Povodom proslave 30 godina od svog osnutka, Sindikata umirovljenika Hrvatske je 25. listopada 2022. u Domu sindikata grafičara organizirao međunarodnu panel raspravu „Važnost samoorganiziranja umirovljenika u borbi za njihov standard i dostojanstvo” koja je prethodila svečanoj skupštini. Na panel raspravi, pred pedesetak predstavnika SUH-ovih podružnica i udruga te hrvatskih institucija, kao posebni gosti sudjelovali su ugledni međunarodni predavači i stručnjaci koji se bave pitanjima organiziranja umirovljenika i starijih osoba – generalni tajnik Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA) Agostino Siciliano, predstavnici regionalnog talijanskog Sindikata umirovljenika, Elena De Gregorio iz SPI CGIL Veneto i Roberto Treu iz SPI Cgil Friuli-Venezia-Giulia te predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Panel raspravu je moderirala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, koja je na čelu te organizacije više od deset godina, a prisustvovali su i ugledni gosti, i to izaslanik Vlade RH, državni tajnik Dragan Jelić, voditeljica uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak, ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar sa zamjenikom Ivom Bulajom, predstavnica HZZO-a Morana Krušarovski, predstavnica Pučke pravobraniteljice Orhideja Skale Družak te predstavnica Grada Zagreba Andreja Ninić.
Aktivni i u mirovini
Kao Vladin izaslanik Dragan Jelić je uoči početka rasprave održao prigodni govor, prenio čestitke premijera Andreja Plenkovića, te istaknuo da s obzirom na sve izraženije starenje stanovništva u 21. stoljeću, organiziranje umirovljenika je od iznimne važnosti kako bi se podigla svijest o problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. Kazao je da je posebno važno naglasiti važnost osiguranja životne sredine koja se mora prilagoditi potrebama i sposobnostima ljudi treće životne dobi, te da osobe starije životne dobi imaju veliku vrijednost u izgradnji suvremenog društva.
Okupljenima je poručio da mu je upravo zbog toga izuzetno drago i da su nakon umirovljenja odlučili ostati aktivni građani ovog društva, a ne samo promatrači, prepoznajući važnost i snagu samoorganiziranja, što omogućuje aktivno sudjelovanje u odlučivanju o važnim umirovljeničkim pitanjima. Jelić je istaknuo kako je u posljednjim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i SUH dao veliki obol u definiranju tih mjera kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, što je dokaz dobrog socijalnog dijaloga između SUH-a i Vlade RH.
Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović kazala je kako je SUH svoje djelovanje počeo početkom rata 18. kolovoza 1992. godine kao mali, alternativni borac mimo tada jedine državne organizacije umirovljenika, što je odredilo metode borbe za prava umirovljenika. Tako je, kaže, u SUH-ovoj organizaciji 1996. kod Doma sportova se okupilo 15.000 umirovljenika, koji su se izborili za povrat umirovljeničkog duga od ukupno 11 milijardi kuna, što je tada bio ogroman novac, a sličnim metodama borbe su i nastavili zalaganje za kvalitetniji život i dostojanstvo umirovljenika.
Član ugledne obitelji
Organiziranjem peticije za borbu protiv siromaštva starijih osoba 2015. SUH-ovci su prikupili 26.000 potpisa, dvije godine nakon toga u sedam gradova SUH je okupio 7.000 umirovljenika koji su i po kiši održali prosvjede. Prije dvije godine članove Vlade su uoči svake sjednice četvrtkom SUH-ovci dočekivali s trnasšarentima i fućkanjem pred Banskim dvorima, te je time nakon 16 godina konačno povišen cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, kazala je Petrović.
Izuzetno bitno je što je SUH 1993. ušao u punopravno članstvo SSSH, najveću, najborbeniju sindikalnu središnjicu u Hrvatskoj kojoj i dandanas pripada, a s njom su se, među inim uspješno izborili da se zaustavi povećanje dobi za umirovljenje. Kazala je da je SUH sudjelovao i u svim prvomajskim procesijama i akcijama koje je organizirao SSSH i da je SUH prisutan i vidljiv u javnosti. Danas je važna i dobra suradnja i s Maticom umirovljenika Hrvatske, koja je partner i suborac SUH-a ne samo za kvalitetniju socijalnu uključenost starijih osoba u društvo, već i u borbi za prava umirovljenika. Bitno je i i to da je SUH međunarodno prisutan i aktivan, te je od osnotka FERPA-e primljen u članstvo te Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, koja okuplja 42 umirovljeničke organizacije iz 26 europskih zemlja.
Udar pandemije i inflacije
Generalni tajnik FERPA-e Agostino Siciliano kazao je kako je pandemija koronavirusa ogolila javne financijske sustave europskih zemalja, te je postalo još bitnije usmjeriti resurse za zaštitu starijih osoba, koje su najpogođenije pandemijom. Tendencija u cijeloj Europi je da se povećava siromaštvo starijih osoba, zbog čega se moraju povećati mirovine. Svi pričaju o minimalnoj europskoj plaći, ali moramo onda razgovarati i o minimalnoj europskoj mirovini, kazao je. Istaknuo je da su starije žene ugroženije od muškaraca, jer primaju niže mirovine, a i zbog toga što duže žive od svojih partnera su usamljenije i socijalno izoliranije.
Kako bi se borila protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba FERPA je stoga izradila Manifest koji je jednoglasno prihvaćen od svih članica, naglasio je Siciliano, te je dodao kako se ta organizacija bori za interese umirovljenika u svim europskim zemljama. Nakon pandemije veliki udar na starije osobe donijela je i inflacija i više cijene energije, zbog čega vlade europskih zemalja ne trebaju razmišljati samo o povećanju plaća, već i o adekvatnom povećanju mirovina. Istaknuo je i da je zbog toga Manifest poslan svim važnim europskim institucijama, ali i glavnom tajniku UN-a.
Pohvalio je međunarodni angažman predsjednice SUH-a Jasne Petrović, koja je aktivno sudjelovala u radu FERPA-e na različitim dužnostima i tako doprinosila ne samo dobrobiti SUH-a, već i svih europskih zemalja. Spomenuo je i problem velikog broja umirovljenika koji žive u izoliranim područjima ili čak u zgradama bez lifta, i da treba prilagoditi uvjete stanovanja osobama starije životne dobi koje su ovisne o pomoći drugih, primjerice pri nabavi hrane.
Novoselov inspirativni govor
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kazao je kako je SUH osnovan u vrijeme nemoralne pretvorbe i privatizacije, gdje je zatvoreno na stotine tisuća radnih mjesta i industrijskih poduzeća. Mirovinski sustav je tada bio opterećen ogromnim novim brojem osiguranika, koji su zbog stečaja i propasti poduzeća došli u sustav, a istovremeno na stotine privatnih poslodavaca nije uopće uplaćivalo mirovinski doprinos za rad. Kazao je da su to posljedice koje nažalost umirovljenici trpe i danas.
U međuvremenu Hrvatske se ipak malo oporavila, 2013. ušla u EU, a iako je kroz to vrijeme rasla kako prosječna, tako i minimalna plaća, mirovina nije dovoljno pratila taj rast. Uskoro ulazimo u eurozonu, prosječna plaća iznosi 1.023 eura, a prosječna mirovina oko 360 eura, što je svega 35 posto udjela prosječne plaće i to je nedopustivo i neodrživo za standard i mogućnost preživljavanja umirovljenika, kazao je Novosel.
Od milijun i dvjesto nešto tisuća umirovljenika rijetki su oni koji imaju tu sreću raditi na istom radnom mjestu 40 i više godina, kazao je Novosel, dodavši kako i onima s tako dugim stažem prosječna mirovina iznosi tek 587 eura, što je tek 57 posto udjela u prosječnoj plaći, a poželjno je 75 posto, a koliko su u nekim boljim vremenima umirovljenici u Hrvatskoj i imali. Kazao je i da službena statistika govori o porastu inflacije od oko 13 posto, ali da taj postotak ne pokazuje pravi sliku poskupljenja, prije svega hrane, na koju umirovljenici najviše troše.
Novosel je naglasio i da je Vlada pomogla paketima „pomoći“, npr. jednokratnim isplatama, nakon zajedničkog dijaloga s umirovljeničkim udrugama i sindikalnim središnjicama, no s obzirom da će kriza potrajati, trebat će puno više sredstava odvojiti za pomoć umirovljenicima, te je podržao povećanje mirovina za 10 posto koje traže umirovljeničke udruge, kao i za dodatne financijske pomoći.
SSSH u ovom trenutku u svom programskom usmjerenju za naredno četverogodišnje razdoblje ima za cilj da prosječna plaća u Hrvatskoj do početka 2026. godine bude najmanje 1.500 eura, a minimalna 750 eura, a što će posljedično povećati i mirovine, rekao je Novosel, i dodao da u svim kolektivnim pregovorima inzistiraju na povećanju bruto plaće, jer kad se isplaćuje bruto plaća, onda se uplati 15 posto za međugeneracijsku solidarnost i pet posto što ide u nedefiniranu kapitaliziranu mirovinsku štednju. Za kraj je kazao kako je usprkos svemu optimist i želi SUH-u da u sljedećim godinama ima daleko manje posla oko zaštite i borbe za prava umirovljenika i veće mirovine, a da ima više vremena za organiziranje umirovljenika za lakši život u trećoj životnoj dobi.
Iskustva talijanskih regija
Elena Di Gregorio je kazala kako je regija Veneto jedna od bogatijih u Italiji, ali da se svejedno suočava sa siromaštvo, i da 665.000 ljudi u toj regiji živi u siromaštvu. Trideset posto tamošnjih umirovljenika, a posebice se to odnosi na žene, živi s minimalnom mirovinom, koja iznosi 800 eura. Iako u usporedbi s Hrvatskom se taj iznos čini velik, kaže kako se s takvom mirovinom ne može imati dostojanstven život, pogotovo u jeku energetske krize i poskupljenja. Mnogi će umirovljenici, kaže, morati birati hoće li jesti, plaćati račune ili se liječiti. Visoki troškovi energije predstavljaju probleme i bolnicama i umirovljeničkim domovima, koji su izloženi riziku zatvaranja.
Roberto Treu iz regije Friuli-Venezia-Giulia je kazao kako Hrvatska sljedeće godine ulazi u eurozonu te je prenio iskustva talijanskog ulaska kada su spašene javne financije, ali su i radnici i umirovljenici osiromašili. Istaknuo je i važnost zaustavljanja rata u Ukrajini, kao i važnost FERPA-e preko koje svi europski umirovljenici osjećaju solidarnost i surađuju u brojnim poljima. Za kraj je čestitao SUH-u na 30. obljetnici i izrazio nadu da će svi prisutni zajedno proslaviti i 50. godišnjicu.
Nakon rasprave svim panelistima i gostima uručena su priznanja, odnosno povelja za uspješnu i trajnu djelatnu suradnju. Prekrasan svečani ugođaj upotpunio je pjevački zbor podružnice SUH-a iz Velike Gorice Turopoljska zvona, koji je na kraju panel rasprave otpjevao prekrasnu hrvatsku narodnu pjesmu.
Igor Knežević
