UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


Sto nasljednika, jedno zemljište

Pitanje: Živim s ocem i njegovom drugom že­nom na većem poljoprivrednom gospodarstvu koje je jedno od najvrjednijih u okolini. Otac je pored mene imao još jednog sina i kćerku koji su nakon ženidbe i udaje otišli živjeti na imanje svojih bračnih drugova. Poslije majčine smrti otac se ponovno ože­nio sa ženom koja je iz prvog braka imala dvije kćeri koje žive s nama. S obzirom da otac i ja uz pomoć po­ljoprivredne mehanizacije obrađujemo naše gazdin­stvo, ono stalno napreduje tako da možemo pohva­liti da smo najveće „gazde" u selu. Brat i sestra koji u otišli od nas nakon ženidbe, dođu samo u posjet kad nešto trebaju, nikada da bi pomogli. Kćeri od maćehe rade kućanske poslove, a s obzirom na to da je maće­ha u punoj snazi, njihov doprinos našem kućanstvu je zanemariv. Otac je svjestan svega što se dešava, da od svoje djece koja su se poženila nema nikakve pomoći ni koristi, a od pastorki također. Stoga smo otac i ja jednom prilikom sjeli i razgovarali što će biti nakon njegove smrti. On ne želi da se imanje rasipa i dijeli, a siguran je u mene i moj odnos prema njemu i prema našem imanju. Zatražio je da se putem odvjet­nika ili interneta informiram što treba učiniti da ima­nje pripadne u cijelosti meni, te da ga ne trebam s nikim dijeliti. Molim vas dajte mi savjet kako to učiniti da zadovoljim očevu volju u pogledu raspolaganja sa imanjem nakon očeve smrti. (I.D., Caginec)...

Read more...


Snaha prijeti deložacijom

Pitanje: Nakon smrti muža naslijedila sam zajed­no sa sinovima svaki po trećinu dvosobnog stana u Zagrebu. Jedan sin je u međuvremenu umro, pa je trećinu stana naslijedio njegov sin, moj unuk. Sin se u međuvremenu razveo od žene te je živio u stanu zajedno sa mnom. Unuk je nastavio živjeti sa svojom majkom, često me posjećuje i čini mi usluge, koje bi inače bio dužan činiti sin, no on je zaokupljen vlasti­tom ženom koja me živu ne može smisliti. Na moje iznenađenje sin mi je darovao trećinu stana, da bi ka­snije tražio od mene da sklopim s njegovom ženom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju za ukupno treći­nu stana. Unuku je ostala nedirnuta njegova trećina stana, a on mi je obećao da nipošto neće prepustiti svoju trećinu mome sinu i snahi. Naknadno sam sa­znala da je sin meni darovao svoju trećinu stana. Iz razloga što je bio dužan veću svotu novaca koje je iz­gubio na kartama pa je darovanjem nastojao izbjeći mogućnost da ga prisile na vraćanje duga. U među­vremenu sin i snaha su na mene izvršili pritisak i na prevaru me prisilili da sklopim ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Sada mi snaha prijeti da će me kao vla­snica izbaciti iz stana. Sin mi ne može ili ne želi po­moći. Jedino unuk mi pruža podršku. Što da radim, mogu li tražiti raskid ugovora, a nemam novaca za odvjetnika? (B. C.,Zagreb)...

Read more...


Sukob nakon očeve smrti

Pitanje: Pokojni otac mi je oporukom ostavio dio svog imanja, dok je preostali, veći dio imanja ostavio ne­raspoređeno. Otac je umro, a braća i sestre smatraju da ja nemam nikakva daljnja prava na neraspoređeni dio ostavine, jer sam namiren oporukom. Ako je to točno, ja sam prošao daleko gore nego oni, jer neraspoređe­ni dio imovine trebali bi oni sami dijeliti. Da li je to točno? (B.M., Pula)...

Read more...

 


I polubrat ima pravo na stan

Pitanje: Otac je u prvom braku, zajedno s tadaš­njom suprugom kupio stan u Zagrebu. Kupoprodaj­ni ugovor, iako potpisan od strane prodavatelja, nije ovjeren. Nakon razvoda braka otac se ponovno ože­nio te je nastavio živjeti u kupljenom stanu zajedno s majkom, koja me je u braku rodila. Prošlo je 30 godina od kada je stan kupljen, no nikad nije ovjeren ugo­vor o kupoprodaji stana. Premda sam oca uvjeravao o nužnosti ovjere ugovora, on to odbija jer smatra da mu stanovanje u stanu duže od 30 godina, daje pravo na stan. Molim vas da mi odgovorite da li sam u pravu glede obveze ovjere kupoprodajnog ugovora, te time stjecanja prava vlasništva. Napominjem da je proda- vatelj stana još uvijek živ, ali da je slabog zdravstve­nog stanja. Uz to navodim da je otac u prvom braku imao sina koji trenutno živi u Kanadi. (Z. Š., Sisak)...

Read more...


Daleko je Kanada

Pitanje: Preselio sam se prije tri godine sa obitelji u Kanadu, a svoje nekretnine, zemlju i kuću ostavio sam rođaku na čuvanje i korištenje. Nekretnine nisam htio prodati jer sam računao da ću se vratiti čim zaradim dovoljno novaca da uredim imanje i kupim potrebnu mehanizaciju za poljske radove. Prije dvije godine moj rođak mi je javio da je susjed uzurpirao moje zemljište te da ga obrađuje i koristi za svoje potrebe. Napisao sam pismo susjedu, te ga zvao telefonom, tražeći od njega da prestane s korištenjem moga imanja jer se namjeravam uskoro vratiti. Međutim susjed se oglušio na moj zahtjev, štoviše prema informaciji koju sam dobio od rođaka, sagradio je put preko moga imanja kojeg koristi za potrebe prijevoza. Što da radim i kako da zaštitim svoj posjed, a da ne moram dolaziti iz Kanade? (I.G., Krapina)...

Read more...