UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

„Cijena" po djetetu

Pitanje: Čula sam od poznanice da će se uskoro svim majkama uvesti dodatak na mirovi­nu za svako rođeno dijete? Kada će se to primije­niti i kako će se dokazivati da ste koristili porodilj- ni dopust? (M.A., Zagreb)...

Read more...


Prebacivanje vlasništva

Pitanje: Nakon očeve smrti, 2017. godine, majka je oporučno naslijedila stan u kojem da­nas živi. Uvidom u zemljišne knjige suda u Šibe­niku pronašao sam da se stan još vodi na pokoj­nog oca, pa vas molim za savjet kako da vlasniš­tvo u zemljišnim knjigama prebacim na majku. (P.T., Trogir)...

Read more...


 

Pravo na mirovinu posvojčadi

Pitanje: Moji unuci su usvojeni prije nekoliko godina, jer se moja kćer i zet nisu mogli brinuti o njima. Kćer je bila teško bolesna te je nedav­no umrla, a zet je preminuo ubrzo nakon toga. Imaju li moji unuci pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti bioloških roditelja, iako sada for­malno imaju druge roditelje? (T.R., Đakovo)...

Read more...


 

Lažna nasljednica

Pitanje: Moj susjed je živio sam u velikoj kući bio je neoženjen, bez djece. Nedavno je premi­nuo, a jedini su nasljednici njegovi bratići. Gos­podin se za života družio s jednom udovicom, provodili su zajedno vrijeme, nikad nisu živjeli zajedno na istoj adresi, ni privređivali u zajednič­ko kućanstvo. Na ostavinskoj se raspravi dotična gospođa pojavila s dopisom u kojem stoji kako je ona izvanbračna supruga te je sudu dostavila zahtjev za utvrđivanjem izvanbračne zajednice. Zatim je bilježnik rekao da postoji oporuka koja je sastavljena kod njega i dana mu na čuvanje, a za koju nitko nije znao i pročitao je. U njoj piše da moj susjed sve ostavlja svojoj izvanbračnoj supruzi, navodeći njezino ime i datum rođenja. U oporuci piše samo ime i prezime, te datum ro­đenja dotične gospođe, bez adrese i OIB-a. Opo­ruka je potpisana velikim tiskanim slovima, s pu­nim imenom i prezimenom, što nije istovjetno potpisu na osobnoj iskaznici. Zanima me može li se ta izvanbračna zajednica i oporuka pobiti? Je li negdje točno definirano koje podatke o nasljedniku mora sadržavati oporuka, jer uvijek mogu postojati dvije osobe istog imena i istog datuma rođenja? (B.T., Sisak)...

Read more...


 

Zbrka oko prezimena

Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam veće građevinsko zemljište, no nisam se žurio s upi­som u zemljišne knjige. U međuvremenu se pro- davateljica udala i promijenila prezime, tako da se prezime navedeno u zemljišnim knjigama ne poklapa sa stvarnim stanjem. Naime, javio mi se kupac koji je zainteresiran za to zemljište, no on se predomišlja zbog razlika u vlasničkim doku­mentima. Htio bih što prije usuglasiti podatke zemljišnim knjigama te vas molim da mi kažete kako da to učinim. (N.B., Umag)...

Read more...