UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Valjanost čitljive oporuke

Pitanje: Moj stric je samac i vlasnik većeg imanja, tako da mu ja pomažem u poslovima oko imanja. Odlučio mi je oporučno ostaviti cijelo imanje. Ima veliko povjerenje u mene, pa mi je na čuvanje ostavio i svoju vlasto­ručno napisanu oporuku. Kuverta nije bila zapečaćena, tako da sam imao priliku vidjeti sadržaj i formu oporuke. S obzirom na to da stric ima nečitak rukopis, odlučio sam sasta­viti oporuku tiskanim slovima. Oporuku je i potpisao tiskanim slovima, s time da je umje­sto svoga punog imena stavio samo početno slovo, a prezime je napisao cijelo. Zbog nje­gova potpisa i tiskanih slova oporuke, počeo sam sumnjati da bi ona mogla biti proglaše­na nevažećom, pogotovo zato jer će nasljed­nici koji njome neće dobiti ništa, učiniti sve da ona bude nevažeća. Zanima me imaju li tiskana slova i potpis samo s prvim slovom imena utjecaja na valjanost oporuke?(B.Č., Karlovac)..

Read more...


 

Pravo na nasljedstvo

Pitanje: Moja je majka rano postala udo­vica. Nakon nekoliko godina se ponovno udala te u tom braku dobila dvoje djece. Moj očuh je bio izuzetno pažljiv prema meni, pa sam ga volio kao vlastitog oca. Nažalost, smrtno je stradao u prometnoj nesreći, a uskoro očekujemo ostavinsku raspravu, pa me zanima imam li ja kao pastorak pravo na nasljeđivanje dijela imovine svog očuha, jer znam da bi očuh, da je mogao, ostavio dio imovine meni. Nažalost, očuh je umro bez oporuke, pa me zanima tko će ga naslijediti? (J.Š., Sesvete)..

Read more...


Dobra investicija?

Pitanje: Moj prijatelj ima manje podu­zeće koje uspješno posluje. Trenutno mu za nabavku opreme nedostaju novčana sred­stva, pa je mene, iako sam u mirovini, zamo­lio da mu pozajmim veću svotu novca, koju će mi vratiti do kraja ove godine zajedno s kamatama. Čovjek je stvarno dobar prijatelj, a i poduzeće mu vrlo dobro posluje, pa sam odlučila pozajmiti mu traženu svotu. No, ipak bi se htjela osigurati za povrat zajma krene li nešto u krivom smjeru. (A.L., Poreč)...

Read more...


 

Sam tuđi gazda

Pitanje: Nakon što sam se s obitelji preselio kod rodbine u Kanadu gdje su mi ponuđeni puno bolji životni uvjeti, zamo­lio sam bratića da mi čuva obiteljsku kuću koju sam inače namjeravao prodati ako ostanem živjeti u Kanadi. Nažalost, razo­čarao sam se uvjetima, pa sam se odlučio s obitelji vratiti u Hrvatsku, te sam brati­ća obavijestio o svojoj namjeri, tražeći od njega da mi isprazni sve prostorije koje je zauzeo. On se sada ponaša kao vlasnik, „ve­likodušno" mi prepuštajući korištenje sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostalo zadržava za svoje potrebe. Što sad da radim, a da stvari dovedem u situaciju kakva je bila prije mog odlaska? (J.F.M., Ogulin)...

Read more...


 

Presuda bez prisutnosti

Pitanje: Protiv prvostupanjske presude uložio sam žalbu zbog pogrešno i nepot­punog utvrđenog činjeničnog stanja, jer je evidentno da je prvostupanjski sud i pored provedenih dokaza pogrešno utvrdio či­njenično stanje. Stoga sam po primitku pr- vostupanjske presude uložio žalbu, očeku­jući da će je drugostupanjski sud usvojiti te ukinuti prvostupanjsku presudu. Također sam očekivao da će odlučivanje povodom moje žalbe na drugostupanjskom sudu biti javno, odnosno da ću moći prisustvovati raspravi i potkrijepiti dokazima moje navo­de. Možete zamisliti moje iznenađenje kad sam dobio pismeni otpravak presude dru­gostupanjskog suda, kojim se odbija moja žalba kao neosnovana....

Read more...