UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Pastorke ga iznenadile lažima

Pitanje: Prije 20 godina oženio sam se udovi­com koja je imala dvije maloljetne kćeri. Po zani­manju sam zidar, uvijek sam imao posla i dobro zarađivao. Žena je vodila kućanstvo i brinula se za djecu. Uskoro smo kupili zemljište, najvećim dijelom od moje zarade, a ja sam kao zidar, uz pomoć kolega iz struke, izgradio obiteljsku kuću. Želeći ženi pokazati svoju ljubav i povjerenje, slo­žio sam se da kuća glasi na nju jer nisam mislio da bi se bilo što loše moglo dogoditi. Pastorke su se u međuvremenu udale i otišle iz kuće. Nažalost, žena mi se razboljela te je uskoro umrla. Na osta­vinskoj raspravi tek sam upoznao pravu narav i karakter pastorki. Tvrdile su da je kuća isključivo majčina, da ju je ona financirala i izgradila. Tražile su svaka jednu trećinu kuće, kao da ju ja nisam vlastoručno izgradio i financirao. Na ostavinskoj raspravi izrazio sam nezadovoljstvo njihovim laži­ma i najavio sudsku tužbu radi zaštite svojih pra­va. Jesam li u pravu jer tražim da se meni dodjeli polovica kuće koja mi pripada, kao i jedna trećina polovice koja pripada mojoj pokojnoj ženi? (D.B., Karlovac)...

Read more...

 

Imam li pravo na obiteljsku mirovinu?

Pitanje: Živio sam sa sinom i unukom u nje­govom stanu sve do njegove iznenadne smrti. Sin me uzdržavao jer nisam imao vlastitih pri­hoda niti sredstava za život. Imam 67 godina, a ostao sam živjeti s unukom u stanu sina. Unuk se već prije dvije godine zaposlio i ima redovita pri­manja te se nedugo nakon toga oženio i dobio dijete. S obzirom na to me zanima imam li pravo na obiteljsku mirovinu, te moram li je dijeliti s unukom i njegovim djetetom? (S.B., Trogir)...

Read more...

 

Djeca protiv maćehe

Pitanje: Bila sam u braku pet godina, a iz prvog bra­ka suprug ima dvoje djece. Mi nismo imali zajednič­ku djecu. Moram priznati da nam je brak od početka bio loš, često smo se svađali, ali ipak bi se na kraju pomirili. Međutim, nakon posljednje svađe suprug je podigao tužbu za rastavu braka zbog trajnog nespo­razuma i uzajamnog neslaganja te stalnih svađa. Nakon podizanja tužbe, suprugu je iznenada pozlilo, te je, usprkos pravovremene medicinske intervenci­je, umro od moždanog udara. Napominjem da nakon podnesene tužbe nije održano ni jedno ročiš­te, tako da nije niti donesena presuda o rastavi bra­ka. Stoga sam pravno još uvijek zakonita supruga pokojnom mužu te smatram da imam pravo nasljeđi­vanja dijela imovine pokojnog supruga. S time se ne slažu sin i kćer supruga iz prvog braka jer im je poz­nato da je otac prije svoje smrti podnio tužbu za rastavu braka, a da će oni tražiti da se donese pre­suda kojom se brak razvodi. Informirala sam se kod jednog odvjetnika koji mi je, nakon uvida u podnese­nu tužbu, rekao da ću ostati bez nasljedstva, ako se dokažu navodi iz podnesene tužbe. (I.J., Osijek)...

Read more...

 

Prava i obveze plodouživatelja

Pitanje: Živim u Švedskoj, a sa svojim neća­kom koji živi u Hrvatskoj sklopila sam Ugovor o plodouživanju kuće u Zagrebu. Nećak se ugo­vorom obvezao da će paziti i čuvati kuću, a po potrebi i izvoditi popravke te da će mi predati kuću u stanju u kakvom je i primio kada se ja vratim iz Švedske i ostvarim mirovinu. U ugovo­ru nismo naveli da nećak kao plodouživatelj ima pravo kuću iznajmljivati drugim osobama jer ja pod tim uvjetima ne bi nikada pristala sklopiti ugovor o plodouživanju. Kada sam prošle godi­ne bila u Zagrebu i posjetila nećaka, neugodno sam se iznenadila kada sam saznala da u kući kao najmoprimci žive dvije osobe. Kada sam to prigovorila nećaku rekao je da na to ima pravo temeljem zakona. Naljutila sam se i usmeno sam mu otkazala ugovor o plodouživanju što nećak nije prihvatio, tvrdeći da smo dogovorili trajanje ugovora do mog boravka iz Švedske na­kon umirovljenja. Molim vas da mi odgovorite ima li nećak temeljem ugovora o plodouživanju pravo iznajmljivati kuću koja je predmet ugo­vora, mogu li zbog toga ugovor otkazati? (F.M, Vukovar)...

Read more...

 

Etažiranje bez suglasnosti?

Pitanje: Nakon smrti oca, brat, dvije sestre i ja smo naslijedili veću obiteljsku kuću s četiri stana te raz­mišljamo o etažiranju stanova kako bi svaki od nas imao stan u svojem vlasništvu. S obzirom na to da su stanovi približno jednake veličine, lako smo se suglasili kome će pripasti pojedini stan. Međutim, jedna od sestara nije sklona da se stanovi etažiraju, već tvrdi da se time praktički ništa ne dobiva jer sta­nove već koristimo te ističe kako se samo rade veli­ki, nepotrebni troškovi etažiranja. Molimo Vas da nam odgovorite možemo li bez njene suglasnosti provesti etažiranje, te što sve moramo poduzeti da to učinimo. (J.P., Samobor)...

Read more...