UVODNA RIJEČ
Malo više od najmanjeg
Piše: Jasna A. Petrović
Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće rastu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili čitamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.
Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogodišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od siromaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža mirovina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mirovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, aktualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za najnižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.
Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od najmanjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 godina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su zaradili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Takvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.
Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojanstven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Dobra investicija?
Pitanje: Moj prijatelj ima manje poduzeće koje uspješno posluje. Trenutno mu za nabavku opreme nedostaju novčana sredstva, pa je mene, iako sam u mirovini, zamolio da mu pozajmim veću svotu novca, koju će mi vratiti do kraja ove godine zajedno s kamatama. Čovjek je stvarno dobar prijatelj, a i poduzeće mu vrlo dobro posluje, pa sam odlučila pozajmiti mu traženu svotu. No, ipak bi se htjela osigurati za povrat zajma krene li nešto u krivom smjeru. (A.L., Poreč)...
Presuda bez prisutnosti
Pitanje: Protiv prvostupanjske presude uložio sam žalbu zbog pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, jer je evidentno da je prvostupanjski sud i pored provedenih dokaza pogrešno utvrdio činjenično stanje. Stoga sam po primitku pr- vostupanjske presude uložio žalbu, očekujući da će je drugostupanjski sud usvojiti te ukinuti prvostupanjsku presudu. Također sam očekivao da će odlučivanje povodom moje žalbe na drugostupanjskom sudu biti javno, odnosno da ću moći prisustvovati raspravi i potkrijepiti dokazima moje navode. Možete zamisliti moje iznenađenje kad sam dobio pismeni otpravak presude drugostupanjskog suda, kojim se odbija moja žalba kao neosnovana....
Kome ide moj dug?
Pitanje: Poprilično sam se iznenadio kada sam neki dan od nepoznate osobe dobio obavijest da sam mu dužan veću svotu novca i to po dugu kojeg sam imao prema mom vjerovniku po osnovi zajma. Kada sam tražio objašnjenje, on mi je objasnio da, umjesto njemu, dug trebam podmiriti trećoj osobi, jer je on njemu dužan. Moj vjerovnik nije tražio moju suglasnost za ustupanje duga trećoj osobi, pa nisam niti htio podmiriti dug. Uskoro mi je došla tužba kojom me treća osoba tuži i traži da podmirim dug koji sam bio dužan mom vjerovniku. Kakvi su mi izgledi u parnici, jer ja se nisam zadužio kod tužitelja, nego kod vjerovnika s kojim sam sklopio ugovor o zajmu? (K.S., Zagreb)..
Sumnjičavi ujak
Pitanje: Samac sam i posjedujem lijepo gospodarstvo. Iako sam još u snazi, u obavljanju poslova na imanju pomaže mi moj nećak. Premda imam još rodbine, nitko drugi osim tog nećaka ne razgovara sa mnom. Zato sam odlučio da mu darujem imanje, samo se bojim da se nećak, nakon što postane vlasnik, ne promijeni u odnosu na mene. Čuo sam za takve slučajeve pa bih se htio zaštititi da pod stare dane ne ostanem bez igdje ičega. Što da činim da se osiguram od mogućih negativnih posljedica ugovora o darovanju? (Ž.B., Strizivojna)...
Promjena ugovora
Pitanje: Imam dobre odnose sa svojim ujakom koji je samac. Darovao mi je svoju obiteljsku kuću, s time da je prijenos vlasništva odgodio do svoje smrti. Nakon nekog vremena, predložio mi je da darovni ugovor raskinemo, a s obzirom na to da mu ja inače pomažem u svemu, predložio mi je da sklopimo ugovor o doživotnom uzdržavanju. Trebam li to prihvatiti, jer darovni ugovor ne sadrži nikakve obveze koje ja moram ispunjavati? (Š.B., Cres)..