UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
„Cijena" po djetetu
Pitanje: Čula sam od poznanice da će se uskoro svim majkama uvesti dodatak na mirovinu za svako rođeno dijete? Kada će se to primijeniti i kako će se dokazivati da ste koristili porodilj- ni dopust? (M.A., Zagreb)...
Prebacivanje vlasništva
Pitanje: Nakon očeve smrti, 2017. godine, majka je oporučno naslijedila stan u kojem danas živi. Uvidom u zemljišne knjige suda u Šibeniku pronašao sam da se stan još vodi na pokojnog oca, pa vas molim za savjet kako da vlasništvo u zemljišnim knjigama prebacim na majku. (P.T., Trogir)...
Pravo na mirovinu posvojčadi
Pitanje: Moji unuci su usvojeni prije nekoliko godina, jer se moja kćer i zet nisu mogli brinuti o njima. Kćer je bila teško bolesna te je nedavno umrla, a zet je preminuo ubrzo nakon toga. Imaju li moji unuci pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti bioloških roditelja, iako sada formalno imaju druge roditelje? (T.R., Đakovo)...
Lažna nasljednica
Pitanje: Moj susjed je živio sam u velikoj kući bio je neoženjen, bez djece. Nedavno je preminuo, a jedini su nasljednici njegovi bratići. Gospodin se za života družio s jednom udovicom, provodili su zajedno vrijeme, nikad nisu živjeli zajedno na istoj adresi, ni privređivali u zajedničko kućanstvo. Na ostavinskoj se raspravi dotična gospođa pojavila s dopisom u kojem stoji kako je ona izvanbračna supruga te je sudu dostavila zahtjev za utvrđivanjem izvanbračne zajednice. Zatim je bilježnik rekao da postoji oporuka koja je sastavljena kod njega i dana mu na čuvanje, a za koju nitko nije znao i pročitao je. U njoj piše da moj susjed sve ostavlja svojoj izvanbračnoj supruzi, navodeći njezino ime i datum rođenja. U oporuci piše samo ime i prezime, te datum rođenja dotične gospođe, bez adrese i OIB-a. Oporuka je potpisana velikim tiskanim slovima, s punim imenom i prezimenom, što nije istovjetno potpisu na osobnoj iskaznici. Zanima me može li se ta izvanbračna zajednica i oporuka pobiti? Je li negdje točno definirano koje podatke o nasljedniku mora sadržavati oporuka, jer uvijek mogu postojati dvije osobe istog imena i istog datuma rođenja? (B.T., Sisak)...
Zbrka oko prezimena
Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam veće građevinsko zemljište, no nisam se žurio s upisom u zemljišne knjige. U međuvremenu se pro- davateljica udala i promijenila prezime, tako da se prezime navedeno u zemljišnim knjigama ne poklapa sa stvarnim stanjem. Naime, javio mi se kupac koji je zainteresiran za to zemljište, no on se predomišlja zbog razlika u vlasničkim dokumentima. Htio bih što prije usuglasiti podatke zemljišnim knjigama te vas molim da mi kažete kako da to učinim. (N.B., Umag)...