UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Pitanje očinstva i nasljeđivanja

Pitanje: Iako imam 27 godina nikad nisam saznao tko mi je otac. Majka mi je umrla vrlo mlada, nikada mi nije govorila o ocu, niti mi je rekla tko je on. Iako sam bio smješten u Dom za nezbrinutu djecu, uspio sam završiti za vodoinstalatera, zaposliti se i biti potpuno samostalan. Uskoro se namjeravam oženi­ti, a misao o ocu me neprestano proganja. Nedavno sam razgovarajući s jednim čovjekom u kafiću saz­nao s kim se moja majka tada „zabavljala” te da je on vjerojatno moj otac. Jako sam se iznenadio, pogotovo jer sam ga poznavao i bio s njim u dobrim odnosima, bez obzira na razliku u godinama. Nisam dugo oklijevao, već sam otišao kod te osobe i „ble­firao” tvrdeći kako imam dokaze da je on moj otac te da ću to reći njegovoj obitelji - ženi i dvoje djece. Očito sam ga jako prestrašio jer ni jednog časa nije negirao tu mogućnost, već me molio da to ne kaž­em njegovoj obitelji jer bi vjerojatno došlo do razvo­da, a pitanje je kako bi njegova djeca reagirala. Obećao mi je da će u oporuci priznati očinstvo te da će mi dati dio svoje imovine ako prešutim da mi je otac. Recite mi što da radim? Ne bih mu htio razo­riti brak bez obzira što mi je učinio, a s druge strane zašto kao njegovo vanbračno dijete koje ima svoja prava ne bih dobio ono što mi po zakonu pripada. (M.T., Zagreb)...

Read more...

 

Prevarila nas žena koju smo plaćali

Pitanje: Nas četvero braće i sestra brinuli smo se za našu staru tetku kojoj smo bili jedini živi rođaci i nas­ljednici. Međutim, kako ne živimo u istom mjestu gdje živi i tetka, angažirali smo uz naplatu jednu osobu iz njenog mjesta da brine o tetki u našoj odsutnosti. Tetki smo dolazili kada god je to bilo moguće, dono­sili smo joj hranu i za vrijeme našeg duljih posjeta, osoba koja joj je pomagala nije bila potrebna. Nažalost, tetka je nedavno umrla, a na ostavinskoj raspravi kod javnog bilježnika pojavila se osoba koju smo mi angažirali za pomoć tetki te je pokazala ugo­vor o doživotnom uzdržavanju koji je sklopila s tet­kom. Navedenim ugovorom teta je svu svoju imovi­nu, koja je znatna, ostavila toj osobi. Temeljem ugo­vora o nasljeđivanju, javna bilježnica donijela je rje­šenje kojem se obustavlja ostavinski postupak, jer nema imovine koja bi se mogla podijeliti nama, za­konskim nasljednicima, jer je sve pripalo davateljici uzdržavanja. Ne možemo se pomiriti s činjenicom da je čitava imovina pripala osobi koja tetki ništa nije značila i kojoj smo mi plaćali odgovarajuću naknadu da brine o tetki. Zanima nas je li imamo izgleda da sudskim putem raskinemo taj ugovor te da naslijedi­mo ono što nam zakonski pripada. (M.Ž., Zagreb)...

 

Read more...

 

Ulagao sam u stan bivše izvanbračne partnerice

Pitanje: Živio sam u izvanbračnoj zajednici s jednom ženom punih osam godina. Za vrijeme trajanja izvan­bračne zajednice ulagao sam znatna sredstva u ob­novu stana u kojem smo stanovali, a koji je u njezi­nom vlasništvu. Promijenio sam kompletnu stolariju, adaptirao kupaonicu i izveo dosta radova koji su bili potrebni za potpuno uređenje stana. Srećom, po pro­fesiji sam građevinski majstor, tako da smo jeftinije prošli u pogledu izvođenja radova. U stanu smo živ­jeli sami jer joj se kćerka udala i odselila. Uz sve na­vedeno u najvećem dijelu sam financirao nabavku hrane i plaćao dio režija....

 

Read more...

 

Moj brat misli da je jedini vlasnik

Pitanje: Brat i ja smo naslijedili od pokojnih roditelja stariju obiteljsku kuću koja nije imala građevinsku dozvolu te je bila neuporabiva za stanovanje, jer se u nju dugo ništa nije ulagalo. Odlučili smo legalizira­ti kuću te je zajednički urediti za stanovanje ili proda­ju. Kako je moj brat građevinski inženjer, odlučili smo da on podnese zahtjev za legalizaciju, jer se lakše snalazi u dokumentaciji koju je potrebno priložiti za ishođenje legalizacije. S obzirom na to da je on pod­nio zahtjev za legalizaciju, označen je u zahtjevu kao podnositelj te je snosio sve troškove. Rješenje o iz­vedenom stanju zbog toga glasi na njega, a moj brat je sada zaključio da je i kuća njegova te se tako po­čeo ponašati. Najavio je da će kuću potpuno srušiti i izgraditi na tom mjestu novu, ne spominjući da sam ja suvlasnik kuće u jednoj polovini. Kad sam mu to predbacio rekao mi je da ja nemam s tim nikakve ve­ze, jer se on mučio i plaćao troškove za rješenje o le­galizaciji te da rješenje glasi na njegovo ime, a da je time i kuća njegova. Naravno da se s tim ne slažem pa me zanima koliko je moj brat u pravu kada tvrdi da je zbog njegovog truda i troška postao vlasnik čitave kuće. (B.R., Sisak)...

 

Read more...

 

Oporuka za razmetnog sina

Pitanje: Sastavio sam oporuku u korist sina koji je svojim kasnijim ponašanjem pokazao kako nije zas­lužio da ga oporukom favoriziram u odnosu na osta­lu djecu - njegovu braću i sestre. S obzirom na to da sam mu oporuku dao na čuvanje, a potpuno sam se predomislio u pogledu sadržaja oporuke, mogu li oporuku opozvati, odnosno načiniti drugu oporuku kojom bi pravednije rasporedio svoju imovinu? Može li mi sin u čiju sam korist sastavio prvu oporu­ku sudskim putem tražiti da se prva oporuka ispoš- tuje? (S.M., Trogir)...

Read more...