UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Uzdržavale bogate supruge

Pitanje: S obzirom da je moja supruga po­krenula postupak za razvod braka zatražila je da sud odredi da sam joj dužan uzdržavati, jer da ona ne radi, a da sam ja zaposlen i imam solidna primanja. Moja supruga nije priopćila sudu da ima vlastitu imovinu, dakle imovinu koju je stekla prije braka te da je riječ o kući na moru koju tijekom cijele godine iznajmljuje te time stvara značajan prihod, znatno veći nego što ja zarađujem u radnom odnosu. Supruga je angažirala odvjetnika koji mi prijeti da ću morati za suprugino uzdržavanje, s obzirom da je u pitanju zakonsko uzdržavanje, plaćati pola plaće, pa sam se ozbiljno zabrinuo da se to stvarno ne dogodi. Doduše, izvan svake mi je pameti da ja uzdržavam suprugu koja ima veća primanja od mene te mi logika govori da to nije moguće. (I.S., Bjelovar)...

Read more...


 

Naknadno pronađena imovina

Pitanje: Na nedavno održanoj ostavin­skoj raspravi nakon smrti mog oca dao sam nasljedničku izjavu da se odričem svog na­sljednog dijela, jer sam zaključio da mi se ne isplati plaćati ostavinske pristojbe na dio koji bi mi pripao. Stoga je taj moj dio pripao mojoj braći. Nedugo nakon što je rješenje o ostavini postalo pravomoćno, saznalo se da je otac i u inozemstvu stekao značajnu imovinu, tako da sam zajedno s braćom bio vrlo zainteresiran za pripadajući dio te imovine. Međutim, bra­ća koja su prihvatila imovinu koja je bila prije predmet rasprave smatraju da sam neprihva­ćanjem imovine za koju nisam bio zaintere­siran, izgubio pravo i na imovinu koja je na­knadno pronađena. Smatram da imam pravo na svoj dio naknadno pronađene imovine, jer se o njoj nije raspravljalo u ostavinskom po­stupku niti se za nju znalo. Jesu li u pravu moja braća ili ja? (N.B., Osijek)...

Read more...


Prebacivanje vlasništva

Pitanje: Nakon očeve smrti, 2017. godine, majka je oporučno naslijedila stan u kojem da­nas živi. Uvidom u zemljišne knjige suda u Šibe­niku pronašao sam da se stan još vodi na pokoj­nog oca, pa vas molim za savjet kako da vlasniš­tvo u zemljišnim knjigama prebacim na majku. (P.T., Trogir)...

Read more...


 

„Cijena" po djetetu

Pitanje: Čula sam od poznanice da će se uskoro svim majkama uvesti dodatak na mirovi­nu za svako rođeno dijete? Kada će se to primije­niti i kako će se dokazivati da ste koristili porodilj- ni dopust? (M.A., Zagreb)...

Read more...


 

Lažna nasljednica

Pitanje: Moj susjed je živio sam u velikoj kući bio je neoženjen, bez djece. Nedavno je premi­nuo, a jedini su nasljednici njegovi bratići. Gos­podin se za života družio s jednom udovicom, provodili su zajedno vrijeme, nikad nisu živjeli zajedno na istoj adresi, ni privređivali u zajednič­ko kućanstvo. Na ostavinskoj se raspravi dotična gospođa pojavila s dopisom u kojem stoji kako je ona izvanbračna supruga te je sudu dostavila zahtjev za utvrđivanjem izvanbračne zajednice. Zatim je bilježnik rekao da postoji oporuka koja je sastavljena kod njega i dana mu na čuvanje, a za koju nitko nije znao i pročitao je. U njoj piše da moj susjed sve ostavlja svojoj izvanbračnoj supruzi, navodeći njezino ime i datum rođenja. U oporuci piše samo ime i prezime, te datum ro­đenja dotične gospođe, bez adrese i OIB-a. Opo­ruka je potpisana velikim tiskanim slovima, s pu­nim imenom i prezimenom, što nije istovjetno potpisu na osobnoj iskaznici. Zanima me može li se ta izvanbračna zajednica i oporuka pobiti? Je li negdje točno definirano koje podatke o nasljedniku mora sadržavati oporuka, jer uvijek mogu postojati dvije osobe istog imena i istog datuma rođenja? (B.T., Sisak)...

Read more...