U prošlom, prosinačkom broju Glasa umirovljenika napisali smo najbitnije informacije koje trebaju znati svi korisnici obiteljskih mirovina, ili oni koji će to tek postati. Povod je, dakako, novi model obiteljskih mirovina, prema kojem će, uz povećanje obiteljskih mirovina od 10 posto, po prvi put u povijesti hrvatskog mirovinskog sustava osoba moći uz vlastitu mirovinu primati i dio mirovine preminulog partnera. Ono što se promijenilo od prošlog broja našeg mjesečnika je da se sada, od. 1. siječnja 2023. godine, mogu početi podnositi zahtjevi za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Tako će oni kojima su već ranije priznata prava i na osobnu i na obiteljsku mirovinu trebati podnijeti samo taj jedan zahtjev, dok oni kojima je priznato samo jedno od ta dva prava, morat će podnijeti dva zahtjeva, prvi za ostvarivanje prava na obiteljsku ili starosnu mirovinu, a zatim drugi za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Dostupna nova tiskanica
Stvar sa zahtjevima funkcionira kao i dosad, potrebno je ispuniti tiskanicu koja se može preuzeti u uredima HZMO-a ili sa web stranice HZMO-a mirovinsko.hr u rubrici Mirovine/Tiskanice ili kupiti u Narodnim novinama. Tiskanice zahtjeva za priznavanje vrsta mirovine već su prije postojale, a za zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine uvedena je nova tiskanica (1. 4a.) Za ispunjavanje te tiskanice trebat će ispuniti vlastite podatke, kao i podatke preminulog partnera (uključujući njegov OIB), a zahtjev može podnijet i skrbnik ili opunomoćenik, no tada će uz zahtjev trebati priložiti i odluku o imenovanju skrbnika ili punomoć.
Na drugoj stranici tiskanice nalazi se IZJAVA koju ispunjavaju korisnici obiteljske mirovine kojima se isplaćuje obiteljska mirovina, a priznato im je pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, gdje korisnici vlastoručnim potpisom potvrđuju da su suglasni da im se obustavi isplata obiteljske mirovine i uspostavi isplata osobne i dijela obiteljske mirovine. Naravno, to će učiniti ako izračunaju da im je takva kombinirana mirovina povoljnija.
Može se slati poštom
Također, na drugoj stranici tiskanice je jasno objašnjeno na dnu da korisnici obiteljske mirovine kojima nije priznato pravo na starosnu mirovinu podnesu zahtjev za to pravo, kao i korisnici starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine kojima nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu podnesu zahtjev za to pravo.
Nakon što popunite i vlastoručno potpišete jednu ili dvije tiskanice, ovisno koja prava ste ranije ostvarili, možete ih poslati poštom ili predati prema mjestu prebivališta u područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno u poslovnici Hrvatske pošte. Zahtjeve možete poslati i putem sustava e-Građani (e-Usluge HZMO, e-zahtjev za mirovinu). Nakon toga HZMO provodi upravni postupak te ako ste ispunili zakonske uvjete priznaje vam pravo na obiteljsku mirovinu i određuje njezinu visinu.
Mjera teška milijardu kuna
Prve isplate prema novom modelu obiteljskih mirovina kreću u veljači (isplata za siječanj), te će u 2023. godini Vlada izdvojiti milijardu kuna za tu mjeru. Tako će povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto (sa 70 na 77 posto) obuhvatiti oko 136 tisuća korisnika što će uvećati obiteljsku mirovinu za prosječno 250 kuna mjesečno, a za što je predviđeno 365 milijuna kuna u ovoj godini. Procjene su i da će biti i oko 155 tisuća korisnika osobne mirovine kojima će se isplaćivati i dio obiteljske mirovine, a njihova mirovina porast će u prosjeku za oko 500 kuna mjesečno, a ta mjera će koštati oko 750 milijuna kuna.
Ponovimo i da je izrazito važno paziti na datume, jer oni korisnici koji su ostvarili pravo samo na obiteljsku ili samo na osobnu mirovinu, dva zahtjeva moraju podnijeti najkasnije do 30. lipnja 2023. godine, jer ako bi primjerice zahtjeve podnijeli tek u listopadu, isplatili bi im se zaostaci za samo prethodnih šest mjeseci, a bili bi zakinuti za četiri mjeseca.
Ako imate pitanja i nedoumice svakako se obratite uredima HZMO-a, bilo direktno, telefonom ili online formom, a odgovore možete dobiti i od SUH-ovog Pravnog savjetovališta.
Igor Knežević