UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Bratska posla

Pitanje: Moj stric je mom bratu ostavio vrijedno imanje, što je nas ostalu rodbinu vrlo iznenadilo, jer znamo da nisu bili u najboljim odnosima. Čak štoviše, znam da se brat nekoli­ko puta fizički obračunavao sa stricem i njego­vom ženom. Nakon stričeve smrti, a nedugo poslije i smrti strine, po njegovoj oporuci sam proglašen jedinim nasljednikom. Nadam se da imam pravo kao nasljednik strica opozvati darovanje kojim je stric darovao bratu imanje, ako je brat kao primatelj spriječio strica da opozove darovanje. Za to imam svjedoke, jer nakon što je brat pretukao strica i strinu, stric je javno pred svjedocima izjavio da opoziva darovanje koje je učinio prema bratu. (G.G., Šibenik]...

Read more...

 


 

Nebrižni nećak

Pitanje: Sklopili smo ugovor o doživot­nom uzdržavanju s nećakom koji se obavezao doživotno uzdržavati mene, moju suprugu te dvoje naše punoljetne djece s posebnim po­trebama. Ugovor je u početku bio u cijelosti poštovan, ali kako je vrijeme prolazilo nećak nije izvršavao obveze uzdržavanja prema na­šoj djeci iako smo ga često upozoravali na ugovornu obvezu uzdržavanja naše djece s posebnim potrebama. Sada je nećak svu bri­gu o našoj djeci prepustio nama. Vrlo smo ne­zadovoljni, te smo supruga i ja odlučili tražiti sudski raskid ugovora. Imamo li supruga i ja pravo tražiti raskid ugovora, s obzirom na to da nećak prema nama izvršava sve ugovorne obveze, ali ne i prema našoj djeci s posebnim potrebama? (I.P., Zagreb]...

Read more...


 

Dvostruka naplata dugova

Pitanje: Moj bivši suprug, od kojeg sam se razvela prije tri godine, pozajmio je od jednog prijatelja znatni iznos novca radi gradnje vikendice na moru. Ugovor o zajmu potpisali smo oboje solidarno, obavezavši se da ćemo dug vratiti u roku od pet godina, računajući od dana potpisa ugovora. Nažalost, bračni odnosi su se u međuvremenu potpuno poremetili tako da je razvod braka bilo jedino rješenje. Imovinu stečenu u braku smo podijelili, no nismo se dogovorili o vraćanju duga koji smo zajedno prihvatili. Bivši suprug, koji se odselio iz grada, i ja potpuno smo prestali komunicirati, a kako je zajmodavac koji živi u mome gradu, neprestano vršio pritisak da mu kao solidarni dužnik vratim zajam, prijetio je tužbom, podigla sam veliki kredit i isplatila ukupan dug zajedno s kamatama. Nakon toga sam po savjetu odvjetnika zatražila od bivšeg muža da mi vrati polovinu duga, na što mi je on, na moje iznenađenje, odgovorio da je već davno platio polovinu duga zajmodavcu, te mi je čak dostavio dokaze o tome. Kada sam se obratila zajmodavcu on to negira, pa sam po nagovoru odvjetnika podnijela tužbu protiv nesavjesnog zajmodavca. Što dalje trebam činiti? (K. S., Bjelovar)...

Read more...


 

Tuđa uknjižba

Pitanje: Kupio sam povoljno građevinsko zemljište s građevinskom dozvolom i kom­pletnom infrastrukturom. Moje zadovoljstvo kupnjom kratko je trajalo. Kad sam htio pro­vesti pravo vlasništva u zemljišne knjige, vidio sam da je to već netko prije mene učinio. Bivši vlasnik je istovremeno pregovarao o proda­ji građevinskog zemljišta s drugom osobom koja je ishodila upis prava vlasništva u zemljiš­ne knjige. Ja sam vlasniku već dao kaparu, što je znak da se ugovor o kupoprodaji smatra za­ključenim. Nažalost, druga strana je bila brža, bivšeg vlasnika isplatila u cijelosti, te se odmah uknjižila kao vlasnik građevinskog zemljišta u zemljišnim knjigama. Pouzdano znam da sam prvi počeo pregovore o kupnji tog zemljišta, no taktizirao sam sa upisom. Imam li pravo tražiti da se poništi uknjižba prava vlasništva jer sam dao kaparu, što znači da sam sklopio ugovor prije druge strane? (J.K., Klanjec]...

Read more...


 

Aneks na ugovor

Pitanje: Sklopio sam sa stricem ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojeg smo ovjerili i solemnizirali kod javnog bilježnika. Naknadno sam primijetio da u ugovoru ne stoji odredba o pravu zabilježbe ugovora u zemljišne knjige. Da li je to propust, a ako jest (stric mi je još uvijek živ), možemo li naknadno napraviti aneks ugovora? (L.V., Osijek)...

Read more...