UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Borba za stićenikovu imovinu

Pitanje: Već duže vremena skrbnik sam osobi ko­joj je oduzeta poslovna sposobnost, o kojoj brinem daleko više nego što je to moja obaveza. S obzirom da će takvo stanje vjerojatno duže trajati, zanima me mogu li s osobom o kojoj skrbim sklopiti ugovor o do­životnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Utoliko više, što se pojavilo više zainteresiranih osoba koje bi htjele sklopiti ugovor s mojim štićenikom jer posjeduje znatnu imovinu, koja je predmet interesa više osoba, pa kruže oko njega kao kopci. (K. L., Sikirevci)...

Read more...

Nasljedstvo nećaku, ali ne i zaručnici

Pitanje: Spremam se napraviti vlastoručnu oporu­ku, kojom bi svu svoju imovinu ostavio svom nećaku jer mi je uvijek na usluzi i pri ruci kada mi nešto za­treba. Smeta me samo okolnost što je zaručen za jednu osobu za koju nikako ne želim da ga naslijedi poslije njegove smrti. Zanima me mogu li ja svojom oporukom odrediti tko će naslijediti moju imovinu poslije smrti moga nećaka? (I. G., Poreč)...

Read more...

 

Pronašao skrivenu oporuku

Pitanje: Nakon što je ostavinski postupak za po­kojnog oca davno završio, a ostavinsko rješenje postalo pravomoćno, kao jedan od zakonskih nas­ljednika pronašao sam očevu oporuku o kojoj se prije pričalo da postoji, ali nitko nije znao gdje se nalazi. Nakon pronalaska oporuke utvrdio sam da je pokojni otac polovicu svoje imovine ostavio me­ni, a preostalu imovinu podijelio ostalim nasljedni­cima na jednake dijelove. O pronalasku oporuke obavijestio sam ostale nasljednike, no oni neće ni­ti čuti o sadržaju oporuke. Napominjem da su od pravomoćnosti ostavinskog rješenja prošlo tri godi­ne. Mogu li još uvijek ostaviti prava iz oporuke? (G. M., Đakovo)...

Read more...

 

Poslodavac opet duguje otpremninu

Pitanje: Radio sam kod privatnog poduzetnika, ko­ji me je nakon šest godina neprekidnog rada progla­sio tehnološkim viškom, te sam završio na „burzi". Is­platio mi je otpremninu samo za dvije godine, a za preostali iznos - sve je ostalo na obećanjima. Od ta­da je prošlo četiri godine, a poduzetnik me opet poz­vao na posao. Obzirom da nisam imao drugog izbo­ra, prihvatio sam. Nakon 18 mjeseci neprekidnog ra­da, ponovila se ista priča. Proglašen sam tehnološ­kim viškom i završio na Zavodu za zapošljavanje. Zanima me da li imam pravo na otpremninu jer mi je otprije dužan za četiri godine rada, a sada za 18 mje­seci? (H. D., Dubrovnik)...

Read more...

 

Jedno bogatstvo na tri sestre

Pitanje: Nas tri sestre želimo s našom majkom, ko­ja je stara i nemoćna, sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju. Uz to, majka je prilično imućna pa ne znamo kako će rasporediti svoju imovinu nakon smr­ti. Postoji li mogućnost da sve tri sestre sklopimo ugovor o doživotnom uzdržavanju s majkom i kako rasporediti što svaka sestra treba dobiti po osnovi uzdržavanja majke? (S. R., Šibenik)...

Read more...