UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Imam li pravo na imovinu?

Pitanje: Duže vrijeme brinuo sam o jednoj oso­bi koja nije bila u stanju brinuti se za sebe. Sve sam izvršavao na vrijeme i bez njezina prigovora. Me­đutim, nismo sklopili ugovor bilo o doživotnom uzdržavanju ili darovanju pa me zanima, imam li pravo na imovinu te osobe koja je nažalost u me­đuvremenu preminula, za uloženi trud i troškove. (M.D., Pula)...

Read more...

 

Nasljednik ne priznaje kupoprodajni ugovor

Pitanje: Sklopio sam Ugovor o kupoprodaji nekretnine koju smo uredno potpisali ja kao ku­pac te druga strana kao prodavatelj, međutim nismo ga ovjerili kod javnog bilježnika. Kupo­prodajnu cijenu isplatio sam prodavatelju koji mi je to potvrdio potpisom Ugovora o kupo­prodaji i obvezao se da mi neće praviti probleme prilikom upisa prava vlasništva u zemljišne knjige. Prodavatelj je nažalost u međuvremenu iznenada preminuo, a jedini nasljednik - njegov sin - ne pri­znaje kupoprodajni ugovor tvrdeći da mu otac o tome nikada nije govorio. Što da radim kako bi se upisao kao vlasnik nekretnine? (T.I., Karlovac)...

Read more...

 

Kako će reagirati braća i sestre?

Pitanje: Prije sedam godina otac mi je ugo­vorom o darovanju dao pola obiteljske kuće s okućnicom. Iako je ugovor ovjeren kod jav­nog bilježnika s mogućnošću upisa prava vla­sništva u zemljišne knjige, to nisam učinio jer nisam želio na oca svaliti bijes sestara i braće zbog darovanja. Važno je reći da o ocu jedi­ni brinem i pomažem mu u svemu za razliku od braće i sestara koji ga tu i tamo pitaju za zdravlje. Zbog toga je otac, uvidjevši situaciju, odlučio sa mnom sklopiti Ugovor o doživot­nom uzdržavanju kojem bi mi pripala druga polovica kuće, a predložio je i mogućnost da se već sklopljeni darovni ugovor opozove, a da predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju bude cijela kuća s okućnicom. Otac me moli da o novom ugovoru nikome ništa ne govorim jer se boji reakcije ostale djece. Molim za savjet. (V.T., Rijeka)...

Read more...

 

Kupac počinio štetu, a tuže mene

Pitanje: Prodao sam osobno vozilo prije 8 mjeseci, ali prijenos vozila nije službeno izvr­šen pa kupac nije registriran kao vlasnik vozila. U međuvremenu, kupac je s vozilom počinio veliku štetu (srušio ogradu i dio kuće). Budu­ći da vozilo i dalje glasi na mene, osoba koja je pretrpjela štetu traži da ja podmirim trošak obnove kuće i ograde. Ugovorom o kupopro­daji vozila uzalud sam pokušavao dokazati da vozilo nije u mome vlasništvu, no vlasnik kuće prijeti mi tužbom te me je njegov odvjetnik i pismeno opomenuo da sam dužan podmiri­ti štetu kao i nastale troškove. Van sebe sam i molim za savjet - jesam li odgovoran za nasta- lu štetu? (J.A., Zagreb)...

Read more...

 

„Bolje mršava nagodba, nego debela parnica"

Pitanje: Kupio sam trosobni stan po povoljnoj cijeni, te sam se obvezao da ću kupoprodajnu cijenu isplatiti u tri jednake rate do kraja godine u kojoj smo sklopili ugovor. Prodavatelj se obvezao da će mi ispla­tom druge rate predati tabularnu ispravu temeljem koje ću se uknjižiti kao vlasnik stana.

Međutim, od danja sklapanja ugovora okolnosti su se bitno promijenile. Nisam imao novaca za ispla­tu druge rate, tako da mi je prodavatelj odbio izdati tabularnu ispravu. Sagledavajući sve okolnosti proda­vatelj mi je predložio da sporazumno raskinemo ugo­vor o kupoprodaji, jer je vidio da neću imati dovoljno novaca za isplatu. Međutim, postavio mi je uvjet da ima pravo zadržati polovicu uplaćene prve rate, jer da je on pretrpio štetu odbijajući druge kupce. Da li da prihvatim njegov prijedlog ili da uđem u parnicu tražeći povrat čitave prve rate? (K.R., Split)...

Read more...