UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Snaha tuži djeda
Pitanje: Imam 13-godišnjeg unuka kojeg uopće ne viđam jer mi sin nije u dobrim odnosima s bivšom suprugom. Sin ne živi sa mnom, nezaposlen je te već duže vrijeme ne plaća alimentaciju. Ja imam prosječnu mirovinu s kojoj jedva preživljavam. Prije par dana primio sam tužbu kojom me bivša snaha tuži za uzdržavanje unuka. Može li mi sud stvarno oduzeti dio mirovine za uzdržavanje unuka? (M.S., Rijeka)...
Anonimna prijava za zlostavljanje
Pitanje: Suprug mi je doživio moždani udar od koga su nastupile posljedice gubitka govora te mu je potrebna dodatna skrb u svakodnevnom funkcioniranju. Nepoznata osoba podnijela je anonimnu prijavu Centru za socijalnu skrb u kojoj je navela da mužu ne pružam odgovarajuću njegu i brigu te da ga zlostavljam. Pozvana sam u Centar gdje sam dala odgovarajuću izjavu na zapisnik, no samu anonimnu prijavu nisam mogla dobiti. Kako da doka- žem da je anonimna prijava neistinita?...
Na mene je pala polica
Pitanje: Radim kao umirovljenik u nepunom radnom vremenu u jednoj tvrtki gdje mi se dogodila ozljeda na radu, naime, na mene se srušila polica. Molim za odgovor tko podnosi prijavu ozljede na radu i koja su moja prava? (Z.S., Split)...
Kako iznajmiti garsonijeru
Pitanje: Prijevremena sam umirovljenica i živim sa suprugom u manjem stanu u Zagrebu. Od tete sam nedavno naslijedila i omanju garsonijeru u Zagrebu koju bih iznajmila podstanarima. Nemam u tome iskustva, a i bojim se hoće li mi zbog toga biti umanjena mirovina. (D.T., Pula)...
Posao ili mirovina
Pitanje: S poslodavcem imam zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Prije tri mjeseca navršio sam 65. god života i imam 37 godina mirovinskog staža, ali nitko mi ništa nije rekao da moram u mirovinu pa sam nastavio raditi kod poslodavca. Koja je moja pravna situacija s obzirom na prava i obveze iz mirovinskog osiguranja. (D.M., Zagreb)...