UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

„Bolje mršava nagodba, nego debela parnica"

Pitanje: Kupio sam trosobni stan po povoljnoj cijeni, te sam se obvezao da ću kupoprodajnu cijenu isplatiti u tri jednake rate do kraja godine u kojoj smo sklopili ugovor. Prodavatelj se obvezao da će mi ispla­tom druge rate predati tabularnu ispravu temeljem koje ću se uknjižiti kao vlasnik stana.

Međutim, od danja sklapanja ugovora okolnosti su se bitno promijenile. Nisam imao novaca za ispla­tu druge rate, tako da mi je prodavatelj odbio izdati tabularnu ispravu. Sagledavajući sve okolnosti proda­vatelj mi je predložio da sporazumno raskinemo ugo­vor o kupoprodaji, jer je vidio da neću imati dovoljno novaca za isplatu. Međutim, postavio mi je uvjet da ima pravo zadržati polovicu uplaćene prve rate, jer da je on pretrpio štetu odbijajući druge kupce. Da li da prihvatim njegov prijedlog ili da uđem u parnicu tražeći povrat čitave prve rate? (K.R., Split)...

Read more...

 

Predbračni ugovor - valjan ili ne?

Pitanje: Prije sklapanja braka moj je muž inzisti- rao na sklapanju predbračnog ugovora kojim bi utvr­dili da njegova zarada ne predstavlja bračnu stečevi­nu koju bi dijelili na način da svakom pripadne jedna polovica. Ovo je obrazložio razlogom što je on podu­zetnik, čija je zarada desetak puta veća od moje, inače solidne plaće. Pristala sam i potpisala takav predbrač­ni ugovor, vjerujući da će se u slučaju razvoda braka primjenjivati odredba Obiteljskog zakona po kojoj se zarade bračnih drugova ima smatrati bračnom steče­vinom. Jesam li u pravu? (Z.Đ., Osijek)...

Read more...

 

Hoću prodati svoju polovicu kuće

Pitanje: Suvlasnica sam zajedno s bratom obi­teljske kuće, koju smo naslijedili od svojih roditelja, tako da svakom pripada jedna polovica. Nisam udata i nemam djece, a brat i snaha svojataju moju polovi­cu, te me tjeraju u dom. Ja to ne želim, ali mi je teško izdržati njihov pritisak, tako da sam odlučila prodati svoj dio kuće, te kupiti manji stan i živjeti u njemu bez da me netko svaki dan maltretira. Brat tvrdi da ja kao suvlasnica ne mogu prodati svoj dio bez njegove su­glasnosti. Da li je to točno? Što da učinim da se spasim od maltretiranja jer se bojim da to neću moći izdržati? (A. K., Zagreb)...

Read more...

 

Naknada štete dio bračne stečevine?

Pitanje: Prije četiri godine pretrpjela sam nesreću na način da me je na nogostupu srušio i teško ozli­jedio automobil kojim je upravljao vozač pod utje­cajem alkohola. Nakon dugotrajnog liječenja sam se oporavila, te sam putem odvjetnika podnijela tužbu za naknadu štete. Tužba je od strane suda proglašena osnovanom, a nakon žalbe tuženog, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu. Zbog težine povrede dosuđena mi je pozamašna odšteta za pre­trpljene bolove i izgubljene novčane naknade, jer za vrijeme liječenja nisam radila, a sada sam otišla u mi­rovinu.

U međuvremenu, bračni odnosi su se totalno poremetili, tako da je suprug podnio tužbu za ra­zvod braka. Ono što me smeta je činjenica da suprug svojata pravo na polovicu naknade štete koju sam dobila putem suda zbog pretrpljenih ozljeda. Očito je suprug zaboravio besane noći pune bola i plača, a ja još uvijek osjećam posljedice nesreće. Moj suprug to zaboravlja, te tvrdi da je naknada koju sam dobi­la bračna stečevina koju prema zakonu treba dijeliti svakome po pola. Da li je on u pravu, jer smatram nepravdom da on iz moje muke i bolova vuče korist, pogotovo sada kada smo pred razvodom. Molim Vas za mišljenje. (R.J., Rijeka)...

Read more...

 

Kako do tetkine ušteđevine?

Pitanje: Sklopio sam s tetkom ugovor o doživot­nom uzdržavanju temeljem kojeg mi poslije tetkine smrti pripada njezina kuća s okućnicom i svim pred­metima u kući, uključujući i poljsku mehanizaciju. Nakon sklapanja ugovora saznao sam da tetka ima pozamašnu ušteđevinu koju je oročila u banci. Za­nima me da li mi temeljem ugovora, makar to nije u njemu navedeno, pripada pravo na tu ušteđevinu s obzirom na to da je sva njezina imovina navedena u ugovoru, te mi ima pripasti nakon njezine smrti. S tetkom se odlično slažem i vrlo je zadovoljna načinom kako ispunjavam svoje obveze uzdržavanja navedene u ugovoru. Zanima me da li njezina ušteđevina koja nije navedena u ugovoru, automatski pripada meni, jer temeljem ugovora dobivam svu njezinu imovinu. (M.R., Sisak)...

Read more...