UVODNA RIJEČ
Malo više od najmanjeg
Piše: Jasna A. Petrović
Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće rastu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili čitamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.
Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogodišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od siromaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža mirovina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mirovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, aktualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za najnižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.
Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od najmanjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 godina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su zaradili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Takvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.
Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojanstven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Predbračni ugovor - valjan ili ne?
Pitanje: Prije sklapanja braka moj je muž inzisti- rao na sklapanju predbračnog ugovora kojim bi utvrdili da njegova zarada ne predstavlja bračnu stečevinu koju bi dijelili na način da svakom pripadne jedna polovica. Ovo je obrazložio razlogom što je on poduzetnik, čija je zarada desetak puta veća od moje, inače solidne plaće. Pristala sam i potpisala takav predbračni ugovor, vjerujući da će se u slučaju razvoda braka primjenjivati odredba Obiteljskog zakona po kojoj se zarade bračnih drugova ima smatrati bračnom stečevinom. Jesam li u pravu? (Z.Đ., Osijek)...
Naknada štete dio bračne stečevine?
Pitanje: Prije četiri godine pretrpjela sam nesreću na način da me je na nogostupu srušio i teško ozlijedio automobil kojim je upravljao vozač pod utjecajem alkohola. Nakon dugotrajnog liječenja sam se oporavila, te sam putem odvjetnika podnijela tužbu za naknadu štete. Tužba je od strane suda proglašena osnovanom, a nakon žalbe tuženog, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu. Zbog težine povrede dosuđena mi je pozamašna odšteta za pretrpljene bolove i izgubljene novčane naknade, jer za vrijeme liječenja nisam radila, a sada sam otišla u mirovinu.
U međuvremenu, bračni odnosi su se totalno poremetili, tako da je suprug podnio tužbu za razvod braka. Ono što me smeta je činjenica da suprug svojata pravo na polovicu naknade štete koju sam dobila putem suda zbog pretrpljenih ozljeda. Očito je suprug zaboravio besane noći pune bola i plača, a ja još uvijek osjećam posljedice nesreće. Moj suprug to zaboravlja, te tvrdi da je naknada koju sam dobila bračna stečevina koju prema zakonu treba dijeliti svakome po pola. Da li je on u pravu, jer smatram nepravdom da on iz moje muke i bolova vuče korist, pogotovo sada kada smo pred razvodom. Molim Vas za mišljenje. (R.J., Rijeka)...
Kako do tetkine ušteđevine?
Pitanje: Sklopio sam s tetkom ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg mi poslije tetkine smrti pripada njezina kuća s okućnicom i svim predmetima u kući, uključujući i poljsku mehanizaciju. Nakon sklapanja ugovora saznao sam da tetka ima pozamašnu ušteđevinu koju je oročila u banci. Zanima me da li mi temeljem ugovora, makar to nije u njemu navedeno, pripada pravo na tu ušteđevinu s obzirom na to da je sva njezina imovina navedena u ugovoru, te mi ima pripasti nakon njezine smrti. S tetkom se odlično slažem i vrlo je zadovoljna načinom kako ispunjavam svoje obveze uzdržavanja navedene u ugovoru. Zanima me da li njezina ušteđevina koja nije navedena u ugovoru, automatski pripada meni, jer temeljem ugovora dobivam svu njezinu imovinu. (M.R., Sisak)...
Hoću prodati svoju polovicu kuće
Pitanje: Suvlasnica sam zajedno s bratom obiteljske kuće, koju smo naslijedili od svojih roditelja, tako da svakom pripada jedna polovica. Nisam udata i nemam djece, a brat i snaha svojataju moju polovicu, te me tjeraju u dom. Ja to ne želim, ali mi je teško izdržati njihov pritisak, tako da sam odlučila prodati svoj dio kuće, te kupiti manji stan i živjeti u njemu bez da me netko svaki dan maltretira. Brat tvrdi da ja kao suvlasnica ne mogu prodati svoj dio bez njegove suglasnosti. Da li je to točno? Što da učinim da se spasim od maltretiranja jer se bojim da to neću moći izdržati? (A. K., Zagreb)...
Tužbom "protiv" uzdržavanja djece
Pitanje: Nakon razvoda braka u kojem se rodila kćerka sud je na uzdržavanje kćerke dosudio iznos od 3.000 kuna. Bivša supruga u trenutku razvoda braka nije radila, pa je i ta okolnost utjecala na odluku suda u pogledu visine uzdržavanja. Nakon nekog vremena ponovno sam se oženio te sam nakon godine dana dobio blizance. Prema informacijama kojima raspolažem, bivša supruga se u međuvremenu zaposlila i ima vrlo solidna primanja. Kako su se time okolnosti na obvezu uzdržavanja bitno izmijenile jer sada pored kćerke moram uzdržavati i dvoje djece iz drugog braka, smatram da bi trebalo smanjiti moju obvezu uzdržavanja kćerke pa mi recite što trebam poduzeti da se smanji moja obveza uzdržavanja kćerke? (Š.L., Trogir)