UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Podjela kuće zbog vlastitog mira?

Pitanje: Živim u braku koji se nalazi pred raspadom. Žena koju sam oženio te primio pod svoj krov svojata pravo na dio moje kuće, prem­da sam kuću stekao nasljeđivanjem i dodatnom izgradnjom prije sklapanja braka. Svakako je važno kako prije sklapanja braka nismo živjeli zajedno. Supruga je odnedavno počela dovoditi i nepoznato društvo u kuću i to najčešće pijane muškarce i žene, koji su toliko bezobrazni da mi prijete u vlastitoj kući. Odlučio sam podni­jeti tužbu za razvod braka, a kada je žena za to saznala, odmah je angažirala odvjetnika koji mi predlaže nagodbu na način da ženi darujem po­lovicu kuće, jer da je ona sudjelovala u njezinoj izgradnji. Molim vas da mi odgovorite kako da se postavim te da li da zbog vlastitog mira pri­stanem na podjelu kuće? {S.V., Petrinja)...

Read more...

 

Razularene unuke

Pitanje Moje dvije unuke, koje jako volim, nagovorile su me da ih primim u svoju kuću, kao i njihove izvanbračne partnere. Nisam ih nikako mogla odbiti, a da sam znala što me čeka, sigur­no bi to učinila. Naime, dotad mirna kuća sada grmi od muzike koju nemilice puštaju unuke i njihovi partneri, kao i društvo koje im dolazi u posjete. Da stvar bude gora, ne pada im napa­met da plaćaju režije, kao što su voda, struja, plin, a s obzirom da ih je ukupno četvero, mo­žete misliti koliko su mi se režije povećale, što ja kao vlasnica moram plaćati. Opominjala sam ih da se smire, cijene moju privatnost i dobru vo­lju da im pomognem, te da prestanu s daljnjim uznemiravanjem i da nadoknade troškove režija. Oni su me doslovno ismijali i rekli „što nam mo­žeš, mi smo ovdje sada posjednici i imamo ista prava kao ti". Što da radim, kakve pravne radnje trebam poduzeti da se riješim neželjenih uljeza te da počnem opet živjeti normalnim životom? (.J.K., Đakovo)

Read more...

 

Imam li pravo na obiteljsku mirovinu?

Pitanje:Uskoro navršavam 50 godina, a suprug mi je umro kada sam imala 44 godi­ne. Stječem li pravo na obiteljsku mirovinu po pokojnom suprugu kada navršim 50 go­dina? (M.Š., Zagreb)...

Read more...

 

Uzet ću što mi pripada

Pitanje Nakon smrti muža, koji je umro bez oporuke, djeca i ja smo naslijedili njegovu imo­vinu koja se sastojala od velike obiteljske kuće, gospodarskih zgrada, poljoprivredne mehaniza­cije i velikog vinograda s kleti. Kao majka koja bezgranično voli svoju djecu nisam postavlja­la pitanja vezana za jednake dijelove prilikom razvrgnuća suvlasničke zajednice. Isto tako u ostavinskoj raspravi nisam isticala daje imovina pokojnog supruga bila zapravo bračna stečevi­na u kojoj sam ja trebala imati jednu polovicu. Međutim, jako sam se razočarala postupcima djece jer kod podjele imovine nisu pokazivali nikakvog obzira prema meni, naprotiv, nastoja­la su me što više zakinuti. Nakon dugo vremena slučajno sam pronašla muževu deviznu knjižicu, koja me je iznenadila veličinom štednog iznosa. Prema štednoj knjižici svi iznosi su položeni na devizni račun nakon što smo stupili u brak. S ob­zirom na to smatram da je iznos devizne štednje bračna stečevina i da imam pravo na jednu polo­vicu iznosa. Uzimajući pritom u obzir ponašanje svoje djece prilikom razdiobe imovine po osta­vinskom rješenju odlučila sam tražiti sve što mi pripada. Jesam li u pravu? (V.F., Sisak)...

Read more...

 

Sudska zaštita od susjeda

Pitanje:Već duže vremena imam problema s prvim susjedom. Naime, njegovo je zemljište u odnosu na moje, povišeno, pa kada je on iz­gradio na svom zemljištu stambenu zgradu, a da pri tom nije uredio način odvodnje otpad­nih voda iz svoje stambene zgrade, otpadne vode stalno teku u moje dvorište, tako da je ono stalno blatnjavo i teško prohodno. Uz to, otpadne vode uzrokuju neugodne mirise tako da mi je stanovanje pod takvim uvjetima po­stalo nesnošljivo. Upozoravao sam susjeda da uredi odvodnju otpadnih voda tako da ne trpi moja nekretnina, ali on odbija bilo što podu­zeti da stanje popravi. Što da radim, trebam li tražiti sudsku zaštitu, te kakvi su mi izgledi u sudskom sporu? (T.D., Šibenik)...

Read more...