UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


Mama između dvije kćerke

Pitanje: Sestra i ja smo s majkom sklopile ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim smo detaljno opisali obveze koje smo mi kao davate- ljice uzdržavanja dužne izvršavati. Nažalost, ni­smo navele što koja od nas dvije treba činiti. Se­stra, kao starija, uzela si je pravo da sama odre­đuje koje obaveze treba izvršavati ona, a koje ja. Neću ni govoriti da su moje obveze znatno broj­nije i skuplje, dok je sebi odredila obveze koje s lakoćom izvršava. Tog je svjesna i naša majka, ali ona je stara i boji se sestri bilo što prigovoriti. Teret nametnutih obveza više ne mogu nositi, te sam tražila od sestre da se obveze izmjene meni u korist, na načina da ih svaka podjednako snosi. Sestra to odbija učiniti. Što da radim da promije­nim postojeće stanje. Napominjem da je majka na mojoj strani i da smatra da me sestra izrablju­je. Kako da riješim svoj problem? (M.K., Pula)...

Read more...

 


Susjed iz pakla

Pitanje: Od kada sam ostavinskim rješenjem dobio u vlasništvo veće obiteljsko imanje što sam uredno uknjižio u zemljišne knjige, prvi susjed mi stalno radi probleme kao parkiranjem svojeg automobila na mom zemljištu, stalnim provo­zom preko moje nekretnine, ispuštanjem otpad­nih voda sa svog zemljišta, postavljanje svojih raznih naprava na mojoj nekretnini i sl. Upozorio sam ga da odmah prestane uznemiravanjem, no on tvrdi da mu je to moj otac dozvoljavao, pa da mu ja to ne mogu zabraniti. Pouzdano znam da mu to pokojni otac nije dozvolio osim ponekada kad je susjed gradio kuću, pa mu je otac dozvolio da preveze dio građevinskog materijala do nje­govog zemljišta. Otac mu nije dao nikakvo pravo služnosti, niti o tome postoji bilo kakav dokaz. Ja više ne mogu i neću trpjeti to ponašanje susjeda, te sam odlučio putem suda zabraniti susjedu ta­kvo ponašanje. Jesam li u pravu i što trebam uči­niti da ostvarim pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva? (G.R., Bjelovar)...

Read more...


Sto nasljednika, jedno zemljište

Pitanje: Živim s ocem i njegovom drugom že­nom na većem poljoprivrednom gospodarstvu koje je jedno od najvrjednijih u okolini. Otac je pored mene imao još jednog sina i kćerku koji su nakon ženidbe i udaje otišli živjeti na imanje svojih bračnih drugova. Poslije majčine smrti otac se ponovno ože­nio sa ženom koja je iz prvog braka imala dvije kćeri koje žive s nama. S obzirom da otac i ja uz pomoć po­ljoprivredne mehanizacije obrađujemo naše gazdin­stvo, ono stalno napreduje tako da možemo pohva­liti da smo najveće „gazde" u selu. Brat i sestra koji u otišli od nas nakon ženidbe, dođu samo u posjet kad nešto trebaju, nikada da bi pomogli. Kćeri od maćehe rade kućanske poslove, a s obzirom na to da je maće­ha u punoj snazi, njihov doprinos našem kućanstvu je zanemariv. Otac je svjestan svega što se dešava, da od svoje djece koja su se poženila nema nikakve pomoći ni koristi, a od pastorki također. Stoga smo otac i ja jednom prilikom sjeli i razgovarali što će biti nakon njegove smrti. On ne želi da se imanje rasipa i dijeli, a siguran je u mene i moj odnos prema njemu i prema našem imanju. Zatražio je da se putem odvjet­nika ili interneta informiram što treba učiniti da ima­nje pripadne u cijelosti meni, te da ga ne trebam s nikim dijeliti. Molim vas dajte mi savjet kako to učiniti da zadovoljim očevu volju u pogledu raspolaganja sa imanjem nakon očeve smrti. (I.D., Caginec)...

Read more...


Vlasnik bez vlasništva

Pitanje: Nemalo sam se iznenadio kad sam ne­davno htio prodati građevinsko zemljište u Makar- skoj i zatražio izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg sam utvrdio da se ne vodim kao vlasnik tog gra­đevinskog zemljišta, već da je vlasnik neka druga osoba temeljem pravomoćne sudske presude zbog ogluhe. Napominjem da nikad nisam obaviješten da se protiv mene vodi bilo kakav sudski postupak, već sam naknadno saznao da je tužba protiv mene i po­ziv za glavnu raspravu objavljene na oglasnoj ploči suda, bez da su se za to stekli zakonom predviđeni uvjeti. Naime, ja imam stalno prebivalište u Splitu, a dostavu se pokušalo izvršiti u Makarskoj. Što da ra­dim i kako da ispravim nezakoniti postupak suda? Kako da brišem nezakonitog vlasnika iz zemljišnih knjiga? (A. J., Split)...

Read more...


Snaha prijeti deložacijom

Pitanje: Nakon smrti muža naslijedila sam zajed­no sa sinovima svaki po trećinu dvosobnog stana u Zagrebu. Jedan sin je u međuvremenu umro, pa je trećinu stana naslijedio njegov sin, moj unuk. Sin se u međuvremenu razveo od žene te je živio u stanu zajedno sa mnom. Unuk je nastavio živjeti sa svojom majkom, često me posjećuje i čini mi usluge, koje bi inače bio dužan činiti sin, no on je zaokupljen vlasti­tom ženom koja me živu ne može smisliti. Na moje iznenađenje sin mi je darovao trećinu stana, da bi ka­snije tražio od mene da sklopim s njegovom ženom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju za ukupno treći­nu stana. Unuku je ostala nedirnuta njegova trećina stana, a on mi je obećao da nipošto neće prepustiti svoju trećinu mome sinu i snahi. Naknadno sam sa­znala da je sin meni darovao svoju trećinu stana. Iz razloga što je bio dužan veću svotu novaca koje je iz­gubio na kartama pa je darovanjem nastojao izbjeći mogućnost da ga prisile na vraćanje duga. U među­vremenu sin i snaha su na mene izvršili pritisak i na prevaru me prisilili da sklopim ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Sada mi snaha prijeti da će me kao vla­snica izbaciti iz stana. Sin mi ne može ili ne želi po­moći. Jedino unuk mi pruža podršku. Što da radim, mogu li tražiti raskid ugovora, a nemam novaca za odvjetnika? (B. C.,Zagreb)...

Read more...