UVODNA RIJEČ
Malo više od najmanjeg
Piše: Jasna A. Petrović
Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće rastu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili čitamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.
Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogodišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od siromaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža mirovina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mirovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, aktualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za najnižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.
Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od najmanjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 godina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su zaradili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Takvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.
Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojanstven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Ilegalni podstanar
Pitanje: Otkupila sam stan na kojem je postojalo stanarsko pravo, a obzirom da sam prije dosta vremena otišla na rad u Njemačku, prepustila sam sinu i snahi korištenje stana dok se nalazim na radu u Njemačkoj. Bliži mi se mirovina, te sam sina upozorila da se uskoro vraćam u Hrvatsku, te da mi treba isprazniti stan kako bih ja mogla normalno živjeti u svom stanu. Međutim, sin mi je dao do znanja da on i njegova žena, s obzirom da su dobili dijete, ne misle napustiti stan, jer nemaju od čega plaćati najamninu. Zaprepaštena sam jer nisam to očekivala od sina. Molim vas za savjet kako postupiti da dođem u vlasništvo stana kojeg sam zaradila mučeći se u Njemačkoj. (M.T., Mannheim)...
Nestašni unuci
Pitanje: Moja baka, koja je već u poznim godinama, u suvlasništvu je veće obiteljske kuće koju koristi sa ostala dva suvlasnika koji su njezini unuci. Baka mi se stalno žali na buku i galamu koju zajedno sa svojim društvom čine njezini unuci koji joj čak prijete fizički ukoliko im bude i dalje prigovarala. Ne zna jadnica što da učini, da li da ih prijavi policiji ili da zatraži pomoć nadležnog centra za socijalnu skrb. Pita me što mora učiniti kako bi ostatak života provela u miru? (S.B., Bjelovar)...
Pastorci uzimaju sve
Pitanje: Nakon smrti muža na ostavinskoj raspravi saznala sam da je muž sačinio oporuku kojom je svu svoju imovinu ostavio djeci iz prvog braka, dok je meni ostavio pravo doživotnog plodouživanja obiteljske cijele kuće u kojoj smo do tada stanovali. S obzirom da sam sa pastorcima do tada bila u vrlo dobrim odnosima, nisam tražila nužni dio imovine premda mi je zakonski pripadao. Poslije ostavinske rasprave situacija se iz osnove promijenila. Sada pastorci tvrde da je obiteljska kuća na kojoj mi je muž ostavio pravo plodouživanja prevelika te da imam pravo koristiti samo jednosobni stan u kući na kojoj oni imaju pravo vlasništva. Međutim, pokojni muž mi je oporukom ostavio pravo plodouživanja čitave kuće, te smatram da se pravo korištenja odnosi na čitavu kuću. Inače razmišljam, s obzirom da mi je obiteljska mirovina mala, da veći dio kuće dam u najam čime bi znatno popravila svoju financijsku situaciju. Imam li pravo kuću na kojoj mi pripada pravo plodouživanja iznajmiti, protiv volje svojih pastoraka? (A. A., Lički Osik)...
Stanodavac odbija najamninu
Pitanje: Imam status zaštićenog najmo- primca, a moj najmodavac u posljednje vrijeme odbija primiti najamninu tvrdeći da je ona sramotno niska u odnosu na lokaciju i površinu stana. Bojim se da će odbijanjem poslije tvrditi da mu nisam davao najamninu te da traži moje iseljenje iz stana. Što da napravim, kako da ga prisilim da prima najamninu koju sam mu dužan platiti? (I.K., Zagreb)...
Čije vrijedi više?
Pitanje: Nakon udaje moje sestre, otac joj je kupio veći dvosobni stan kojeg je u cijelosti namjestio i opremio s potrebnim uređajima. Nakon nekog vremena, otac je iznenada umro ne ostavivši iza sebe oporuku. Sestra je majci i meni dala do znanja da računa na dio obiteljske kuće koja je glasila samo na oca. Majka i ja se s time nismo složile, jer smatram da je sestra namirena darovanjem većeg dvosobnog stana, koji je uz to potpuno namješten i opremljen potrebnim uređajima. Jesmo li u pravu? (I.T., Koprivnica)...