UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Kako do uknjižbe prava vlasništva?

Pitanje: Nedavno sam kupio veće građevinsko zemljište na kojem mislim izgraditi obiteljsku stam­benu zgradu za vlastite potrebe. S obzirom na to da mi je poznato da nisam vlasnik nekretnine sve dok ne provedem uknjižbu prava vlasništva na kupljenoj ne­kretnini, molim vas da mi odgovorite što sve trebam učiniti da se upišem kao vlasnik zemljišta, te koji je sud nadležan za upis uknjižbe s obzirom na okolnost da se kupljeno zemljište ne nalazi na području mog pre­bivališta, što pretpostavlja nadležnost drugog suda? (S.T., Knin)...

Read more...

 

Stroža kazna od prvostupanjske?

Pitanje: Prije dvije godine prouzročio sam pro­metnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđena jedna oso­ba. U sudskom postupku proglašen sam krivim te sam kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 11 mjeseci be­zuvjetno. S obzirom na okolnosti prometne nesreće nisam zadovoljan presudom premda mi moj odvjetnik tvrdi da sam s obzirom na težinu ozljeda osobe koja je stradala, dobro prošao. Tražio sam od njega da pod­nese žalbu protiv presude, te uskoro očekujem pravo­rijek drugostupanjskog suda. Međutim, u nevezanom razgovoru s jednom stručnom osobom, saznao sam da postoji mogućnost da drugostupanjski sud uspr­kos mojoj žalbi izrekne strožu kaznu od one protiv koje sam se žalio. Je li to moguće? (M.A., Vukovar)...

Read more...

 

Zakupodavac hoće više

Pitanje: Sklopio sam ugovor o zakupu za obavljanje poslovne djelatnosti. S obzirom na to da mi je prostor savršeno odgovarao, sklopio sam ugovor na određeno u trajanju od tri godi­ne. Unaprijed sam platio trogodišnju najamninu, želeći se što jače osigurati glede trajanja zakupa. Odnosi između mene i zakupodavca su u po­četku bili idilični, a nakon proteka godinu dana, zakupodavac je počeo prigovarati visini zakupni­ne, tvrdeći da je ona preniska, te je tražio da se ista udvostruči. Naravno da na to nisam mogao pristati, a on mi je nakon mog odgovora uručio pisani otkaz ugovora o zakupu, bez obzira na či­njenicu da ugovor traje još dvije godine. Što da radim - da se upustim u spor i provedem u suđe­nju i svađi vrijeme do isteka ugovora ili da mirno iselim iz zakupljenog prostora jer sam u među­vremenu našao drugi odgovarajući prostor? Što je s novcem koji sam isplatio unaprijed, imam li pravo tražiti kamatu na preostali iznos zakupni­ne, te koja je pravna osnova za pokretanje spora za vraćanje zakupnine koju sam unaprijed platio? (F.K, Labin)...

Read more...

 

Otpremnina - da ili ne?

Pitanje: Krajem 2012. godine dobio sam od poslodavca poslovno uvjetovan otkaz s po­nudom za sklapanje novog ugovora o radu sa skraćenim radnim vremenom i otpremninom u slučaju da ne prihvatim ponudu za sklapanje novog ugovora. Ponudu nisam prihvatio, već sam pokrenuo spor nad nadležnim sudom, a na­kon četiri godine sudovanja, spor sam konačno izgubio. Nakon toga sam se obratio poslodavcu sa zahtjevom za isplatu otpremnine po osnovu 26 godina rada kod tog poslodavca. Ponuđena mi je otpremnina u iznosu od samo 50 posto ot­premnine predviđene pravilnikom o radu koji je bio na snazi u trenutku otkaza ugovora o radu. Što mogu učiniti - prihvatiti iznos koji mi nude za otpremninu i poslije zaostatak tužiti sudu ili odmah tužbom tražiti isplatu kompletne otpre­mnine u iznosu utvrđenom pravilnikom o radu? (N.Š., Split)...

Read more...

 

Otpremnina u nasljedstvo?

Pitanje: Prekapajući po staroj dokumenta­ciji našla sam odluku o otkazu ugovora o radu mog pokojnog oca. U odluci o otkazu stoji da otac zbog otkaza ima pravo na otpremninu i to u prilično visokom iznosu. S obzirom na to da sam sigurna da otac nije realizirao svoje pravo na ot­premninu, imamo li moja sestra i ja, kao jedine zakonske nasljednice, pravo tražiti od poslodavca isplatu otpremnine? Napominjem da je odluka o otkazu donesena prije četiri godine. Je li zbog toga nastupila zastara, te što nam savjetujete u vezi toga? (M.P., Rovinj)...

Read more...