UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Mirovina na tuđi račun

Pitanje: Zbog lošeg zdravstvenog stanja sam oslijepio i nisam u mogućnosti služiti se ve­ćinom pomagala, pa tako niti bankovnim karti­cama i bankomatima. U mirovini sam, ali nisam mogao voditi obveze prema banci, pa sam za­tvorio račun. Zanima me, može li se mirovina isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, ako korisnik mirovine to traži? (L.S., Varaždin)...

Read more...


 

Rad uz invalidsku mirovinu

Pitanje: U invalidskoj sam mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad i ona je vrlo niska. Mogu li izgubiti pravo na mirovinu, ako se zaposlim kako bi poboljšao svoju financijsku situaciju? (I.P., Labin)...

Read more...

 


 

Muke oko oporuke

Pitanje: Otac koji je još živ, oporučno mi je ostavio svu svoju imovinu. Oporuka je pisana na stroju, a otac je pred svjedocima, iako nisu oba istodobno bila prisutna, izjavio da je to nje­gova oporuka te da predstavlja izjavu njegove posljednje volje. Svjedoci su bili moji bratići, odnosno stričeva djeca. Primjerak oporuke mi je otac osobno uručio s napomenom da je ču­vam do njegove smrti i da je koristim u ostavin­skom postupku. U međuvremenu sam počeo sumnjati u valjanost oporuke vezano uz svje­doke, pa vas molim da mi kažete svoje mišlje­nje o pravnoj valjanosti te oporuke. Otac mi je još uvijek živ, pa bi mogao ispraviti eventualne greške u oporuci, ako je potrebno. (D.V., Osijek)...

Read more...

 


 

Uvjetovano darovanje

Pitanje: Supruga i ja namjeravamo sinu da­rovati naš stan u blizini centra Zagreba. Stan je renoviran, a ukupna mu je površina oko 100 kvadratnih metara. Sin je oženjen i ima dvoje djece, pa bi darovanjem toga stana trajno riješi­li njegovo stambeno pitanje. S druge strane, su­pruga i ja razmišljamo kako se zaštititi ako nam sin umre, a snaha bude inzistirala da joj daro­vani stan predamo u vlasništvo. Je li dovoljna zaštita da u darovni ugovor stavimo odredbu o pravu na doživotno stanovanje ili, kako smo načuli, o pravu na doživotno plodouživanje? U čemu je razlika? (Z.B., Zagreb)..

Read more...


 

Šetanje služnosti

Pitanje: Susjedu s kojim sam dugo godina u dobrim odnosima dozvolio sam služnost puta preko moga zemljišta, jer je to bio jedini način da ima pristup do svog poljoprivrednog do­bra. Prema dogovoru, služnost je išla sredinom moga zemljišta, a meni to ničim nije smetalo. U međuvremenu je poljoprivredno zemljište prenamijenjeno u građevinsko, tako da sam od­lučio izgraditi kuću, koju namjeravam prodati. Susjed se sada nećka oko toga da služnost puta pomaknem uz rub svog zemljišta, što njemu ne nanosi nikakvu štetu, a meni donosi veliku ko­rist. Molim vas da me savjetujete imam li pravo tražiti od susjeda da „pomaknemo" služnost puta, odnosno, ako susjed ne pristane, smijem li svoje pravo ostvariti sudskim putem?

(M.Č., Lepoglava)...

Read more...