Sredinom srpnja 2022. godine konačno su objavljeni rezultati ankete o dohotku stanovništva u 2021. godini, odnosno istraživanju Državnog zavoda za statistiku na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti hrvatskih građana. Svakako jedan od najzanimljivijih podataka i pokazatelja siromaštva je nacionalna linija siromaštva, koja se svake godine podiže s obzirom na rast prihoda i cijena.
Tako je u 2020. godini linija siromaštva za samca iznosila 2.927 kuna mjesečno, a u 2021. je narasla na 3.038 kuna. Da ne bi bilo zabune, riječ je o prošloj godini, jer kad bi uzimali rast cijena u ovoj godini, realna trenutna linija siromaštva kretala bi se oko 3.200 kuna. No, zato smo pročešljali službenu HZMO-ovu statistiku na dan 31. prosinca 2021. kako bi vidjeli koliko umirovljenika je imalo mirovinu nižu od službene linije siromaštva te došli do brojke od oko 750.000 njih, što čini 65,8 posto svih umirovljenika umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a namjerno smo izostavili „povlaštene“ mirovine prema posebnim propisima, koje bi uljepšale taj poražavajući podatak. Treba napomenuti da je stvarna brojka još i gora, jer u taj izračun nije uzeto da su mirovine tijekom 2021. bile niže od onih iz prosinca te godine, odnosno da su usklađivane.
Privremeno zaustavljen trend
Zanimljivo, istom metodologijom i u 2020. godini je bio identičan postotak od 65,8 posto umirovljenika čije su mirovine bile niže od tadašnje linije siromaštva. To znači da je u 2021. konačno zaustavljen trend rasta tog postotka, s obzirom da je za 2019. godinu on iznosio 64,8 posto, 2017. godine 58,1 posto, a 2015. godine 51,3 posto. No, s obzirom da je u ovoj godini inflacija eksplodirala, a rast mirovina ne prati dovoljno rast cijena i plaća, realno je da je u ovoj godini taj postotak ponovno narastao i da negdje oko 67 posto umirovljenika prema ZOMO-u ima mirovine niže od linije siromaštva.
U prosincu 2021. godine prosječna mirovina je iznosila 2.647 kuna, što je iznosilo tek bijednih 36,36 posto udjela u prosječnoj plaći za taj mjesec, zbog čega umirovljeničke udruge i traže da se pod hitno promijeni formula usklađivanja mirovina i to da prati najmanje 100 posto rasta indeksa plaća ili cijena, umjesto dosadašnje formule 70-30 koja i dalje srozava vrijednost mirovina. No, ni to neće bitno poboljšati standard umirovljenika i starijih građana, s obzirom da bi se time uglavnom samo zaustavilo daljnje siromašenje, a koje je vidljivo i iz drugih podataka statističkog zavoda.
Zbog toga umirovljeničke udruge traže i 110-postotno i 120-postotno povećanje povoljnijeg indeksa usklađivanja, kao i vraćanje duga od 10 posto svi umirovljenima nakon 1.1.1999. godine kada je krivo izračunata prva aktualna vrijednost mirovine (AVM). Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava negiraju da postoji ikakav dug, no čak i kad ne bi postojao, umirovljeničke udruge će inzistirati na povećanju mirovina od 10 posto, jer je Hrvatska najgora zemlja u Europskoj uniji po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći, te smo odavno dotaknuli dno i sada ga još rujemo kako bi išli još dublje. Vlada RH itekako ima i moralni dug da pravilno i pravedno raspodijeli novac i povisi mirovine.
Feminizacija siromaštva
Stopa rizika od siromaštva za osobe starije od 65 godina u 2021. godini je iznosila rekordnih 32,4 posto (2021. je iznosila 31 posto), što je puno gore i od sumorne krizne 2010. godine kada je iznosila 30,5 posto. Nastavio se trend feminizacije siromaštva, pa je tako 37 posto žena starije dobi u riziku od siromaštva, za razliku od godinu ranije kad ih je bilo 34,6 posto, dok se postotak muškaraca neznatno promijenio, sa 25,8 na 25,9 posto.
Definitivno najugroženija skupina stanovništva su osobe koje žive u jednočlanom kućanstvu i starije su od 65 godina, te je 55,3 posto svih takvih osoba u 2021. godini bilo u riziku od siromaštva, što je neslavan rekord, a i iza ove brojke kriju su najčešće žene starije dobi koje nadžive svoje partnere. Za usporedbu, u 2020. godini 52,1 posto samaca je bilo u tom riziku, a u kriznoj 2010. godini 48,7 posto.
Osim učinaka inflacije na standard starijih osoba, svakako zanimljivo će biti vidjeti statistiku sljedeće godine i zbog primjene novog modela obiteljske mirovine koji kreće od 1. siječnja 2023. godine, a koji bi trebao pomoći u smanjenju siromaštva obiteljskih umirovljenika/ca, od kojih su 93 posto žene.
Hvalisanje bez pokrića
Svi ovi podaci nam govore da u Hrvatskoj nikad nije bilo više siromaštvom pogođenih osoba starijih od 65 godina te da hvaljenje Vlade kako su u njezinom mandatu mirovine rasla gotovo 30 posto ne znači apsolutno ništa, jer su i troškovi života rasli, pa pomalo i smiješno zvuči hvalisanje o povećanju najnižih mirovina od tri posto također od sljedeće godine, jer to neće ništa bitnije promijeniti u vezi siromaštva tih osoba.
Vlada se može pohvaliti činjenicom da je u ovoj godini donijela odluke o isplati dva jednokratna dodatka umirovljenicima, pa su oni u najugroženijoj kategoriji dobili dva puta po 1.200 kuna. Ne zvuči loše, no kad se podijeli na 12 mjeseci, umirovljenici koji imaju do 1.850 kuna mirovine dobili su maksimalno 200 kuna povišice na svoje bijedne mirovine.
Kako to samo žalosno zvuči, da bi većina hrvatskih umirovljenika poželjela imati mirovinu jednaku hrvatskoj liniji siromaštva za samca…
Igor Knežević