UVODNA RIJEČ
Pilote, cepelin ti gori
Piše: Jasna A. Petrović
Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od ukupno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.
Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive diljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.
I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje povlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.
Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovima kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Filipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!
Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po povlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godine staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se svađamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.
Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avionom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu interesnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.
I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstrukcije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blagdana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Pomilovanje zbog skrbi
Pitanje: Moj sin je zbog kaznenog djela izazivanja teže prometne nesreće, u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i 10 mjeseci, koju je počeo izdržavati prije tri mjeseca. Tijekom izdržavanja kazne u prometnoj nesreći smrtno je stradala njegova supruga, a moja snaha. Moja supruga i ja smo teško bolesni i slabo pokretni, a iza pokojne snahe i sina koji je u zatvoru ostalo je dvoje djece od tri i pet godina. Žena i ja se ne možemo brinuti o djeci. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi moj sin i njegova djeca, molim vas da mi savjetujete što da učinim da se situacija vezana uz naše najmilije olakša. (K.P., Križevci]...
Bratska posla
Pitanje: Moj stric je mom bratu ostavio vrijedno imanje, što je nas ostalu rodbinu vrlo iznenadilo, jer znamo da nisu bili u najboljim odnosima. Čak štoviše, znam da se brat nekoliko puta fizički obračunavao sa stricem i njegovom ženom. Nakon stričeve smrti, a nedugo poslije i smrti strine, po njegovoj oporuci sam proglašen jedinim nasljednikom. Nadam se da imam pravo kao nasljednik strica opozvati darovanje kojim je stric darovao bratu imanje, ako je brat kao primatelj spriječio strica da opozove darovanje. Za to imam svjedoke, jer nakon što je brat pretukao strica i strinu, stric je javno pred svjedocima izjavio da opoziva darovanje koje je učinio prema bratu. (G.G., Šibenik]...
Tuđa uknjižba
Pitanje: Kupio sam povoljno građevinsko zemljište s građevinskom dozvolom i kompletnom infrastrukturom. Moje zadovoljstvo kupnjom kratko je trajalo. Kad sam htio provesti pravo vlasništva u zemljišne knjige, vidio sam da je to već netko prije mene učinio. Bivši vlasnik je istovremeno pregovarao o prodaji građevinskog zemljišta s drugom osobom koja je ishodila upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Ja sam vlasniku već dao kaparu, što je znak da se ugovor o kupoprodaji smatra zaključenim. Nažalost, druga strana je bila brža, bivšeg vlasnika isplatila u cijelosti, te se odmah uknjižila kao vlasnik građevinskog zemljišta u zemljišnim knjigama. Pouzdano znam da sam prvi počeo pregovore o kupnji tog zemljišta, no taktizirao sam sa upisom. Imam li pravo tražiti da se poništi uknjižba prava vlasništva jer sam dao kaparu, što znači da sam sklopio ugovor prije druge strane? (J.K., Klanjec]...
Nebrižni nećak
Pitanje: Sklopili smo ugovor o doživotnom uzdržavanju s nećakom koji se obavezao doživotno uzdržavati mene, moju suprugu te dvoje naše punoljetne djece s posebnim potrebama. Ugovor je u početku bio u cijelosti poštovan, ali kako je vrijeme prolazilo nećak nije izvršavao obveze uzdržavanja prema našoj djeci iako smo ga često upozoravali na ugovornu obvezu uzdržavanja naše djece s posebnim potrebama. Sada je nećak svu brigu o našoj djeci prepustio nama. Vrlo smo nezadovoljni, te smo supruga i ja odlučili tražiti sudski raskid ugovora. Imamo li supruga i ja pravo tražiti raskid ugovora, s obzirom na to da nećak prema nama izvršava sve ugovorne obveze, ali ne i prema našoj djeci s posebnim potrebama? (I.P., Zagreb]...
Dvostruka naplata dugova
Pitanje: Moj bivši suprug, od kojeg sam se razvela prije tri godine, pozajmio je od jednog prijatelja znatni iznos novca radi gradnje vikendice na moru. Ugovor o zajmu potpisali smo oboje solidarno, obavezavši se da ćemo dug vratiti u roku od pet godina, računajući od dana potpisa ugovora. Nažalost, bračni odnosi su se u međuvremenu potpuno poremetili tako da je razvod braka bilo jedino rješenje. Imovinu stečenu u braku smo podijelili, no nismo se dogovorili o vraćanju duga koji smo zajedno prihvatili. Bivši suprug, koji se odselio iz grada, i ja potpuno smo prestali komunicirati, a kako je zajmodavac koji živi u mome gradu, neprestano vršio pritisak da mu kao solidarni dužnik vratim zajam, prijetio je tužbom, podigla sam veliki kredit i isplatila ukupan dug zajedno s kamatama. Nakon toga sam po savjetu odvjetnika zatražila od bivšeg muža da mi vrati polovinu duga, na što mi je on, na moje iznenađenje, odgovorio da je već davno platio polovinu duga zajmodavcu, te mi je čak dostavio dokaze o tome. Kada sam se obratila zajmodavcu on to negira, pa sam po nagovoru odvjetnika podnijela tužbu protiv nesavjesnog zajmodavca. Što dalje trebam činiti? (K. S., Bjelovar)...