UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Voda razdora

Pitanje: Susjedu koji stanuje iznad mene pukla je vodovodna cijev tako da se voda izlila u moj stan, što je prouzročilo štetu na zidovima, namještaju, podu i aparatima. Odmah sam tražila od susjeda da sanira štetu, no on je to odbio, navodeći da izljev vode ne potječe iz njegovog stana. Što da radim? Ako ga tužim, proći će godina dana prije nego što suđenje počne, a ja si to ne mogu priuštiti, niti mogu za to vrijeme živjeti u stanu. Ako štetu sama saniram, uništit ću dokaze o nastaloj šteti. Molim vas da mi savjetujete što da poduzmem?...

Read more...


Pravednost prema djeci

Pitanje: Ženio sam se dva puta nakon smrti prve supruge. Iz prvog braka imam sina. No, nakon nekog vremena sam se ponovno oženio i u drugom braku sam postao otac još dvoje djece. Tijekom drugog braka sam nastojao da jednako volim i tretiram svo troje djece u čemu mi je moja žena zdušno pomagala. Kad mi se sin iz prvog braka ženio, u dogovoru sa ženom, kupio sam mu veći stan te mu još dao vikendicu sa vinogradom nedaleko od Zagreba. Sina iz prvog braka sam stambeno zbrinuo, pa bih to htio učiniti i sinovima iz drugog braka. Postoji li pravna mogućnost da osiguram njih na način da sin iz prvog braka ne traži poslije moje i ženine smrti nužni dio koji bi mu pripao po osnovi nasljedstva, ako ja načinim oporuku samo u korist sinova iz drugog braka? (J.B., Zaprešić)...

Read more...


 

Služnost bez prekida

Pitanje: Pokojni otac je uz naknadu sa su­sjedom sklopio sporazum o osnivanju prav­ne služnosti puta na rok od 20 godina. Kao naknadu za navedenu služnost, otac se ob­vezao plaćati 1.500 kuna godišnje. Nažalost, nakon pet godina je poginuo, računajući od dana potpisa sporazuma o osnivanju služ­nosti. Susjeda tvrdi da je smrću oca prestalo pravo služnosti, bez obzira što je sporazu­mom trajanje služnosti utvrdilo na 20 godi­na. Ja mislim da služnost traje onoliko koliko je sporazumom predviđeno, bez obzira na to što je otac preminuo pet godina nakon što je potpisao sporazum. Tko je u pravu?(L. A., Kastav)..

Read more...


Zavrzlame oko groba

Pitanje: Moja teta ima grobno mjesto na Mi-rogoju. S obzirom na to da sam joj jedini nećak, htjela bi mi darovati to grobno mjesto, s time da se ja ugovorno obvežem da ću je nakon njene smrti pokopati u to grobno mjesto na uobičajen način. Je li pravovaljan takav ugovor o darovanju grobnog mjesta i mogu li se upisati u javni očevidnik kao vlasnik grobnog mjesta kojeg mi je teta darovala? (I.M., Zagreb)...

Read more...


 

Najam po oporuci

Pitanje: Udala sam se za udovca koji je u prvom braku imao dvoje djece. Suprug često pobolijeva te se odlučio sastaviti oporuku kojom je svoju kuću ostavio djeci, a meni je dao pravo doživotnog stanovanja. Ne znam znači li to pravo da smijem iznajmljivati kuću ili neki njen dio trećim osobama, jer imam nisku mirovinu, pa bez iznajmljivanja ne bih imala čime plaćati režije. Molim vas za što brži odgovor, jer bih tražila od muža da izmi­jeni oporuku čime bih si osigurala kakvu-ta- kvu budućnost. (V.K., Križevci)..

Read more...