Lukavstvo proizvođača i trgovaca kako bi prodali svoj proizvod seže vjerojatno od još od samih početaka ljudske rase u vrijeme trampe, kada još nije postojao novac, sudionici razmjene tražili načine kako da prevare onog drugog, npr. ulijevanjem vode u mlijeko ili vino. Došla su nova vremena, ali se nije promijenila ljudska potreba za gramzljivošću i zaradom na račun drugoga.
U razdoblju visoke inflacije svjedoci smo nerealnog povećanja cijena raznih proizvoda, gdje se nekoliko velikih igrača oligopolno dogovara oko zajedničkog podizanja cijena određenih proizvoda. No, nije to slučaj samo u doba visoke inflacije, ali je svakako češći. Marža je, to već znate, razlika između nabavne i prodajne cijene nekog proizvoda, ali upravo se u izostanku prave kontrole visine marže krije prostor za obmanu.
Teško uočljive obmane
Jedan od načina kako se kupci mogu prevariti prokušani je recept obmane sa gramažom proizvoda ili promjenom ambalaže. I prije posljednjih velikih poskupljenja sigurno ste vidjeli Milka ili Kraš čokoladice koje imaju pakiranja od 80 umjesto 100 grama, ili 270 umjesto 300 grama. Cilj proizvođača, a posljedično i trgovca, je da vam za isti novac ponudi ili proda manje robe. Jednostavan recept za uspjeh, zar ne?
Ali nije to sve, kako znaju reći mnogobrojni prodavači svojih proizvoda, već se u svojim prevarama potrošača koriste suptilnim metodama, pa tako u gotovo identičnim omotima raznih okusa i vrsta nude i gramaže od 90 i 100 grama, kako bi zapravo pospješili svoj naum da ne obazirete pozornost na gramažu. Jer kad bi vam nudili isključivo čokoladice od 80 grama, vjerojatno bi više potrošača uočilo razliku između njih i neke konkurencije koja nudi 100 grama čokolade, pa bi im pala prodaja.
Dakako, smanjivanje gramaže često prati i uvođenje novog dizajna omota, gdje pakiranje ostaje u istim dimenzijama kao prije, a promijenjene su boje ili slika na omotu. Jedan od takvih primjera koji bode oči je svakako omiljena slastica koja se nosi u goste, Kraševa domaćica, koja je u original verziji 300 grama, a u svojim podvarijantama s različitim vrstama čokolade i okusa pada i na 220 grama. Dimenzije kutije su naravno ostale iste…
Kako izbjeći zakon
Proizvođač omiljenog napitka Cedevita, Atlantic Grupa, iskoristio je poskupljenja kako bi primjerice kilogram pakiranja redizajnom pretvorio u 900 grama, a trgovci su prosječnu cijenu od 40 kuna za kilogram sada počeli naplaćivati 44 kune za 900 grama. Dakle, Cedevitu sad plaćate 20 posto više nego prije. Dok je ovaca, bit će i šišanja, poznata je izreka, jer svatko bi trebao paziti što kupuje, zar ne? Odgovor je – ne, jer čak i u Zakonu o zaštiti potrošača piše da je dužnost trgovca da se ne koristi zavaravajućom poslovnom praksom kojom bi „doveo u obmanu potrošača da se odluči i učini što inače ne bi“.
Upravo zbog tog zakona većina proizvođača i trgovaca uz smanjenje gramaže mijenja i dizajn i boje omota, što im je očito dovoljno da izbjegnu kazne, ako bi ih netko uopće i odlučio kazniti. No, ima slučajeva kad neki ne rade ni to, pa je primjerice prošli mjesec u medijima objavljena vijest kako su brojni potrošači na društvenim mrežama iskazali nezadovoljstvo jer su kupili Saponijin tekući deterdžent Faks Helizim koji je bio u totalno identičnoj ambalaži kao ranije, ali sa smanjenom količinom gela. Jedino je malim slovima pisala druga brojka mililitara, ali to svejedno definitivno spada u nedvojbenu obmanu potrošača.
Sigurno ste primijetili i da brojni čipsevi koje ste kupili su u velikom pakiranju, a kad ih otvorite su barem trećinu volumena prazni. Svi ovi slučajevi spadaju u tzv. šrinkflaciju, odnosno proces smanjenja veličine ili količine proizvoda, dok njihove cijene ostaju iste ili se povećavaju. I nemojte se zavaravati, ponekad se smanjuje i kvaliteta. Još je puno primjera proizvoda kojima se vara kupce, a nabrojali smo samo neke. Teška vremena zahtijevaju teške mjere, a proizvođači i trgovci će ih prebroditi varajući kupce. Zato ubuduće puno pozornije gledajte što kupujete.
Igor Knežević