UVODNA RIJEČ

Poziv na masovno spaljivanje

Piše: Jasna A. Petrović

     Godine 1209. papa Inocent III. proglasio je križarski rat protiv albigenza, kršćanske vjerske skupine u južnoj Francuskoj koja spa­da među katare. Par stotina tisuća nepodobnih su masovno spalili. U svibnju 1933. u Berlinu je na trgu Opernplatz organizirano ma­sovno spaljivanje knjiga, a za koju godinu i Židova.

     Pitate se što nas je „uhvatila" vatra? Pa, vatra je bila jedan od ključnih elemenata u evoluciji modernoga čovjeka. Jedna je od adaptivnih prednosti, koje su ljudima omogućile preživljavanje u različitim životnim uvjetima. Vatra daje toplinu i svjetlost, a to je upravo ono što treba nama hrvatskim umirovljenicima.

No, ubilo nas siromaštvo, pa sada vatru ne palimo na šted­njaku radi grijanja i kuhanja, već se vozikamo besplatnim javnim prijevozom i posjećujemo javne kuhinje. Eventualno skupljamo plastične boce po kontejnerima i kantama u susjedstvu ili se sa- moposlužujemo iz istih izvora za doručak i večeru.

     Evolucijski smjer je promijenjen. Kao što postoji tzv. senilna involucija, odnosno smanjivanje, usisavanje tijela u starijoj dobi, nekako nam se čini da je na djelu i retrogradna evolucija smanji­vanja društvene biti. Usisavaju se vrijednosti, stanovnici, moguć­nosti, dostojanstvo, kultura.

     I zato smo poludjeli kad smo vidjeli da su nam mirovine pove­ćane za 0,94 posto. Onih 315.000 hrvatskih umirovljenika ili 27,6 posto koji primaju mirovine niže od 1.500 kuna, pa su tako dobili povećanje od 50 lipa do 14 kuna mjesečno, moglo je to pročitati crno na bijelom na obavijesti o mirovini koju su dobili u banci. Nije puno veće povećanje za onih 600.000 umirovljenika ili 52,2 posto koji imaju mirovine niže od hrvatske linije siromaštva koja je lani iznosila 2.180 kuna. Ako upotrijebimo eufemizam, onda mirovine nisu povećane (jer nisu!) nego su usklađene. Ali, ne može se biti neprijatelj vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije. Tako i mi skromno prihvaćamo kako su nekad mirovine bile više od 37,46 posto prosječne plaće, ali tome može­mo samo dodati da takve mirovine sve manje g riju.

     Pozvali smo preko naše Facebook stranice svojih 8.500 pratite­lja na masovno spaljivanje mirovinskih odrezaka i taman zaključili kako ćemo se konačno ogrijati. No, umirovljenici su nas ohladili. Kaže prijateljica iz Gunje kako su vatra i voda dobre sluge, ali zli gospodari, a FB frendica Radojka Jerković iz Zagreba dodaje: „Ne treba mi takvo povećanje, nek' si banda uzme sebi!"

I dok smo još ozbiljno razmišljali hoćemo li na glavnome grad­skom trgu zapaliti naše mirovinske odreske, u zadnji tren je stiglo važno upozorenje Ljubomira Babića iz Lipika:„Nikakvo spaljivanje nikakvih papira - vidite da zahtjevi za naplate stižu van svih razu­mnih rokova, pa će netko nakon 20 godina tražiti da nešto vrati­mo, a mi nemamo svoj dokument. Oni svoje ne daju provjeravati!"

I tako, odustajemo. Ništa od masovnog spaljivanja. I dalje gla­sna šutnja.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Maćeha želi sve

Pitanje: Otac se nedugo nakon smrti naše majke ponovno oženio, a meni i bra­tu ostavio kuću u kojoj smo do smrti maj­ke svi zajedno stanovali. Otac je zajedno sa maćehom, preselio u kuću koja je bila u vlasništvu naše majke. Ostavinskim rje­šenjem, kuća je podijeljena na tri jednaka dijela, a otac je naslijedio jednu trećinu. Kuća je bila u derutnom stanju, tako da ju je otac uz pomoć maćehe morao potpuno urediti. Nažalost, nedugo nakon toga otac je umro, a maćeha smatra da cijela kuća treba pripasti njoj, jer ju je ona zajedno s ocem potpuno uredila. Brat i ja smatra­mo da kuća treba pripasti u većem dijelu nama, jer to je kuća naše majke. Jesmo li u pravu? (Z.Š., Karlovac)...

Read more...

 


Prekršen otkazni rok

Pitanje: Sklopila sam ugovor o najmu stana na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine. Ugovorena je cijena najma, rok plaćanja (oko 10. u mjesecu za mjesec za koji se vrši plaćanje) te način plaćanja režija. Predviđen je otkazni rok od četiri mjeseca. Nažalost zapala sam u novčane teškoće, te nisam platila najamninu dva mjeseca za redom, a najmodavac mi prije­ti otkazom, premda je u ugovoru otkazni rok od četiri mjeseca. Ima li najmodavac pravo otkazati najam stana premda još nije istekao otkazni rok? (S. K., Zagreb)...

Read more...


„Prijatelj" ne vraća dug

Pitanje: Prijatelju sam prije više od tri godi­ne posudio veću svotu novaca. Prošlo je od toga dosta vremena, tako da sam se osjećao preva­renim, a i u pitanju je i moguća zastara. Stoga sam prijatelju poslao dopis te mu zaprijetio da ću odnijeti tužbu za povrat duga ako mi u roku od mjesec dana ne vrati dug. Nakon nekog vremena dobio sam od njega pismo kojim se ispričava zbog duga, navodeći da će ga zajedno s kamatama, vratiti za 3 mjeseca, a dotle da se strpim. Obećao mi je platiti uz glavnicu i zakon­ske kamate. Međutim, pored svih obećanja dug mi nije vraćen, pa sam podigao tužbu za povrat duga. S obzirom da je prošlo više od 3 godine od dana kada sam mu pozajmio novac, bojim se da zbog zastare ne ostanem bez svoga novca. Da li zastara nastupa nakon 3 godine, kako me mnogi plaše? (B.Z., Zagreb)...

Read more...


 

Usmeni dogovori

Pitanje: Nedavno smo susjed i ja sklo­pili usmeni predugovor o prodaji parcele koja se nalazi na dnu mojeg dvorišta. Kako mu je novac hitno potreban, a parcela mu u građevinskom smislu ništa ne znači, bio sam vrlo zadovoljan ovom usmenom po­godbom, utoliko više što mi je susjed obe­ćao da će mi vrijednost parcele isplatiti u roku od osam dana računajući od dana sklapanja usmenog ugovora. Možete za­misliti moje razočaranje kada mi je susjed za tri dana rekao da odustaje od kupopro­daje, te da se je raspitao kod odvjetnika koji mu je rekao da usmeni predugovor o prodaji nekretnine ne obvezuje na sklapa­nje glavnog ugovora. (I. B., Krapina)...

Read more...

 


Bratska zbrka

Pitanje: Otac je ponudio nama četvorici bra­će sklapanje ugovora o ustupu i raspodjeli imo­vine za života. Dva brata su prihvatili sklapanje ugovora, dok smo ja i još jedan brat to odbili jer smo smatrali da nam se nudi daleko manje vrijedna imovina. Sada nam neki govore da smo pogriješili, jer će poslije očeve smrti braća koja su potpisala ugovor kao zakonski nasljednici na­slijediti i dio imovine koja ugovorom nije raspo­ređena. Da li je to moguće? (B.Ž., Osijek)...

Read more...