U ponedjeljak, 26. rujna Klub zastupnika MOST-a predvođen moderatorom Zvonimirom Troskotom organizirao je Okrugli stol na temu „Kako povećati naše mirovine“, a koji se održao u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora. Zanimljivost ovog okruglog stola je bila ta što je okupila stručnjake s dijametralno suprotnim razmišljanjima o tome kako poboljšati mirovinski sustav.
Tako su kao zagovaratelji jačanja obveznog drugog mirovinskog stupa ili općenito stupova kapitalizirane štednje nastupali financijski stručnjak dr. Andrej Grubišić i ekonomski stručnjak dr. Danijel Nestić, kao i ravnateljica Uprave za mirovinski sustav pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Melita Čičak, a s druge strane profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Gojko Bežovan i profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu dr. Željko Garača, koji su zatražili ukidanje drugog stupa, odnosno njegovu transformaciju iz obveznog u dobrovoljni.
Na okruglom stolu kao gosti u publici sudjelovali su i predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske, glavni tajnik Igor Knežević, voditeljica Pravnog savjetovališta SUH-a Štefica Salaj te član Predsjedništva Stjepan Milobara.
Ignoriranje važne teme
Prije samog početka rasprave profesor Bežovan vidno je pred domaćinima i iskazao nezadovoljstvo činjenicom da ga se kao zagovaratelja ukidanja drugog mirovinskog stupa ignorira i u javnosti i među političarima, što je kasnije ponovio i u uvodnoj riječi.
Kao moderator Troskot je u uvodu kazao kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje su zadržale obvezni drugi mirovinski stup, a da su ga ukinule Mađarska, Poljska i Estonija, a većina ostalih zemalja ga pretvorila u dobrovoljni.
Profesor Garača istaknuo je da je svih ovih godina najžešći kritičar obveznog drugog stupa, te da nitko ne govori o tranzicijskom trošku kojim se 5 posto doprinosa iz plaće umjesto u prvi šalje u drugi stup, a koji nas je do sada stajao preko 100 milijardi kuna te da če taj trošak i dalje rasti. Naime, godišnje plaćamo preko 10 milijardi kuna poreza koje ne bi trebali plaćati da nije bilo takve nakaradne mirovinske reforme.
Naveo je podatak da će se već krajem ove godine preko 80 posto svih novoumirovljenih vratiti u prvi stup jer im je to povoljnije, a do 2024. će ih biti preko 90 posto, što je samo dokaz neuspjelog eksperimenta s drugim stupom. Kazao je i da se mirovine iz drugog stupa plaćaju tri puta, prvi put ih plaćaju oni koji izdvajaju iz svog doprinosa, drugi put ih plaćaju porezni obveznici da bi podmirili tranzicijski trošak, a treći put će ih platiti naša djeca i unuci, jer je mirovinska reforma napravila toliki javni dug da ga nikada nećemo smanjiti, a buduće generacije će morati plaćati kamate na taj dug. Kazao je i da prema njegovim projekcijama te kamate će biti veličine mase isplata mirovina iz drugog stupa u budućnosti.
Dizajniran na krivim temeljima
Uvođenje drugog stupa je ugrozilo postojeće mirovine iz prvog stupa, pa tako da nema ovakvog drugog stupa mi bi danas već imali veće mirovine, jače gospodarstvo, veće plaće, i zato, naglasio je, zagovaram radikalnu reformu kojom bi se ukinuo drugi stup, a zatim reformama i rasteretila bruto cijena rada, kazao je Garača te objasnio da je cijeli sustav svojevremeno dizajniran kad je smatrano da je inflacija nestala iz ekonomije, a sada se vratila na velika vrata, i to ne samo da uništava mirovine u drugom stupu, već su mirovinska osiguravajuća društva u gubicima, i već sada ne mogu ispuniti sve obveze koje su dobili potpisivanjem ugovora o isplati mirovine. To je prepoznao jedini privatni mirovinski fond, koji nudeći malo niže mirovine iz drugog stupa nego što nudi državni HRMOD, time de facto te umirovljenike usmjerava u državni mirovinski fond, te će u konačnici ako propadnu mirovinska osiguravajuća društva sve to platiti hrvatski porezni obveznici pri čemu će dobro zaraditi, zaključio je.
Profesor Bežovan je pak kazao kako se mirovine mogu povećati samo na dva načina, povećanjem doprinosa i većim izdvajanjima iz državnog proračuna. Naglasio je kako su građani javnim mirovinskim stupom osigurani od rizika u starosti, a da je ulaganje u drugi stup suočeno s brojnim rizicima na tržištu, što je danas itekako vidljivo. Istaknuo je da je i Međunarodna organizacija rada napravila veliku studiju kojom se analizirao učinak sustava privatizirane mirovinske štednje, te je zaključeno da je doveo do pada mirovina, smanjenog izdvajanja u kulturu, znanost, zdravstvo i obrazovanje, ali i da je bio generator iseljavanja dijela stanovništva, što je slučaj i u Hrvatskoj.
Minus 72 milijarde kuna
Bežovan je istaknuo i apsurdnost da 40 posto novoumirovljenih odlazi u mirovinu u statusu najniže mirovine, te da nema smisla da ih se prisiljava da oni štede u drugom stupu. Naveo je i istraživanje ekonomista Ante Samodola iz 2019. godine prema kojem je razlika prinosa mirovinskih fondova i tranzicijskog troška minus 72 milijarde kuna. Dodao je da je apsurdno poticati štednja u trećem stupu, i to na način da se država zadužuje u inozemstvu kako bi bogate građane dodatno nagradila.
Kako je i očekivano, glasnogovornici financijske industrije Andrej Grubišić i Danijel Nestić imaju drugačije poglede na drugi stup, pa je tako Grubišić, koji je jedan od osnivača Udruge članova dobrovoljnih i mirovinskih fondova, te preko svoje konzultantske tvrtke usko surađuje s bankarima i financijskim sektorom, predložio da se u sljedećih 20 godina davanja iz prvog mirovinskog stupa smanje sa 15 posto na samo 5 posto, a da se novac usmjerava u kapitaliziranu štednju, bez obzira u kojem stupu. Dinamika bi bila da se svake godine iz prvog, javnog stupa odvoji 0,5 posto. Banke bi svakako imale koristi od toga, no teško da bi i većina umirovljenika. Suludo, zar ne?
Iako je i državna službenica Melita Čičak u raspravi govorila kako će se obvezni drugi stup još jačati, pa i treći stup, ipak je malo „prikočila“ na Grubišićevu ideju o smanjivanju izdvajanja u prvi stup, kazavši da bi smanjenje stope doprinosa od 10 posto značilo i da bi se odnekud trebalo pronaći 15 milijardi kuna i da to nije realno u ovom trenutku.
Političari ne žele priznati grešku
Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, a koji je, očekivano i član Nadzornog odbora Obveznog mirovinskog fonda Erste plavi, kazao je da je sadašnji mirovinski sustav dobro dizajniran i da treba zadržati sadašnji prvi stup kojim država pruža sigurnost i stabilnost umirovljenicima, ali da je zbog loših demografskih kretanja on ranjiv, zbog čega treba jačati drugi stup kako bi povećali mirovine.
I slušatelji Okruglog stola imali su pravo postavljati pitanja, no zbog ograničenosti s vremenom, moglo se pitati samo jedno pitanje upućeno jednom gostu. Glavni tajnik SUH-a upitao je Željka Garaču zbog čega vladajući i dalje uporno inzistiraju i nakon 20 godina na jačanju drugog stupa, iako su ga sve druge zemlje ili ukinule ili pretvorile u dobrovoljni, i nije li to očigledan rezultat financijskih i bankarskih lobija, na što je Garača odgovorio da je interes financijskog sektora ogroman i nesporan, ali i da bi težište odgovornosti prebacio na politiku. Smatra da je i lijevima i desnima, jer su reformu zajedno praktički uveli i HDZ i SDP, sada teško priznati nakon 20 godina uvjeravanja da su pogriješili, čak i u situaciji kada je očito da se taj sustav urušava.
TEMATSKA SJEDNICA U SABORU 
Vidović napao umirovljeničke zahtjeve
Dan prije obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba, glavni tajnik SUH-a Igor Knežević 30. rujna sudjelovao je na prigodnoj 26. tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. U svom obraćanju, između ostalog, je pohvalio jednokratne Vladine dodatke kojima će se pomoći umirovljenicima, no i istaknuo da one neće riješiti problem sve većeg siromašenja umirovljenika. Zbog toga je ponovio zahtjeve umirovljeničkih udruga o uvođenju nove, povoljnije formule usklađivanja mirovina, i to u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća, a za one ispod 2.000 i 4.000 kuna zatražena je indeksacija od 120 i 110 posto.
Knežević je ponovio i zahtjev da se svima umirovljenima nakon 1.1.1999. godine vrati dug od 10 posto zbog krivo izračunate prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM), te da se pod hitno ukine obvezni drugi mirovinski stup nametnut od Svjetske banke i pretvori u dobrovoljni, kazavši da neki ekonomski stručnjaci ističu da je tranzicijski trošak drugog stupa već prešao 100 milijardi kuna. Na njegovo izlaganje prozvanim se osjetio saborski zastupnik iz Kluba zastupnika socijaldemokrata Davorko Vidović, koji je 2002. godine u vrijeme uvođenja drugog mirovinskog stupa bio tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava.
Vidović se prvo osvrnuo na traženje umirovljeničkih udruga da se povrati dug od 10 posto, kazavši kako prvi put čuje da se to pitanje ponovno postavlja, te kazao „kako bi bilo dobro preciznije baratati s podatcima i opreznije ići s prijedlozima koji bi mogli značiti radikalno urušavanje mirovinskog sustava“. Kazao je da su u mandatu Vlade u kojoj je bio ministar zaobiđeni MMF i Svjetska banka koji su zabranjivali bilo kakav rast troškova, te da je jednokratno za 778 tisuća ljudi povećana mirovina za 20 posto, a za još 250 tisuća umirovljenika od 5 do 20 posto, a da je kasnije Sanaderova Vlada još vraćala dio duga. Vidović je očito pomiješao dva duga.
Knežević mu je odgovorio da je Ustavni sud 1998. godine donio odluku o isplati umirovljenicima 100 kuna plus 6 posto, ali da taj iznos nije ušao u izračun prve aktualne vrijednosti mirovina i da je otud nastalo 10,5 posto duga, a da umirovljeničke udruge sada traže povrat 10 posto.
Vidović je također kazao i da „se svako malo nađe netko tko bi se malo ritnuo na drugi stup i mirovinski sustav, dodavši da je za uvođenje obveznog drugog stupa vladao konsenzus između svih stranaka, kao i sindikata i poslodavaca, te da ne postoji nijedan drugi način koji bi u ovih 20 godina osigurao u većoj mjeri vrijednost tih ulaganja“. Je li Davorko Vidović doista uvjeren u to što priča, ili je ipak riječ o navodima profesora Garače koji je kazao da političari zbog taštine ne žele priznati da su pogriješili oko uvođenja drugog stupa, to samo Vidović zna.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Melita Čičak također negira dug od 10 posto prema umirovljenicima, ali je kazala da će se zbog transparentnosti održati jedna tematska sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe samo o toj temi.
Na sjednici je sudjelovao i resorni ministar Marin Piletić koji je nabrojao sva poboljšanja u mirovinskom sustavu u mandatu ove Vlade, a zatim izrekao i jedan netočan podatak, da prosječna mirovina iznosi 3.480 kuna, što je daleko od istine. Naime, ona je lako dostupna i provjerljiva na stranicama HZMO-a, te iznosi 2.861,57 kuna, a 3.224,88 kuna kad se mirovine gledaju bez međunarodnih ugovora. Nije prvi put da se izlazi s netočnim podacima, kako bi se uljepšala umirovljenička slika, tako je prošle godine HZMO u svom biltenu također objavio znatno uvećanu prosječnu mirovinu, ne navodeći da se ona odnosila na korisnike starosne mirovine s 40 i više godina staža.
