UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Nećakinja kao prijetnja

Pitanje: Već duže vrijeme pomažem susjedi, koja je stara i bolesna, a nema sredstava za život. Vlasnica je manjeg dvosobnog stana, kojeg mi je obećala ostaviti u znak zahvalnosti za sav moj trud i muku, koju svakodnevno doživljavam. Da se osiguram, sklopili smo ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim bi njezin stan poslije smrti pripao meni. Ugovor smo obje potpisale, ali ga nismo ovjerile kod javnog bilježnika, niti na sudu, pa se bojim da takav ugovor neće biti punovažan. Utoliko više što se iznenada pojavila njezina nećakinja te se navodno počela brinuti za svoju tetu, na koju prije uopće nije obraćala pažnju. Bojim se da će sav moj trud i briga, pa i uložena sredstva „pasti u vodu”. Jesam li u pravu zbog navedene bojazni? (V.B., Zagreb)...

Read more...

 

Odbila primiti rješenje o ovrsi

Pitanje: Nedavno mi je poštar pokušao uručiti rje­šenje o ovrsi koje sam odbila primiti iz razloga što sam znala da se ovrha odnosi na račun za utrošak plina kojeg nisam priznala, jer je previsok i neosno­van. Da li ću trpjeti štetne posljedice jer sam odbila primiti prijedlog rješenja o ovrsi. Jesam li pogriješi­la? (Lj.K, Split)...

Read more...

 

Pokvareni traktor

Pitanje: Poljoprivrednik sam i imam puno obradi­ve zemlje za što mi je potrebna mehanizacija, po­sebice traktor većeg kapaciteta. Nedavno mi se traktor pokvario te sam ga dao popraviti kod ovlaš­tenog servisera. Nakon što mi je traktor popravljen, a ja platio traženu cijenu, pokazalo se da traktor ima isti kvar kao prije popravka. Tražio sam od ser- visera da kvar popravi, no on je nakon nekoliko po­kušaja rekao da je to tvornička greška, premda je davno istekla garancija. Što da radim? Traktor mi je neophodan, a novac kojeg sam platio za popravak je znatan. Serviser neće ni da čuje da mi vrati no­vac ili umanji cijenu popravka. Što da radim? (H. B, Slavonski Brod)...

Read more...

 

Bez penalizacije?

Pitanje: Prije tri godine proglašen sam tehnološ­kim viškom u poduzeću gdje sam radio dugi niz go­dina, te sam završio kao nezaposlen na Zavodu za zapošljavanje. Nakon nekog vremena, točnije tri godine, poduzeće koje mi je dalo otkaz palo je u stečaj, tako da su moji bivši kolege također završili kao nezaposleni na Zavodu. Međutim, oni koriste benefit iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1.1.2014. godine, znatno pri­je nego što sam ja bio proglašen tehnološkim viš­kom. Dakle, moji kolege koji se nalaze na burzi zbog stečaja tvrtke, a steknu uvjete za prijevreme­nu mirovinu, koriste nakon dvije godine boravka na burzi pravo na prijevremenu mirovinu bez penaliza- cije. Zanima me da li ja koji sam također bio radnik istog poduzeća koje je u stečaju imam pravo na pri­jevremenu mirovinu bez penalizacije jer upravo navršavam uvjete za stjecanje prijevremene mirovi­ne. (V. B, Novigrad)...

Read more...

Dobio vikendicu bez muke

Pitanje: Prije dvije godine sa svojim ujakom sklopi­la sam ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim sam poslije njegove smrti trebala postati vlasnica obitelj­ske kuće u Zagrebu, a uz to, postala sam i korisnica prava korištenja groba na Mirogoju. Nedugo nakon toga ujak je sklopio ugovor o darovanju s drugim ne­ćakom, mojim bratićem, kojim mu je darovao viken­dicu na moru veće vrijednosti. Obzirom da je viken­dica u vlasništvu ujaka, zanima me kako je mogao pored ugovora o doživotnom uzdržavanju darovati drugom vikendicu, koja je približno iste vrijednosti kao i kuća u Zagrebu, koja je namijenjena meni. U najmanju ruku nije pravedno jer ću se ja morati trudi­ti uzdržavati ujaka do njegove smrti, a bratić je bez muke dobio vikendicu. Zanima me da li je ovakav ugovor o darovanju pravno valjan. (I.L, Samobor)...

Read more...