Ovogodišnje ljeto je većina umirovljenika i starijih osoba provela u strahu i s osjećajem nesigurnosti. Naime, pred 75 posto hrvatskih umirovljenika je bilo očekivano razdoblje gladi i smrzavanja, jer je upravo toliki udjel mirovina ispod hrvatske linije siromaštva. K tome, udjel prosječne mirovine u lipnju od 2.707 kuna u odnosu na prosječnu neto plaću od 7.711 kuna je iznosio 35,1 posto, što znači da realna i relativna vrijednost mirovina tone iz mjeseca u mjesec, a mirovine su potonule na dno europske ljestvice. Od vidljive koristi nije bilo ni najnovije usklađivanje mirovina za 6,18 posto, jer je to višestruko manje od stvarne inflacije i rasta cijena proizvoda i usluga koje koriste umirovljenici.
Zbog navedenog očajnog i ponižavajućeg položaja umirovljenika u Hrvatskoj, te visoke stope smrtnosti umirovljenika zbog pandemije i teških socijalno-ekonomskih uvjeta života, Sindikat i Matica umirovljenika 26. kolovoza 2022. su podnijeli Vladi RH zahtjeve za poduzimanje hitnih mjera za zaustavljanje siromaštva umirovljenika i sve većeg pada realne vrijednosti mirovina, pogoršanog uslijed nezaustavljivog porasta inflacije te cijena hrane i energenata.
Zahtjevi umirovljenika djelomično prihvaćeni
Prvo, umirovljeničke udruge zatražile su da se svima koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nakon 1.1.1999. godine mirovine trajno povećaju za deset posto, jer su za toliko zakinuti tadašnjom mirovinskom reformom i utvrđivanjem prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM). Prethodno su kritizirale prijedlog o povećanju 780.000 najnižih mirovina za 1,5 posto u dva navrata s razmakom od dvije godine, tražeći da se odmah povećaju za tri posto. Taj je prijedlog prihvaćen, ali ne i povećavanje svih mirovina za 10 posto.
Sindikat i Matica su zatim nebrojeno puta pozvale na hitnu promjenu modela usklađivanja mirovina s postojećih dva puta godišnje na barem tri puta godišnje, i to na način da se mirovine usklađuju u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. No, i dodatno su zatražili i socijalnu intervenciju na način da se mirovine do 2.000 kuna indeksiraju za 120 posto, a od 2.000 do 4.000 za 110 posto. Također su zatražili da se umirovljenike s mirovinama do 1.300 kuna – koliko iznosi zajamčena socijalna naknada za starije samce, uključi u pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, a one s mirovinama do 4.000 kuna na vaučer do 200 kuna. Nažalost, niti taj prijedlog nije uzet u razmatranje.
Pregovori u Banskim dvorima – korisni
Završno, zatraženo je da se kao antiinflacijska mjera do kraja godine isplati još jedno jednokratne novčano primanje svim umirovljenicima i to u povišenim razredima sukladno najnovijem postotku usklađivanja. Taj je prijedlog usvojen, čak s blago povišenim cenzusima u odnosu na predložene.
Očekujući brzo i socijalno osjetljivo reagiranje hrvatske Vlade, predsjednice dvije najveće umirovljeničke udruge su sa zadovoljstvom prihvatile sudjelovanje na dvoipolsatnim pregovorima u Banskim dvorima, održanima 6. rujna, zajedno s čelnicima triju glavnih sindikalnih središnjica i dviju poslodavačkih udruga. Dijalog je bio vrlo kvalitetan i konkretan, s mnoštvo prijedloga i primjedbi, na koje su se uz premijera Andreja Plenkovića, očitovali i ministri Dragan Primorac, Marin Piletić, Davor Filipović, Oleg Butković i Marija Vučković.
Vlada je u novom paketu mjera, a što posebno zanima starije osobe, snizila i ograničila cijenu devet prehrambenih proizvoda, podigla iznos vaučera za energente, povećala mirovinski cenzus za antiinflacijski dodatak, najavila povećanje najnižih mirovina, te zajamčila fiksnu cijenu struje i toplinske energije te plinskih boca za kućanstva sve do kraja ožujka. Nakon toga će se uvoditi nove zaštitne mjere. Cijena plina još ostaje u raspravi, jer ovisi o dogovorima na razini Europske unije.
Čelnica Sindikata umirovljenika Hrvatske posebno je zatražila hitno ukidanje kriznih mjera koje je još 2010. godine uvela bivša premijerka Jadranka Kosor, i to na prvom mjestu ukidanje propisa kojim se umirovljenima po posebnim propisima, a koji usklađivanjem dosegnu 3.500 kuna, odmah režu mirovine za deset posto. Također, zatražila je da se ukine i druga Jadrankina mjera kojom je uvela dodatni zdravstveni doprinos na mirovine od jedan i tri posto, jer će se time ukinuti obveza države da plaća u zdravstvenu riznicu po jedan posto na iznose svih mirovina nižih od prosječne plaće u prethodnoj godini, a onima s mirovinama višima od tog iznosa ukinuti obveza plaćanja doprinosa od tri posto na ukupni iznos mirovine, što je besmisleno i štetno.
Smanjivanje i zamrzavanje nekih cijena
Vlada RH je konačno 8. rujna predstavila sveobuhvatan paket mjera za građane, javne ustanove i gospodarstvo težak oko 21 milijardu kuna. Mjere su predstavljene u 20 točaka, a najvažnije su one koje se tiču građana, naročito onih socijalno ugroženih. Mjerama su prethodili dogovori s brojnim dionicima, pa tako i s proizvođačima i trgovačkim centrima s kojima je postignut dogovor o ograničavanju cijena devet osnovnih prehrambenih artikala. Cijene suncokretovog ulja ograničene su na 15,99 kuna, mlijeka na 7,39, glatkog brašna na 5,99, oštrog brašna na 6,29, bijelog šećera na 7,99, cijelog pileta na 24,99, svinjskog vrata s kosti na 24,99, svinjske lopatice bez kosti na 24,99 i svinjskog mljevenog mesa na 32,99 kuna.
Sada već popularna, po treći put uvedena mjera jednokratnog dodatka umirovljenicima s mirovinama do 4.360 kuna, a takvih je oko 690.000, zasigurno je koristan potez koji će pomoći u plaćanju zaostalih režija. Zadržani su platni razredi, pa tako umirovljenici s mirovinama do 1.850 kuna mogu računati na 1.200 kuna dodatka, oni s mirovinama do 2.350 kuna dobit će 900 kuna, oni s 3.350 kuna dobit će 600 kuna, a 400 kuna će dobiti umirovljenici čije mirovine dosežu najviše 4.360 kuna.
Ministar ne razlikuje socijalu i solidarnost
Uz to, od 1. siječnja će za tri posto porasti najniže mirovine, pa će tako prosječna najniža mirovina, koja je do jučer iznosila 1.836 kuna, od 1. siječnja 2023. godine iznositi čak 2.008 kuna, što je ipak bitan pomak. Istina, ministar Piletić je vjerojatno skloniji da se mirovine isplaćuju samo na osnovu uplaćenih doprinosa, jer je na pregovorima u Banskim dvorima ustvrdio da „prekomjerno“ pogodovanje umirovljenicima s najnižim mirovinama vodi ka pretvaranju mirovina u socijalu, na što su mu predstavnici umirovljenika odgovorili kako je prvi javni mirovinski stup ne samo stup međugeneracijske, već i unutargeneracijske solidarnosti.
Time je zapravo Piletić podržao kroničnu tezu Silvana Hrelje koji već godinama u javnosti zagovara neoliberalni pristup mirovinskom sustavu, protiveći se socijalnim mjerama bez snimanja detaljne socijalne slike, uz tvrdnju da „ovako dajemo i nekome tko ima apartmane, iznajmljuje stan u Zagrebu ili recimo supružnicima koji zajedno imaju vrlo solidna primanja“. Isti je pristup Hrelja zagovarao i prigodom izrade novog modela obiteljske mirovine, što mu nije prošlo zbog protivljenja Sindikata umirovljenika Hrvatske. Novi ministar mirovina i socijale morat će malo više naučiti o temeljima javnih mirovinskih sustava u Europskoj uniji, jer će inače i dalje izlijetati sa socijalno neosjetljivim tezama.
Iako nije prihvaćen prijedlog da se uvede pravo na vaučere za energente i za umirovljenike s mirovinama do 1.300 kuna, ipak je oko 15.000 starijih osoba uključeno i u tu mjeru, koju će ukupno koristiti oko 70.000, a povećan je i iznos tih vaučera. Tako će najugroženiji građani dobiti 500 kuna za plaćanje troškova plina i struje. Korisnicima zajamčene minimalne naknade bit će omogućeno besplatno stanovanje, komunalna naknada i troškovi vodoopskrbe.
Mora se štedjeti struja
Vlada je u mjere uključila i proširenje Projekta Zaželi, kojim se zapošljavaju žene, mahom zrelije dobi u ruralnim krajevima, a koje skrbe o starijim i nemoćnom osobama, te će biti dodatno financiran s još 245 milijuna kuna. Time će se financirati sve udruge koje su se prijavile na ovogodišnji natječaj, a očekuje se zaposlenje još 2.500 žena, a posljedično i bolja skrb za 30.000 starijih osoba. Svakako valja pozdraviti ovu mjeru, ali i uvesti kvalitetniji nadzor nad njenom primjenom.
Kad je pak riječ o mjerama u vezi potrošnje električne energije, stimulirat će se štednja, te će kućanstva koja potroše manje od 2.500 megawatt sati struje mjesečno, taj utrošak plaćati po tarifi od 58 eura po mWh, dok bi oni koji potroše više plaćali po tarifi od 88 eura po mWh. Za javne ustanove poput domova za starije osobe, bolnica ili centara za socijalnu skrb, pa čak i vodovoda, kako ne bi porasla cijena vode, uveden je poseban platni razred s tarifom od 62 eura po mWh. Što se tiče grijanja na plin, premijer je poručio kako će nastojati da cijene plina ostanu iste, odnosno 0,38 kuna po kilowatt satu. Pritom je naglasio kako će se ograničiti i cijena plina u bocama smanjivanjem marži. No, točnu cijenu nije otkrio, jer to doista ovisi o dogovorima koji će se postići na razini EU, te političkim okolnostima glede rata u Ukrajini.
Uz to, zadržat će se trenutna cijena troškova grijanja na toplane, a oko 35.000 građana koji se griju na drva mogu računati na povećanje popusta pri kupnji s pet na 20 posto. Uz to, Hrvatske šume će povećati proizvodnju ogrjevnog drva za još 100.000 kubičnih metara.
Još uvijek nedovoljno za normalan život
Ima još mjera koje se direktno i indirektno odnose na starije građane. Najavljene su tako i potpore pri renovaciji ukupno 10.000 kuća i 300.000 stambenih zgrada, što uključuje energetsku obnovu, protupotresnu i protupožarnu zaštitu te osiguravanje pristupa osobama s invaliditetom, pa će se možda obnoviti i priča o ugradnji liftova u višekatnice. Radit će se i na mjerama za ugrađivanje toplinskih stanica i solarnih ploča. PDV će biti smanjen na pet posto za brikete, sječke, drva za ogrjev.
Cijeli ovaj paket vrijedi oko 21 milijardu kuna, a velik dio odnosi se i na starije građane. Sve te mjere na snazi bi trebale biti do 1. travnja 2023. godine. Umirovljeničke udruge, ali i politički predstavnici mahom pozdravljaju te mjere. Dakako da neće biti riješeni svi problemi, ali će strah od gladi i hladne zime biti ipak smanjen. Prosječna mirovina od 2.875 kuna i dalje nije dovoljna za skromno preživljavanje, a kako više od 60 posto prima manje od tog iznosa, galop siromaštva ovim mjerama neće biti zaustavljen, već samo usporen.
Koliko je jedinstvena podrška Vladinim mjerama, toliko je jedinstvena i kritika da se njima na dugi rok neće moći riješiti svi umirovljenički problemi. Iz umirovljeničkih udruga poručuju kako se bitka protiv siromaštva starijih nastavlja.
Jasna A. Petrović
