UVODNA RIJEČ
Zašto nas Plenković ne voli?
Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elokventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umirovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli temeljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveobuhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom reformom nije dobilo ni kune.
Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" prethodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vrlog Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.
I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.
Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.
Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jednom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovljenika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaostale za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede minimalna mirovina.
No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!
I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovine, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privatne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.
I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 milijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati mirovine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!
Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mirovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Stroža kazna od prvostupanjske?
Pitanje: Prije dvije godine prouzročio sam prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđena jedna osoba. U sudskom postupku proglašen sam krivim te sam kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 11 mjeseci bezuvjetno. S obzirom na okolnosti prometne nesreće nisam zadovoljan presudom premda mi moj odvjetnik tvrdi da sam s obzirom na težinu ozljeda osobe koja je stradala, dobro prošao. Tražio sam od njega da podnese žalbu protiv presude, te uskoro očekujem pravorijek drugostupanjskog suda. Međutim, u nevezanom razgovoru s jednom stručnom osobom, saznao sam da postoji mogućnost da drugostupanjski sud usprkos mojoj žalbi izrekne strožu kaznu od one protiv koje sam se žalio. Je li to moguće? (M.A., Vukovar)...
Otpremnina - da ili ne?
Pitanje: Krajem 2012. godine dobio sam od poslodavca poslovno uvjetovan otkaz s ponudom za sklapanje novog ugovora o radu sa skraćenim radnim vremenom i otpremninom u slučaju da ne prihvatim ponudu za sklapanje novog ugovora. Ponudu nisam prihvatio, već sam pokrenuo spor nad nadležnim sudom, a nakon četiri godine sudovanja, spor sam konačno izgubio. Nakon toga sam se obratio poslodavcu sa zahtjevom za isplatu otpremnine po osnovu 26 godina rada kod tog poslodavca. Ponuđena mi je otpremnina u iznosu od samo 50 posto otpremnine predviđene pravilnikom o radu koji je bio na snazi u trenutku otkaza ugovora o radu. Što mogu učiniti - prihvatiti iznos koji mi nude za otpremninu i poslije zaostatak tužiti sudu ili odmah tužbom tražiti isplatu kompletne otpremnine u iznosu utvrđenom pravilnikom o radu? (N.Š., Split)...
Otpremnina u nasljedstvo?
Pitanje: Prekapajući po staroj dokumentaciji našla sam odluku o otkazu ugovora o radu mog pokojnog oca. U odluci o otkazu stoji da otac zbog otkaza ima pravo na otpremninu i to u prilično visokom iznosu. S obzirom na to da sam sigurna da otac nije realizirao svoje pravo na otpremninu, imamo li moja sestra i ja, kao jedine zakonske nasljednice, pravo tražiti od poslodavca isplatu otpremnine? Napominjem da je odluka o otkazu donesena prije četiri godine. Je li zbog toga nastupila zastara, te što nam savjetujete u vezi toga? (M.P., Rovinj)...
Zakupodavac hoće više
Pitanje: Sklopio sam ugovor o zakupu za obavljanje poslovne djelatnosti. S obzirom na to da mi je prostor savršeno odgovarao, sklopio sam ugovor na određeno u trajanju od tri godine. Unaprijed sam platio trogodišnju najamninu, želeći se što jače osigurati glede trajanja zakupa. Odnosi između mene i zakupodavca su u početku bili idilični, a nakon proteka godinu dana, zakupodavac je počeo prigovarati visini zakupnine, tvrdeći da je ona preniska, te je tražio da se ista udvostruči. Naravno da na to nisam mogao pristati, a on mi je nakon mog odgovora uručio pisani otkaz ugovora o zakupu, bez obzira na činjenicu da ugovor traje još dvije godine. Što da radim - da se upustim u spor i provedem u suđenju i svađi vrijeme do isteka ugovora ili da mirno iselim iz zakupljenog prostora jer sam u međuvremenu našao drugi odgovarajući prostor? Što je s novcem koji sam isplatio unaprijed, imam li pravo tražiti kamatu na preostali iznos zakupnine, te koja je pravna osnova za pokretanje spora za vraćanje zakupnine koju sam unaprijed platio? (F.K, Labin)...
Pravo tužbe nakon odricanja?
Pitanje: Na ostavinskoj raspravi nakon smrti oca, uvrijeđen, jer me otac ispustio imenovati nasljednikom u oporuci pored dva polubrata, kojima je ostavio svu svoju imovinu, nisam zatražio pravo na nužni dio ostavine. Tek kada je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, utvrdio sam koliku sam si nanio štetu jer je ostavina bila stvarno velika. Zanima me mogu li tužbom naknadno zatražiti nužni dio? Uz to sam saznao da je otac sačinio još jednu oporuku za preostali dio ostavine u kojoj ja nisam ponovno spomenut. Zanima me jesam li se odricanjem od nužnog dijela vezanog za prvu ostavinu odrekao i prava na nužni dio po drugoj oporuci. (K.D., Zadar)...