UVODNA RIJEČ
Tko je financirao Domovinski rat
Piše: Jasna A. Petrović
Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.
Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.
Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.
Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.
To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.
Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.
Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.
No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.
Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Pravo na mirovinu posvojčadi
Pitanje: Moji unuci su usvojeni prije nekoliko godina, jer se moja kćer i zet nisu mogli brinuti o njima. Kćer je bila teško bolesna te je nedavno umrla, a zet je preminuo ubrzo nakon toga. Imaju li moji unuci pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti bioloških roditelja, iako sada formalno imaju druge roditelje? (T.R., Đakovo)...
Zbrka oko prezimena
Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam veće građevinsko zemljište, no nisam se žurio s upisom u zemljišne knjige. U međuvremenu se pro- davateljica udala i promijenila prezime, tako da se prezime navedeno u zemljišnim knjigama ne poklapa sa stvarnim stanjem. Naime, javio mi se kupac koji je zainteresiran za to zemljište, no on se predomišlja zbog razlika u vlasničkim dokumentima. Htio bih što prije usuglasiti podatke zemljišnim knjigama te vas molim da mi kažete kako da to učinim. (N.B., Umag)...
Svakome polovica
Pitanje: U braku sam od 15. veljače 1995. godine. Dok sam kao domaćica i majka vodila brigu o kućanstvu, suprug je radio kao rukovoditelj u poduzeću te je imao plaću koja je obitelji omogućavala ugodan život. Napominjem da smo u početku braka bili podstanari, a u međuvremenu je muž podigao kredit te smo izgradili kuću, a poslije i vikendicu. Oba objekta su u zemljišnim knjigama upisana kao suprugovo vlasništvo. Nažalost, bračni odnosi su postali potpuno poremećeni, a muž mi prijeti razvodom. Usput tvrdi da ću završiti na ulici, jer ništa nisam stekla te da sva imovina pripada njemu, jer ju je on zaradio, dok ja nemam niti jednog dana radnog staža. Zbog svega sam se jako prestrašila te se bojim da ću završiti na ulici nakon više od 20 godina braka. Recite mi imam li pravo na bračnu stečevinu, jer koliko god je suprug radio u poduzeću, ja sam vodila domaćinstvo i odgajala dvoje djece što nije lako? (A.K., Zaprešić)...
Izvanbračna obiteljska mirovina
Pitanje: Preminula mi je vanbračna supruga s kojom sam živio od 1986. godine u zajedničkom kućanstvu. Prijavljen sam na adresi njenog stana, pa čak je i telefon na moje ime. Kako mogu ostvariti obiteljsku mirovinu, jer je njezina bila nešto veća od moje? (J.S., Zagreb)...
Nedostojan nasljedstva
Pitanje: Otac koji još živi sačinio je vlastoručnu oporuku kojom je svu svoju imovinu ostavio meni i sestri, dok je starijeg brata isključio iz oporuke zbog nedostojnosti za nasljeđivanje. Njihovi odnosi su bili toliko loši da je dolazilo do fizičkih obračuna, a jednom prilikom brat je gurnuo oca niz stepenice tako da je ovaj pretrpio višestruke ozljede i završio u bolnici boreći se za život. Brat je saznao sadržaj oporuke i prijeti meni i sestri da neće priznati oporuku poslije očeve smrti te da će pokrenuti parnicu zbog toga što je proglašen nedostojnim za nasljeđivanje. Je li moguće da nakon svih navedenih zbivanja između oca i brata, poslije očeve smrti brat sudskim putem dobije poništenje navedene oporuke? (J.P., Delnice)..