočekala pravdu, iako je od 1995. godine živjela u istoj kući i na istoj adresi, i to nakon što se vratila iz ratnog prognaništva u Zagrebu, te joj je od te godine izdana trajna osobna iskaznica s kućnim brojem 0. No, promjenama Zakona o prebivalištu gospođa Milka je do 2014. godine bila obvezna izvaditi novu osobnu iskaznicu, jer su komunalne službe promijenile njezin kućni broj sa „0“ na „58“, sa čime ona nije bila upoznata, jer je riječ o staroj i nepismenoj osobi, a zbog nepostojanja prebivališta u RH nije joj isplaćen taj dodatak.
Intersekcijska diskriminacija
Nije pomoglo ni to što je redovito osobno na istoj adresi u istoj kući primala mirovinu svaki mjesec te dobivala topli obrok od Caritasa. U dopisu SUH-u Pučka pravobraniteljica ističe kako državna tijela nisu izravno diskriminirala baku Kutiju na temelju obrazovanja, dobi ili zdravstvenog stanja, već da su se držala zakona, ali se navodi i da je u ovom slučaju došlo do kumulativnog učinka propisa, odnosno načina na koji se oni tumače i provode, pri čemu su bile značajne upravo diskriminacijske osnove obrazovanja, dobi i zdravstvenog stanja.
U dopisu se navodi kako se taj slučaj može gledati kao neizravna, intersekcijska diskriminacija, koja ne proizlazi iz nečije namjere da diskriminira, već je posljedica njihovog „zanemarivanja“, pri čemu određene kategorije građana zbog nekih svojih karakteristika nisu u jednakoj poziciji. Piše i kako taj ured često dobiva pritužbe građana kako građani nemaju dostatne informacije o procedurama i uslugama javnopravnih tijela, budući da su procedure i propisi nerijetko komplicirani, a upute često nisu razumljive pa je teže ostvariti svoja prava, što je bio slučaj i kod Milke Kutije.
Zbog svega, Pučka pravobraniteljica je uputila MUP-u preporuku da unaprijedi način informiranja građana o njihovim pravima i obvezama, kako bi informacije bile dostupnije pogotovo onima najpotrebitijima, a to su starije, neobrazovane, a posebno nepismene te bolesne osobe.
Pravo na rad profesora
SUH je 3. ožujka 2022. godine uputio Ministarstvu znanosti i obrazovanja inicijativu za izmjenu diskriminatornog članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim se propisuje da radni odnos učitelja, nastavnika i profesora prestaje s napunjenih s napunjenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. To je u suprotnosti za Zakonom o radu koji određuje iznimku od prestanka radnog odnosa s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, odnosno da radnik može nastaviti raditi i nakon toga ako se radnik i poslodavac dogovore.
Također, SUH je u inicijativi naveo i da je članak 99. Zakona o mirovinskom osiguranju jasno regulirao rad umirovljenicima do polovice radnog vremena, bez obustave isplate mirovine (nekim kategorijama umirovljenika čak i šira prava) te su to regulirali zakonima u čiju to nadležnost spada i koji se moraju primjenjivati na sve umirovljenike i sve takve radne odnose. Problem je što u nekim školama nedostaje stručnih kadrova, a Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi im se zabranjuje nastavak rada, pa čak i rad do polovice radnog vremena.
SUH-ovu inicijativu podržala je Pučka pravobraniteljica koja je Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila preporuku u kojem podržava SUH-ove zahtjeve, te u njoj navodi kako su spornim zakonom prosvjetni radnici u osnovnim i srednjim školama stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih kategorija odgojno-obrazovnih radnika, pa se navodi Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju koji omogućava odgojiteljima i stručnim suradnicima nastavak njihovog rada i nakon dobi za umirovljenje po sili zakona, kao i ponovno zapošljavanje u predškolskoj ustanovi na pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu.
Iste te pogodnosti pruža i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pa Pučka pravobraniteljica naglašava kako jedino članak 112. Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi apsolutno onemogućava nastavak rada prosvjetnih radnika nakon 65. godine života.
Pučka pravobraniteljica najviše problematizira nemogućnost rada umirovljenih učitelja i profesora do polovice radnog vremena, navodeći kako je članak 99. ZOMO-a i uveden u pravni sustav s ciljem i svrhom poboljšanja materijalnog stanja umirovljenika i osiguranja deficitarne i iskusne radne snage, a da se spornim zakonom učitelji i profesori stavljaju u nepovoljniju situaciju u odnosu na sve umirovljenike koji se bez ikakvih zapreka mogu zaposliti u svojoj struci. Zbog toga su resornom ministarstvu dali preporuku da se donese novi propis koji će izrijekom omogućiti zapošljavanje do polovice radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu.
I.K.