UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Pravne savjete daje Ante Kuprešak, dipl. pravnik


 

Opoziv darovanja nezahvalnom unuku

Pitanje: Unuku sam darovao stan uz uvjet da vodi brigu o meni. Unuk se oženio i preki­nuo svaku komunikaciju sa mnom. Mogu li poništiti to darovanje? (D.V., Krapina)...

Read more...


 

Alimentacija iz djedove mirovine

Pitanje: Sin zbog gubitka posla nije u mogućnosti redovito uzdržavati našeg ma­loljetnog unuka. Susjedi mi kažu da ćemo mi kao djed i baka morati plaćati alimenta­ciju iz svojih mirovina. Je li to točno?...

Read more...


 

Niža plaća umirovljeniku?

Pitanje: Radim kao umirovljenik nepu­no radno vrijeme. S poslodavcem imam zaključen ugovor o radu kojim je iznos pla­će točno određen. Poslodavac želi smanjiti ugovoreni iznos zbog otežanih uvjeta po­slovanja (epidemija). Molim za savjet. (Z.U., Poreč)...

Read more...


 

Mirovina iza preminulog oca

Pitanje: Moj otac je umro 18. 8. 2019., a 15. 9. mu je na račun uplaćena cijela miro­vina za kolovoz. Kao opunomoćena osoba (a kasnijom sudskom presudom i nasljednik tog računa u banci) podigao sam taj novac. No, HZMO je i sljedeća četiri mjeseca nasta­vio da uplaćuje mirovinu, ali za te mjesece nisam podizao ništa, pa je nakon nekoliko mjeseci HZMO povukao te mirovine s raču­na. Međutim, HZMO od mene sada traži da vratim mirovinu za mjesec kolovoz iako je više od polovice tog mjeseca otac bio živ. Da li imaju pravo na cijeli iznos ili samo za dio mjeseca nakon što je umro? (S.M., Zagreb)...

Read more...


 

Oporuka kod odvjetnika

Pitanje: Želim sastaviti oporuku kod od­vjetnika kako bih djeci ostavio nasljedstvo. Koji je postupak kod sastavljanja takve opo­ruke? (A.S., Split)

Read more...