UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Pomilovanje zbog skrbi

Pitanje: Moj sin je zbog kaznenog djela izazivanja teže prometne nesreće, u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, osuđen na ka­znu zatvora u trajanju od jedne godine i 10 mjeseci, koju je počeo izdržavati prije tri mje­seca. Tijekom izdržavanja kazne u prometnoj nesreći smrtno je stradala njegova supruga, a moja snaha. Moja supruga i ja smo teško bole­sni i slabo pokretni, a iza pokojne snahe i sina koji je u zatvoru ostalo je dvoje djece od tri i pet godina. Žena i ja se ne možemo brinuti o djeci. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi moj sin i njegova djeca, molim vas da mi savje­tujete što da učinim da se situacija vezana uz naše najmilije olakša. (K.P., Križevci]...

Read more...


 

Bratska posla

Pitanje: Moj stric je mom bratu ostavio vrijedno imanje, što je nas ostalu rodbinu vrlo iznenadilo, jer znamo da nisu bili u najboljim odnosima. Čak štoviše, znam da se brat nekoli­ko puta fizički obračunavao sa stricem i njego­vom ženom. Nakon stričeve smrti, a nedugo poslije i smrti strine, po njegovoj oporuci sam proglašen jedinim nasljednikom. Nadam se da imam pravo kao nasljednik strica opozvati darovanje kojim je stric darovao bratu imanje, ako je brat kao primatelj spriječio strica da opozove darovanje. Za to imam svjedoke, jer nakon što je brat pretukao strica i strinu, stric je javno pred svjedocima izjavio da opoziva darovanje koje je učinio prema bratu. (G.G., Šibenik]...

Read more...


 

Tuđa uknjižba

Pitanje: Kupio sam povoljno građevinsko zemljište s građevinskom dozvolom i kom­pletnom infrastrukturom. Moje zadovoljstvo kupnjom kratko je trajalo. Kad sam htio pro­vesti pravo vlasništva u zemljišne knjige, vidio sam da je to već netko prije mene učinio. Bivši vlasnik je istovremeno pregovarao o proda­ji građevinskog zemljišta s drugom osobom koja je ishodila upis prava vlasništva u zemljiš­ne knjige. Ja sam vlasniku već dao kaparu, što je znak da se ugovor o kupoprodaji smatra za­ključenim. Nažalost, druga strana je bila brža, bivšeg vlasnika isplatila u cijelosti, te se odmah uknjižila kao vlasnik građevinskog zemljišta u zemljišnim knjigama. Pouzdano znam da sam prvi počeo pregovore o kupnji tog zemljišta, no taktizirao sam sa upisom. Imam li pravo tražiti da se poništi uknjižba prava vlasništva jer sam dao kaparu, što znači da sam sklopio ugovor prije druge strane? (J.K., Klanjec]...

Read more...

 


 

Nebrižni nećak

Pitanje: Sklopili smo ugovor o doživot­nom uzdržavanju s nećakom koji se obavezao doživotno uzdržavati mene, moju suprugu te dvoje naše punoljetne djece s posebnim po­trebama. Ugovor je u početku bio u cijelosti poštovan, ali kako je vrijeme prolazilo nećak nije izvršavao obveze uzdržavanja prema na­šoj djeci iako smo ga često upozoravali na ugovornu obvezu uzdržavanja naše djece s posebnim potrebama. Sada je nećak svu bri­gu o našoj djeci prepustio nama. Vrlo smo ne­zadovoljni, te smo supruga i ja odlučili tražiti sudski raskid ugovora. Imamo li supruga i ja pravo tražiti raskid ugovora, s obzirom na to da nećak prema nama izvršava sve ugovorne obveze, ali ne i prema našoj djeci s posebnim potrebama? (I.P., Zagreb]...

Read more...


 

Dvostruka naplata dugova

Pitanje: Moj bivši suprug, od kojeg sam se razvela prije tri godine, pozajmio je od jednog prijatelja znatni iznos novca radi gradnje vikendice na moru. Ugovor o zajmu potpisali smo oboje solidarno, obavezavši se da ćemo dug vratiti u roku od pet godina, računajući od dana potpisa ugovora. Nažalost, bračni odnosi su se u međuvremenu potpuno poremetili tako da je razvod braka bilo jedino rješenje. Imovinu stečenu u braku smo podijelili, no nismo se dogovorili o vraćanju duga koji smo zajedno prihvatili. Bivši suprug, koji se odselio iz grada, i ja potpuno smo prestali komunicirati, a kako je zajmodavac koji živi u mome gradu, neprestano vršio pritisak da mu kao solidarni dužnik vratim zajam, prijetio je tužbom, podigla sam veliki kredit i isplatila ukupan dug zajedno s kamatama. Nakon toga sam po savjetu odvjetnika zatražila od bivšeg muža da mi vrati polovinu duga, na što mi je on, na moje iznenađenje, odgovorio da je već davno platio polovinu duga zajmodavcu, te mi je čak dostavio dokaze o tome. Kada sam se obratila zajmodavcu on to negira, pa sam po nagovoru odvjetnika podnijela tužbu protiv nesavjesnog zajmodavca. Što dalje trebam činiti? (K. S., Bjelovar)...

Read more...