UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Stanodavac odbija najamninu

Pitanje: Imam status zaštićenog najmo- primca, a moj najmodavac u posljednje vrije­me odbija primiti najamninu tvrdeći da je ona sramotno niska u odnosu na lokaciju i povr­šinu stana. Bojim se da će odbijanjem poslije tvrditi da mu nisam davao najamninu te da traži moje iseljenje iz stana. Što da napravim, kako da ga prisilim da prima najamninu koju sam mu dužan platiti? (I.K., Zagreb)...

Read more...

 


 

Pastorci uzimaju sve

Pitanje: Nakon smrti muža na ostavinskoj raspravi saznala sam da je muž sačinio oporu­ku kojom je svu svoju imovinu ostavio djeci iz prvog braka, dok je meni ostavio pravo doži­votnog plodouživanja obiteljske cijele kuće u kojoj smo do tada stanovali. S obzirom da sam sa pastorcima do tada bila u vrlo dobrim od­nosima, nisam tražila nužni dio imovine prem­da mi je zakonski pripadao. Poslije ostavinske rasprave situacija se iz osnove promijenila. Sada pastorci tvrde da je obiteljska kuća na kojoj mi je muž ostavio pravo plodouživanja prevelika te da imam pravo koristiti samo jed­nosobni stan u kući na kojoj oni imaju pravo vlasništva. Međutim, pokojni muž mi je opo­rukom ostavio pravo plodouživanja čitave kuće, te smatram da se pravo korištenja odno­si na čitavu kuću. Inače razmišljam, s obzirom da mi je obiteljska mirovina mala, da veći dio kuće dam u najam čime bi znatno popravi­la svoju financijsku situaciju. Imam li pravo kuću na kojoj mi pripada pravo plodouživanja iznajmiti, protiv volje svojih pastoraka? (A. A., Lički Osik)...

Read more...


 

Maćeha želi sve

Pitanje: Otac se nedugo nakon smrti naše majke ponovno oženio, a meni i bra­tu ostavio kuću u kojoj smo do smrti maj­ke svi zajedno stanovali. Otac je zajedno sa maćehom, preselio u kuću koja je bila u vlasništvu naše majke. Ostavinskim rje­šenjem, kuća je podijeljena na tri jednaka dijela, a otac je naslijedio jednu trećinu. Kuća je bila u derutnom stanju, tako da ju je otac uz pomoć maćehe morao potpuno urediti. Nažalost, nedugo nakon toga otac je umro, a maćeha smatra da cijela kuća treba pripasti njoj, jer ju je ona zajedno s ocem potpuno uredila. Brat i ja smatra­mo da kuća treba pripasti u većem dijelu nama, jer to je kuća naše majke. Jesmo li u pravu? (Z.Š., Karlovac)...

Read more...


 

Čije vrijedi više?

Pitanje: Nakon udaje moje sestre, otac joj je kupio veći dvosobni stan kojeg je u cijelosti namjestio i opremio s potrebnim uređajima. Nakon nekog vremena, otac je iznenada umro ne ostavivši iza sebe opo­ruku. Sestra je majci i meni dala do znanja da računa na dio obiteljske kuće koja je glasila samo na oca. Majka i ja se s time nismo složile, jer smatram da je sestra na­mirena darovanjem većeg dvosobnog stana, koji je uz to potpuno namješten i opremljen potrebnim uređajima. Jesmo li u pravu? (I.T., Koprivnica)...

Read more...

 


Prekršen otkazni rok

Pitanje: Sklopila sam ugovor o najmu stana na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine. Ugovorena je cijena najma, rok plaćanja (oko 10. u mjesecu za mjesec za koji se vrši plaćanje) te način plaćanja režija. Predviđen je otkazni rok od četiri mjeseca. Nažalost zapala sam u novčane teškoće, te nisam platila najamninu dva mjeseca za redom, a najmodavac mi prije­ti otkazom, premda je u ugovoru otkazni rok od četiri mjeseca. Ima li najmodavac pravo otkazati najam stana premda još nije istekao otkazni rok? (S. K., Zagreb)...

Read more...