UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Šetanje služnosti

Pitanje: Susjedu s kojim sam dugo godina u dobrim odnosima dozvolio sam služnost puta preko moga zemljišta, jer je to bio jedini način da ima pristup do svog poljoprivrednog do­bra. Prema dogovoru, služnost je išla sredinom moga zemljišta, a meni to ničim nije smetalo. U međuvremenu je poljoprivredno zemljište prenamijenjeno u građevinsko, tako da sam od­lučio izgraditi kuću, koju namjeravam prodati. Susjed se sada nećka oko toga da služnost puta pomaknem uz rub svog zemljišta, što njemu ne nanosi nikakvu štetu, a meni donosi veliku ko­rist. Molim vas da me savjetujete imam li pravo tražiti od susjeda da „pomaknemo" služnost puta, odnosno, ako susjed ne pristane, smijem li svoje pravo ostvariti sudskim putem?

(M.Č., Lepoglava)...

Read more...


 

Stečaj bez mirovine

Pitanje: Radila sam u jednoj tvrtki 32 go­dine, no ta tvrtka je propala. Mogu li ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, ako sam nakon stečaja po­duzeća bila prijavljena Zavodu za zapošljava­nje, ali mi se ukazala prilika i zaposlila sam se te ostvarila mjesec i pol dana staža osiguranja kod drugog poslodavca? I dalje sam na Zavodu za zapošljavanje i ispunjavam sve ostale uvjete za navedenu mirovinu.

(Ž.F., Split).....

Read more...


 

Razvodom do obiteljske mirovine?

Pitanje: Prije 10 godina razveo sam se od supruge te napustio kuću u kojoj je ona živjela zajedno sa sinom u zajedničkom domaćinstvu. S obzirom na to da žena nije imala nikakvih pri­hoda, sin ju je uzdržavao, sve dok nije poginuo u prometnoj nesreći. On je također bio razveden i zato je živio s majkom. S obzirom na to da je moja bivša supruga ispunjavala uvjete za obi­teljsku mirovinu (bila je starija od 60 godina), podnijela je zahtjev za stjecanje obiteljske miro­vine te je to pravo i ostvarila. Zanima me imam li ja, kao drugi roditelj, pravo na dio obiteljske mirovine? Smatram da je nepravedno da majka dobije obiteljsku mirovinu, a ja kao otac ne, pa vas molim za odgovor.

(K.J., Slavonski Šamac)...

Read more...


 

Nesiguran dar

Pitanje: Nedugo sam s kćerkom, na pritisak zeta, sklopila ugovor o darovanju nekretnine. Moram priznati da sam bila brzopleta, jer ako mi kćer umre zet i djeca me mogu izbaciti iz kuće. O toj sam činjenici počela razmišljati, jer se sličan slučaj dogodio u mome susjedstvu, gdje je su­sjeda praktički ostala na cesti nakon smrti sina kojem je ugovorom o darovanju ostavila kuću, a da nije sebe zaštitila. Razgovarala sam o tome s kćerkom koja je spremna situaciju popraviti, samo treba naći pravovaljani način. Molim vas da mi pomognete savjetom.

(A.K., Fažana)...

Read more...


 

Zbog balkona na sud

Pitanje: Susjed je bez moje suglasnosti podigao dio svog balkona iznad zemljišta koje je u mom vlasništvu. Iako sam ga upozoravao da ne može širiti balkon iznad moga zemljišta, on se na to nije obazirao, već je proširio balkon tako da on radi hlad na mome zemljištu, na kojem više ništa ne uspijeva rasti, jer nema sunca. Uz to, balkon je izgrađen tako da ima pad prema mom zemljištu, pa u slučaju kiše se sva voda slijeva na moje zemljište. Što mogu učiniti da zaštitim svoju imovinu od susjedova neodgovornog ponašanja?

(B.Z., Zabok)...

Read more...