UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Razvodom do obiteljske mirovine?

Pitanje: Prije 10 godina razveo sam se od supruge te napustio kuću u kojoj je ona živjela zajedno sa sinom u zajedničkom domaćinstvu. S obzirom na to da žena nije imala nikakvih pri­hoda, sin ju je uzdržavao, sve dok nije poginuo u prometnoj nesreći. On je također bio razveden i zato je živio s majkom. S obzirom na to da je moja bivša supruga ispunjavala uvjete za obi­teljsku mirovinu (bila je starija od 60 godina), podnijela je zahtjev za stjecanje obiteljske miro­vine te je to pravo i ostvarila. Zanima me imam li ja, kao drugi roditelj, pravo na dio obiteljske mirovine? Smatram da je nepravedno da majka dobije obiteljsku mirovinu, a ja kao otac ne, pa vas molim za odgovor.

(K.J., Slavonski Šamac)...

Read more...


 

Zbog balkona na sud

Pitanje: Susjed je bez moje suglasnosti podigao dio svog balkona iznad zemljišta koje je u mom vlasništvu. Iako sam ga upozoravao da ne može širiti balkon iznad moga zemljišta, on se na to nije obazirao, već je proširio balkon tako da on radi hlad na mome zemljištu, na kojem više ništa ne uspijeva rasti, jer nema sunca. Uz to, balkon je izgrađen tako da ima pad prema mom zemljištu, pa u slučaju kiše se sva voda slijeva na moje zemljište. Što mogu učiniti da zaštitim svoju imovinu od susjedova neodgovornog ponašanja?

(B.Z., Zabok)...

Read more...


Pravednost prema djeci

Pitanje: Ženio sam se dva puta nakon smrti prve supruge. Iz prvog braka imam sina. No, nakon nekog vremena sam se ponovno oženio i u drugom braku sam postao otac još dvoje djece. Tijekom drugog braka sam nastojao da jednako volim i tretiram svo troje djece u čemu mi je moja žena zdušno pomagala. Kad mi se sin iz prvog braka ženio, u dogovoru sa ženom, kupio sam mu veći stan te mu još dao vikendicu sa vinogradom nedaleko od Zagreba. Sina iz prvog braka sam stambeno zbrinuo, pa bih to htio učiniti i sinovima iz drugog braka. Postoji li pravna mogućnost da osiguram njih na način da sin iz prvog braka ne traži poslije moje i ženine smrti nužni dio koji bi mu pripao po osnovi nasljedstva, ako ja načinim oporuku samo u korist sinova iz drugog braka? (J.B., Zaprešić)...

Read more...


 

Voda razdora

Pitanje: Susjedu koji stanuje iznad mene pukla je vodovodna cijev tako da se voda izlila u moj stan, što je prouzročilo štetu na zidovima, namještaju, podu i aparatima. Odmah sam tražila od susjeda da sanira štetu, no on je to odbio, navodeći da izljev vode ne potječe iz njegovog stana. Što da radim? Ako ga tužim, proći će godina dana prije nego što suđenje počne, a ja si to ne mogu priuštiti, niti mogu za to vrijeme živjeti u stanu. Ako štetu sama saniram, uništit ću dokaze o nastaloj šteti. Molim vas da mi savjetujete što da poduzmem?...

Read more...


Zavrzlame oko groba

Pitanje: Moja teta ima grobno mjesto na Mi-rogoju. S obzirom na to da sam joj jedini nećak, htjela bi mi darovati to grobno mjesto, s time da se ja ugovorno obvežem da ću je nakon njene smrti pokopati u to grobno mjesto na uobičajen način. Je li pravovaljan takav ugovor o darovanju grobnog mjesta i mogu li se upisati u javni očevidnik kao vlasnik grobnog mjesta kojeg mi je teta darovala? (I.M., Zagreb)...

Read more...