UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Piše: Biserka Budigam, psihologinja

Umirovljenici, glasajte na europskim izborima!

 

     Ova je godina započela s najavom izbora za predstavnike u Europ­skom parlamentu. Političke stranke su ozbiljnije počele pisati o temama koje bi tre­balo ovoga puta definirati, koje bismo trebali predstavi­ti u Europskom parlamentu i tražiti njihovu realizaciju. Iz­bori će se održati 26. svibnja.

     Iako postoji nekoliko stranaka koje okupljaju umi­rovljenike nijedna ne ide samostalno na izbore, pa i predsjednici tih stranaka nisu baš javno demonstrirali i naglašavali probleme koje bi trebalo rješavati u okviru EU. Još nije definiran sadržaj umirovljeničkih zahtjeva i problema koje bi trebalo ri­ješiti u mandatu koji slijedi, a niti su se glavne stranke po­trudile pojasniti svoju agen- du za starije glasače. Primje­rice, moto izborne kampanje HDZ a je    „Hrvatska za gene­racije", ali ipak je nedefinira­no odnosi li se to na genera­cije koje dolaze ili na dobne generacije (mladi, stari) koje su tako različite. Baš se ne vidi da su posvetili posebnu pozornost starijima. Ni oni, niti SDP-ovci koji se sada odriču Mrsićeva naslijeđa, ali i dalje čuvaju još gore naslijeđe Vidovića, nisu se posebno potrudili oko umi­rovljenika. Bandić je poznat po socijalnoj osjetljivosti za starije građane Zagreba, ali u predstavljanju svoje liste je preskočio tu generaciju.

     Unatoč svemu, moja bi poruka starijim građanima bila da svakako idu na izbore i daju svoj glas po svojoj volji i savjesti.

Ovoga puta tu nije riječ o ideološkom opredjeljiva­nju glasača koliko o defini­ranju i rješavanju materijal­nih primanja umirovljenika, poboljšanju javnih usluga za bolesne i starije osobe, teško pokretne i terminalne bolesnike, za bolesnike obo­ljele od sveprisutnijih oblika demencija, za osamljene... Još uvijek nema ni dovoljno mjesta u domovima za stari­je koji odgovaraju platežnim mogućnostima naših umi­rovljenika.

     Zbog toga smatram da se udruge umirovljenika svakako trebaju uključiti i educirati svoje članove o potrebi izlaska na izbore i glasanja za onu opciju koja nudi rješavanje socijalnih, zdravstvenih i materijalnih problema.    Umirovljenici tre­baju ići na javne prezenta­cije programa u lokalnoj za­jednici i aktivno se uključiti u raspravu i sami predlagati moguća rješenja. Svatko ima svoje opredjeljenje prema vlastitim ideološkim i poli­tičkim stavovima, no ovo su izbori za konkretan život ve­ćine starijih osoba. Na ovim izborima za europarlamen- tarce treba izabrati stručne ljude, koji će raditi u europ­skim centrima moći i boriti se za državne interese, ali i za bolje uvjete života upravo ranjivih skupina kao što su umirovljenici i starije osobe.

     Kad prođu ovi izbori po­čet će kampanja za pred­sjedničke izbore. Tada ćemo promatrati kandidate i ocje­njivati programe. Tada ćemo uglavnom imati manje po­sla, neće biti toliko ljudi koje treba procjenjivati. Mislim da neće biti više od petero predsjedničkih kandidata, jer će velike stranke odrediti samo po jednog kandidata kojeg će podržati. To će biti izbor jedne osobe koja će nas predstavljati u svijetu i pregovarati o međunarod­nim odnosima.

     Slijedit će izbori za naš Sabor, birat ćemo iz različi­tih stranaka, s različitih stra­načkih lista. Tada će trebati, pored ljudi, birati stranku koja će imenovati Vladu i vladati našom domovinom i sadržajima koji su bitni za sve generacije i sve ljude (zdravstvo, školstvo, policija, vojska.). Pa nas još čekaju lokalni izbori koji će odrediti tko će upravljati gradovima i mjestima. Mi sami upravljat ćemo našim domom uz po­moć obitelji. Tu ne morate birati, tu upravljate vi i čla­novi vaše obitelji prema do­govoru i vlastitim pravilima.

     Mislim da umirovljenici koji su najbrojnije biračko tijelo moraju shvatiti da ne- izlaskom na izbore bilo ko­jeg nivoa gube pravo na kri­tiku i više ne upravljaju tim dijelom svoga života. Dok imamo pravo glasa, imamo obvezu brinuti se za svoju generaciju i za svoj boljitak. Poslije izbora, ako ne pobi­jede „naši", tko god oni bili, prilagodit ćemo se situaciji i većini. Ali, ako nismo niti izašli na glasačko mjesto i dali svoj glas, kakvo je naše pravo poslije rogoboriti i bu­niti se.

     Hajdemo, dakle, glasati sada za naše predstavnike u Europskom parlamentu, ali i upoznati se s programom osobe, liste političke stran­ke ili koalicije za koju ćemo glasati. Glasajmo za pobolj­šanje uvjeta života starijih i umirovljenika. Glasajmo za sebe!