UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Davor Šmuljić, dipl. pravnik


 

Tuđa uknjižba

Pitanje: Kupio sam povoljno građevinsko zemljište s građevinskom dozvolom i kom­pletnom infrastrukturom. Moje zadovoljstvo kupnjom kratko je trajalo. Kad sam htio pro­vesti pravo vlasništva u zemljišne knjige, vidio sam da je to već netko prije mene učinio. Bivši vlasnik je istovremeno pregovarao o proda­ji građevinskog zemljišta s drugom osobom koja je ishodila upis prava vlasništva u zemljiš­ne knjige. Ja sam vlasniku već dao kaparu, što je znak da se ugovor o kupoprodaji smatra za­ključenim. Nažalost, druga strana je bila brža, bivšeg vlasnika isplatila u cijelosti, te se odmah uknjižila kao vlasnik građevinskog zemljišta u zemljišnim knjigama. Pouzdano znam da sam prvi počeo pregovore o kupnji tog zemljišta, no taktizirao sam sa upisom. Imam li pravo tražiti da se poništi uknjižba prava vlasništva jer sam dao kaparu, što znači da sam sklopio ugovor prije druge strane? (J.K., Klanjec]...

Read more...


 

Dvostruka naplata dugova

Pitanje: Moj bivši suprug, od kojeg sam se razvela prije tri godine, pozajmio je od jednog prijatelja znatni iznos novca radi gradnje vikendice na moru. Ugovor o zajmu potpisali smo oboje solidarno, obavezavši se da ćemo dug vratiti u roku od pet godina, računajući od dana potpisa ugovora. Nažalost, bračni odnosi su se u međuvremenu potpuno poremetili tako da je razvod braka bilo jedino rješenje. Imovinu stečenu u braku smo podijelili, no nismo se dogovorili o vraćanju duga koji smo zajedno prihvatili. Bivši suprug, koji se odselio iz grada, i ja potpuno smo prestali komunicirati, a kako je zajmodavac koji živi u mome gradu, neprestano vršio pritisak da mu kao solidarni dužnik vratim zajam, prijetio je tužbom, podigla sam veliki kredit i isplatila ukupan dug zajedno s kamatama. Nakon toga sam po savjetu odvjetnika zatražila od bivšeg muža da mi vrati polovinu duga, na što mi je on, na moje iznenađenje, odgovorio da je već davno platio polovinu duga zajmodavcu, te mi je čak dostavio dokaze o tome. Kada sam se obratila zajmodavcu on to negira, pa sam po nagovoru odvjetnika podnijela tužbu protiv nesavjesnog zajmodavca. Što dalje trebam činiti? (K. S., Bjelovar)...

Read more...


 

Otac me isključio

Pitanje: Mene je pokojni otac isključio iz nasljedstva, pa i njegova nužnog dijela navodeći u oporuci da sam se odao piću, kocki i nepoštenom životu, te ukoliko bilo što naslijedim da ću to proćerdati sa lošim društvom s kojim sam provodio veći dio života. Koliko znam imam pravo na nužni zakonski dio, te me otac nije mogao zbog mog načina života u potpunosti isključiti iz nasljedstva. Jesam li u pravu, pripada li mi pravo na zakonski nužni dio? (M.K., Sisak)...

 

Read more...


 

Aneks na ugovor

Pitanje: Sklopio sam sa stricem ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojeg smo ovjerili i solemnizirali kod javnog bilježnika. Naknadno sam primijetio da u ugovoru ne stoji odredba o pravu zabilježbe ugovora u zemljišne knjige. Da li je to propust, a ako jest (stric mi je još uvijek živ), možemo li naknadno napraviti aneks ugovora? (L.V., Osijek)...

Read more...


 

Greška bez posljedica

Pitanje: Pišući žalbu protiv presude Općinskog suda načinio sam omašku jer sam žalbu naslovio na Županijski sud, s obzirom na to da je u pouci o pravnom lijeku stajala odredba da se žalba podnosi Županijskom sudu putem ovog suda. Ja sam to pogrešno protumačio i žalbu naslovio na Županijski sud, umjesto da navedem Općinski sud kojemu se upućuje žalba. Stoga se bojim da će mi žalba kao nepravovremena i podnesena nenadležnom sudu biti odbačena, što bi za mene bilo vrlo nepovoljno, jer se radi o vrlo bitnoj stvari. (A.B., Zadar)...

Read more...