UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Neposlušni podstanari

Pitanje: Svoju obiteljsku kuću s tri manja stana iz­najmio sam podstanarima s kojima sam sklopio ugovor o najmu. U ugovoru je izričito navedeno da podstanari plaćaju režije koje se odnose na korište­nje stana. Međutim, oni odbijaju platiti komunalnu naknadu tvrdeći da je plaćanje komunalne naknade isključivo obveza vlasnika kuće. Tko je u pravu? (M.D, Nova Gradiška)...

Read more...

 

Dug od 35 tisuća kuna

Pitanje: Pokojni brat je oporučno ostavio svojoj djeci svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu. U oporuci je još naveo da njegova djeca kao nasljed­nici trebaju meni isplatiti 35 tisuća kuna. Prilikom otvaranja oporuke nasljednici nisu imali nikakvih primjedbi na sadržaj oporuke, uključivo i na odred­bu o isplati 35 tisuća kuna koju su mi nasljednici dužni isplatiti. Međutim, vrijeme prolazi a nasljed­nici više ne spominju svoju obvezu isplate nave­denog iznosa iz oporuke. Što mi je činiti? Imam li pravo sudskim putem tražiti ono što mi po oporuci pripada? (S. B, Sisak)...

Read more...

 

Prevareni ujak

Pitanje: Vlasnik sam veće obiteljske kuće u okolici Zagreba te sam kao dobri ujak na molbu svog nećaka dopustio da zajedno s obitelji (žena i dvoje djece) useli i koristi dio kuće na određeno vrijeme. Nažalost, moja odluka da pomognem nećaku pokazala se skroz pogrešnom. On i nje­gova obitelj, ne samo da ne plaćaju dio režija, već me u posljednje vrijeme verbalno i čak fizički napadaju. Nisam sklopio nikakav ugovor s nećakom u kojem mu omogućujem stanovanje u kući, pa mislim da nemam nikakove pravne obveze prema njemu u pogledu stanovanja. (D. K., Virovitica)...

Read more...

 

Vraćanje vlasništva nad obiteljskom kućom

Pitanje: Ugovorom o darovanju darovao sam svom sinu obiteljsku kuću ukupne površine od 145 kvadrata, a istim ugovorom sam mu omogućio prenošenje obiteljske kuće u zemljišnim knjigama na njegovo ime i vlasništvo. Još godinu dana nakon toga sin je prema meni iskazivao dužnu pažnju, poštovanje i ljubav, da bi zatim prema meni zauzeo neprijateljski stav. Počeo me vrijeđati, pa i fizički prijetiti, da bi me na kraju fiz­ički napao udarivši me motkom po glavi radi čega sam pretrpio lakši potres mozga. Navedenim pon­ašanjem sin je prema meni kao darovatelju pokazao grubu nezahvalnost pa vas molim za sav­jet što da učinim vezano na ugovor o darovanju jer se ovako dalje ne može živjeti? (P. M, Krapina)...

Read more...

 

Nevaljala oporuka?

Pitanje: Pokojna majka je pred svoju smrt vlas­toručno napisala i potpisala oporuku kojom meni ostavlja svu svoju imovinu. Oporuku nije ovjerila na sudu ili kod javnog bilježnika, niti je stavila datum sastavljanja oporuke. Hoće li navedeni nedostaci u oporuci utjecati na njezinu pravnu val­janost? Neki poznanici me „straše” da je takva oporuka nevaljala. Jesu li u pravu? (V. P, Zagreb)...

Read more...