UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Nedostojan očeve imovine?

Pitanje: Nedavno sam saznao da je moj otac, ko­ji je još uvijek živ, sastavio oporuku kojom je svu svoju znatnu imovinu rasporedio između svoje bra­će i sestara. Mene je u oporuci isključio iz nasljeđi­vanja, navodeći da sam se odao nemoralu i rasip­ničkom životu te da sam nedostojan nasljeđivanja njegove imovine. Istina je da sam u ranijoj mlados­ti živio razuzdano i družio se s nepoštenim ljudima, pa sam čak bio i sudski gonjen. No, to je sve bilo prije desetak godina. U međuvremenu sam došao pameti, zaposlio se i prestao se družiti sa sumnji­vim osobama. S obzirom da je oporuka nedavno načinjena, smatram da me otac nema pravo isklju­čiti iz oporuke jer razlozi za isključenje nisu posto­jali u trenutku sastavljanja oporuke. Jesam li u pra­vu? Molim Vas da me uputite što da činim da zaš­titim svoje nasljedno pravo. (V.B, Zadar)...

Read more...

 

Sve ostavio maćehi

Pitanje: Nakon majčine smrti naš otac, premda već u godinama, ponovno se oženio. Sestra i ja nismo imale ništa protiv te ženidbe, jer se o njemu netko morao brinuti. Kako smo imali vlastite obite­lji, teško bi mu mogle pružiti potrebnu brigu i nje­gu. Štoviše, maćeha je prema nama bila ljubazna, a prema njemu jako pažljiva. Nažalost, otac je ubr­zo umro. Sestra i ja smo očekivale da ćemo s ma­ćehom podijeliti očevu imovinu na jednake dijelo­ve. No, na naše veliko i neugodno iznenađenje, tek poslije očeve smrti saznale smo da je otac s maćehom odmah pri sklapanju braka sklopio ugo­vor o doživotnom uzdržavanju. Tim je ugovorom otac poslije smrti svu svoju imovinu prenio na ma­ćehu. Smatramo kako bračni drugovi moraju silom zakona jedno drugome pomagati, što uključuje i uzdržavanje potrebitog bračnog druga. Stoga, smatramo da je ugovor o doživotnom uzdržavanju između bračnih drugova protuzakonit jer je supro­tan odredbama Obiteljskog zakona. Jesmo li u pravu i kakav je naš položaj u vezi nasljeđivanja očeve imovine? (Z.LjBjelovar)...

Read more...

 

Ogorčen na bivšu suprugu

Pitanje: Nakon dugog i mučnog braka, supruga i ja smo se sudski razveli, podijelili zajedničku imovi­nu i toj priči je trebao biti kraj. No, bivša supruga je, vjerojatno u namjeri da mi i dalje zagorčava život, za­držala moje prezime koje je uzela prilikom sklapanja braka. Svima poznatima objašnjava da je to zbog to­ga što je sud utvrdio da sam ja krivac za razvod bra­ka. Obzirom da to nije istina, ima li ona pravo zadrža­ti moje prezime nakon razvoda? (I.G., Vukovar)...

Read more...

 

Ima li pravo na polovicu stana?

Pitanje: Nakon 35 godina braka muž i ja se raz­vodimo. Dogovorili smo se o podjeli bračne stečevi­ne, osim o podjeli trosobnog stana koji je također stečen u braku. Naime, poduzeće u kojem smo obo­je radili dodijelilo je suprugu stan. Kako je on, pre­ma Pravilniku o dodjeli stanova i kredita, imao više bodova od mene, dogovorili smo se da se upravo on natječe za dodjelu stana. Nakon što je dobio rje­šenje o dodjeli stana, a time i stanarsko pravo, su­prug i ja smo se dogovorili da on bude formalno ku­pac stana. Stan je nedavno otplaćen jer je kupljen na obročnu otplatu, no suprug tvrdi da je stan isklju­čivo njegovo vlasništvo, te ne želi razgovarati o to­me da stan trebamo podijeliti. Molim Vas za mišlje­nje o podjeli stana. Jesam li u pravu kada tražim po­lovicu stana? (S.Đ., Rovinj)...

Read more...

 

Jesmo li prevareni?

Pitanje: Moj suprug i ja bili smo u završnim prego­vorima za sklapanje ugovora o doživotnom uzdrža­vanju s jednom starijom gospođom. Kada smo goto­vo sve dogovorili, doživjeli smo pravi šok. Posjetio nas je nećak te gospođe i pokazao nam ugovor o da­rovanju za slučaj smrti kojim je njegova teta svu svo­ju imovinu, koja je trebala biti predmet ugovora o do­životnom uzdržavanju, darovala njemu, s time da pri­jenos imovine na nećaka odgađa do njezine smrti. Kada smo gospođu upitali što je posrijedi, odgovori­la nam je da se predomislila u pogledu darovanja ne­ćaku, te da je odlučila s nama sklopiti ugovor o dož­ivotnom uzdržavanju. Napominjemo da je ugovor o darovanju solemniziran od strane javnog bilježnika, što znači da je punovažan. Što da radimo? Zaintere­sirani smo za sklapanje ugovora o doživotnom uzdrž­avanju, ali nas postojanje ugovora o darovanju za slučaj smrti odvraća od njegova sklapanja. (Lj.D., Novi Vinodolski)...

Read more...