UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Dvostruko vraćeni dug

Pitanje: Tijekom braka suprug i ja smo pozaj­mili znatnu svotu novca od njegovog bratića te smo se obvezali vratiti dug u roku od tri godine. Nažalost, zbog nevjere supruga brak je razve­den, tako da smo prekinuli svaki odnos, a suprug se iselio iz stana i ostavio ga meni na korištenje. S vremenom sam podigla kredit i bratiću vratila ukupan dug. Nedavno sam slučajno od bivšeg su­pruga saznala da je on već prije isplatio cijeli dug bratiću, tako da sam od njega zatražila da vrati dvostruko plaćeni dug. Iako je obećao vratiti, nika­ko da izvrši svoju obvezu. Molim vas da mi kažete mogu li ga zbog toga tužiti i postoji li zastara u po­gledu vraćanja ovakvog duga? (A.K., Pitomaca)...

Read more...


 

Mirovina na tuđi račun

Pitanje: Zbog lošeg zdravstvenog stanja sam oslijepio i nisam u mogućnosti služiti se ve­ćinom pomagala, pa tako niti bankovnim karti­cama i bankomatima. U mirovini sam, ali nisam mogao voditi obveze prema banci, pa sam za­tvorio račun. Zanima me, može li se mirovina isplaćivati na tekući račun opunomoćenika, ako korisnik mirovine to traži? (L.S., Varaždin)...

Read more...

 


 

Uvjetovano darovanje

Pitanje: Supruga i ja namjeravamo sinu da­rovati naš stan u blizini centra Zagreba. Stan je renoviran, a ukupna mu je površina oko 100 kvadratnih metara. Sin je oženjen i ima dvoje djece, pa bi darovanjem toga stana trajno riješi­li njegovo stambeno pitanje. S druge strane, su­pruga i ja razmišljamo kako se zaštititi ako nam sin umre, a snaha bude inzistirala da joj daro­vani stan predamo u vlasništvo. Je li dovoljna zaštita da u darovni ugovor stavimo odredbu o pravu na doživotno stanovanje ili, kako smo načuli, o pravu na doživotno plodouživanje? U čemu je razlika? (Z.B., Zagreb)..

Read more...


 

Rad uz invalidsku mirovinu

Pitanje: U invalidskoj sam mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad i ona je vrlo niska. Mogu li izgubiti pravo na mirovinu, ako se zaposlim kako bi poboljšao svoju financijsku situaciju? (I.P., Labin)...

Read more...

 


 

Muke oko oporuke

Pitanje: Otac koji je još živ, oporučno mi je ostavio svu svoju imovinu. Oporuka je pisana na stroju, a otac je pred svjedocima, iako nisu oba istodobno bila prisutna, izjavio da je to nje­gova oporuka te da predstavlja izjavu njegove posljednje volje. Svjedoci su bili moji bratići, odnosno stričeva djeca. Primjerak oporuke mi je otac osobno uručio s napomenom da je ču­vam do njegove smrti i da je koristim u ostavin­skom postupku. U međuvremenu sam počeo sumnjati u valjanost oporuke vezano uz svje­doke, pa vas molim da mi kažete svoje mišlje­nje o pravnoj valjanosti te oporuke. Otac mi je još uvijek živ, pa bi mogao ispraviti eventualne greške u oporuci, ako je potrebno. (D.V., Osijek)...

Read more...