UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Sin kao treća osoba za uzdržavanje

Pitanje: Supruga i ja smo u poznim godinama života, imamo znatnu imovinu i, nažalost, hendi­kepiranog sina kojemu je oduzeta poslovna spo­sobnost te se ja o njemu brinem i kao zakonski skrbnik. Supruga i ja bi najradije otišli u dom za starije osobe, ali ne možemo ostaviti sina da se brine sam o sebi. Doduše, on će biti materijalno zbrinut jer će naslijediti našu mirovinu, ali je pita­nje kako će se novi skrbnik odnositi prema njemu i imovini. U posljednje vrijeme nudi nam se jedan bliski rođak da sklopi ugovor o doživotnom uzdr­žavanju za mene i za suprugu, a da će u ugovor uvrstiti sina kao treću osobu koju također treba uzdržavati. Zanima me je li to pravno moguće te u kakvom je statusu moj sin kao treća osoba u ugo­voru. (G.J., Solin)...

Read more...

 

Nesavjesni obrtnik

Pitanje: Krajem prošle godine ugovorio sam s jednim obrtnikom stolarom izradu kuhinjskog pokućstva, koji se sastoji od jednog kuhinjskog ormara, stola s četiri stolice i jednog sandučića za drva. Dogovorili smo iznos i rok dostave pokuć­stva. Obrtnik se pridržavao navedenog roka izra­de te je dogovorenog dana dovezao kuhinjsko pokućstvo, a ja sam mu isplatio dogovoreni iznos. Međutim, već nakon mjesec dana primijetio sam da se pokućstvo na više mjesta raspuklo jer je bilo načinjeno od nedovoljno prosušenog materijala, što mi je na moj zahtjev potvrdio drugi stolar. Uz to, pokućstvo je bilo napravljeno od nekvalitetnog materijala tako da se više ne isplati popravljati. Odmah sam po tome obavijestio obrtnika koji je izradio pokućstvo te zatražio da ga odveze, a meni vrati iznos koji sam mu platio. Međutim, on ne želi niti čuti za to, tvrdeći da je pokućstvo koje mi je izradio bilo kvalitetno, a da su oštećenja posljedica mojeg nepažljivog korištenja pokućstva. Obzirom na izloženo, odlučio sam sudskim putem tražiti po­vrat svog novca jer je nemoguće da se za manje od godine dana pokućstvo toliko ošteti. Molim Vas da me uputite kako zaštititi svoja prava? (Z.P, Poreč)...

Read more...

 

Imam li pravo na obiteljsku mirovinu?

Pitanje: Živio sam sa sinom i unukom u nje­govom stanu sve do njegove iznenadne smrti. Sin me uzdržavao jer nisam imao vlastitih pri­hoda niti sredstava za život. Imam 67 godina, a ostao sam živjeti s unukom u stanu sina. Unuk se već prije dvije godine zaposlio i ima redovita pri­manja te se nedugo nakon toga oženio i dobio dijete. S obzirom na to me zanima imam li pravo na obiteljsku mirovinu, te moram li je dijeliti s unukom i njegovim djetetom? (S.B., Trogir)...

Read more...

 

Pastorke ga iznenadile lažima

Pitanje: Prije 20 godina oženio sam se udovi­com koja je imala dvije maloljetne kćeri. Po zani­manju sam zidar, uvijek sam imao posla i dobro zarađivao. Žena je vodila kućanstvo i brinula se za djecu. Uskoro smo kupili zemljište, najvećim dijelom od moje zarade, a ja sam kao zidar, uz pomoć kolega iz struke, izgradio obiteljsku kuću. Želeći ženi pokazati svoju ljubav i povjerenje, slo­žio sam se da kuća glasi na nju jer nisam mislio da bi se bilo što loše moglo dogoditi. Pastorke su se u međuvremenu udale i otišle iz kuće. Nažalost, žena mi se razboljela te je uskoro umrla. Na osta­vinskoj raspravi tek sam upoznao pravu narav i karakter pastorki. Tvrdile su da je kuća isključivo majčina, da ju je ona financirala i izgradila. Tražile su svaka jednu trećinu kuće, kao da ju ja nisam vlastoručno izgradio i financirao. Na ostavinskoj raspravi izrazio sam nezadovoljstvo njihovim laži­ma i najavio sudsku tužbu radi zaštite svojih pra­va. Jesam li u pravu jer tražim da se meni dodjeli polovica kuće koja mi pripada, kao i jedna trećina polovice koja pripada mojoj pokojnoj ženi? (D.B., Karlovac)...

Read more...

 

Prava i obveze plodouživatelja

Pitanje: Živim u Švedskoj, a sa svojim neća­kom koji živi u Hrvatskoj sklopila sam Ugovor o plodouživanju kuće u Zagrebu. Nećak se ugo­vorom obvezao da će paziti i čuvati kuću, a po potrebi i izvoditi popravke te da će mi predati kuću u stanju u kakvom je i primio kada se ja vratim iz Švedske i ostvarim mirovinu. U ugovo­ru nismo naveli da nećak kao plodouživatelj ima pravo kuću iznajmljivati drugim osobama jer ja pod tim uvjetima ne bi nikada pristala sklopiti ugovor o plodouživanju. Kada sam prošle godi­ne bila u Zagrebu i posjetila nećaka, neugodno sam se iznenadila kada sam saznala da u kući kao najmoprimci žive dvije osobe. Kada sam to prigovorila nećaku rekao je da na to ima pravo temeljem zakona. Naljutila sam se i usmeno sam mu otkazala ugovor o plodouživanju što nećak nije prihvatio, tvrdeći da smo dogovorili trajanje ugovora do mog boravka iz Švedske na­kon umirovljenja. Molim vas da mi odgovorite ima li nećak temeljem ugovora o plodouživanju pravo iznajmljivati kuću koja je predmet ugo­vora, mogu li zbog toga ugovor otkazati? (F.M, Vukovar)...

Read more...