UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Pravo na mirovinu posvojčadi

Pitanje: Moji unuci su usvojeni prije nekoliko godina, jer se moja kćer i zet nisu mogli brinuti o njima. Kćer je bila teško bolesna te je nedav­no umrla, a zet je preminuo ubrzo nakon toga. Imaju li moji unuci pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti bioloških roditelja, iako sada for­malno imaju druge roditelje? (T.R., Đakovo)...

Read more...


 

Zbrka oko prezimena

Pitanje: Prije dosta vremena kupio sam veće građevinsko zemljište, no nisam se žurio s upi­som u zemljišne knjige. U međuvremenu se pro- davateljica udala i promijenila prezime, tako da se prezime navedeno u zemljišnim knjigama ne poklapa sa stvarnim stanjem. Naime, javio mi se kupac koji je zainteresiran za to zemljište, no on se predomišlja zbog razlika u vlasničkim doku­mentima. Htio bih što prije usuglasiti podatke zemljišnim knjigama te vas molim da mi kažete kako da to učinim. (N.B., Umag)...

Read more...


 

Svakome polovica

Pitanje: U braku sam od 15. veljače 1995. go­dine. Dok sam kao domaćica i majka vodila brigu o kućanstvu, suprug je radio kao rukovoditelj u poduzeću te je imao plaću koja je obitelji omo­gućavala ugodan život. Napominjem da smo u početku braka bili podstanari, a u međuvreme­nu je muž podigao kredit te smo izgradili kuću, a poslije i vikendicu. Oba objekta su u zemljišnim knjigama upisana kao suprugovo vlasništvo. Na­žalost, bračni odnosi su postali potpuno pore­mećeni, a muž mi prijeti razvodom. Usput tvrdi da ću završiti na ulici, jer ništa nisam stekla te da sva imovina pripada njemu, jer ju je on zaradio, dok ja nemam niti jednog dana radnog staža. Zbog svega sam se jako prestrašila te se bojim da ću završiti na ulici nakon više od 20 godina braka. Recite mi imam li pravo na bračnu stečevi­nu, jer koliko god je suprug radio u poduzeću, ja sam vodila domaćinstvo i odgajala dvoje djece što nije lako? (A.K., Zaprešić)...

Read more...


 

Izvanbračna obiteljska mirovina

Pitanje: Preminula mi je vanbračna supruga s kojom sam živio od 1986. godine u zajednič­kom kućanstvu. Prijavljen sam na adresi nje­nog stana, pa čak je i telefon na moje ime. Kako mogu ostvariti obiteljsku mirovinu, jer je njezina bila nešto veća od moje? (J.S., Zagreb)...

Read more...


 

Nedostojan nasljedstva

Pitanje: Otac koji još živi sačinio je vlastoruč­nu oporuku kojom je svu svoju imovinu ostavio meni i sestri, dok je starijeg brata isključio iz opo­ruke zbog nedostojnosti za nasljeđivanje. Njihovi odnosi su bili toliko loši da je dolazilo do fizičkih obračuna, a jednom prilikom brat je gurnuo oca niz stepenice tako da je ovaj pretrpio višestruke ozljede i završio u bolnici boreći se za život. Brat je saznao sadržaj oporuke i prijeti meni i sestri da neće priznati oporuku poslije očeve smrti te da će pokrenuti parnicu zbog toga što je proglašen nedostojnim za nasljeđivanje. Je li moguće da nakon svih navedenih zbivanja između oca i bra­ta, poslije očeve smrti brat sudskim putem dobi­je poništenje navedene oporuke? (J.P., Delnice)..

Read more...