UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Kupac počinio štetu, a tuže mene

Pitanje: Prodao sam osobno vozilo prije 8 mjeseci, ali prijenos vozila nije službeno izvr­šen pa kupac nije registriran kao vlasnik vozila. U međuvremenu, kupac je s vozilom počinio veliku štetu (srušio ogradu i dio kuće). Budu­ći da vozilo i dalje glasi na mene, osoba koja je pretrpjela štetu traži da ja podmirim trošak obnove kuće i ograde. Ugovorom o kupopro­daji vozila uzalud sam pokušavao dokazati da vozilo nije u mome vlasništvu, no vlasnik kuće prijeti mi tužbom te me je njegov odvjetnik i pismeno opomenuo da sam dužan podmiri­ti štetu kao i nastale troškove. Van sebe sam i molim za savjet - jesam li odgovoran za nasta- lu štetu? (J.A., Zagreb)...

Read more...

 

Kako će reagirati braća i sestre?

Pitanje: Prije sedam godina otac mi je ugo­vorom o darovanju dao pola obiteljske kuće s okućnicom. Iako je ugovor ovjeren kod jav­nog bilježnika s mogućnošću upisa prava vla­sništva u zemljišne knjige, to nisam učinio jer nisam želio na oca svaliti bijes sestara i braće zbog darovanja. Važno je reći da o ocu jedi­ni brinem i pomažem mu u svemu za razliku od braće i sestara koji ga tu i tamo pitaju za zdravlje. Zbog toga je otac, uvidjevši situaciju, odlučio sa mnom sklopiti Ugovor o doživot­nom uzdržavanju kojem bi mi pripala druga polovica kuće, a predložio je i mogućnost da se već sklopljeni darovni ugovor opozove, a da predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju bude cijela kuća s okućnicom. Otac me moli da o novom ugovoru nikome ništa ne govorim jer se boji reakcije ostale djece. Molim za savjet. (V.T., Rijeka)...

Read more...

 

Predbračni ugovor - valjan ili ne?

Pitanje: Prije sklapanja braka moj je muž inzisti- rao na sklapanju predbračnog ugovora kojim bi utvr­dili da njegova zarada ne predstavlja bračnu stečevi­nu koju bi dijelili na način da svakom pripadne jedna polovica. Ovo je obrazložio razlogom što je on podu­zetnik, čija je zarada desetak puta veća od moje, inače solidne plaće. Pristala sam i potpisala takav predbrač­ni ugovor, vjerujući da će se u slučaju razvoda braka primjenjivati odredba Obiteljskog zakona po kojoj se zarade bračnih drugova ima smatrati bračnom steče­vinom. Jesam li u pravu? (Z.Đ., Osijek)...

Read more...

 

„Bolje mršava nagodba, nego debela parnica"

Pitanje: Kupio sam trosobni stan po povoljnoj cijeni, te sam se obvezao da ću kupoprodajnu cijenu isplatiti u tri jednake rate do kraja godine u kojoj smo sklopili ugovor. Prodavatelj se obvezao da će mi ispla­tom druge rate predati tabularnu ispravu temeljem koje ću se uknjižiti kao vlasnik stana.

Međutim, od danja sklapanja ugovora okolnosti su se bitno promijenile. Nisam imao novaca za ispla­tu druge rate, tako da mi je prodavatelj odbio izdati tabularnu ispravu. Sagledavajući sve okolnosti proda­vatelj mi je predložio da sporazumno raskinemo ugo­vor o kupoprodaji, jer je vidio da neću imati dovoljno novaca za isplatu. Međutim, postavio mi je uvjet da ima pravo zadržati polovicu uplaćene prve rate, jer da je on pretrpio štetu odbijajući druge kupce. Da li da prihvatim njegov prijedlog ili da uđem u parnicu tražeći povrat čitave prve rate? (K.R., Split)...

Read more...

 

Naknada štete dio bračne stečevine?

Pitanje: Prije četiri godine pretrpjela sam nesreću na način da me je na nogostupu srušio i teško ozli­jedio automobil kojim je upravljao vozač pod utje­cajem alkohola. Nakon dugotrajnog liječenja sam se oporavila, te sam putem odvjetnika podnijela tužbu za naknadu štete. Tužba je od strane suda proglašena osnovanom, a nakon žalbe tuženog, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu. Zbog težine povrede dosuđena mi je pozamašna odšteta za pre­trpljene bolove i izgubljene novčane naknade, jer za vrijeme liječenja nisam radila, a sada sam otišla u mi­rovinu.

U međuvremenu, bračni odnosi su se totalno poremetili, tako da je suprug podnio tužbu za ra­zvod braka. Ono što me smeta je činjenica da suprug svojata pravo na polovicu naknade štete koju sam dobila putem suda zbog pretrpljenih ozljeda. Očito je suprug zaboravio besane noći pune bola i plača, a ja još uvijek osjećam posljedice nesreće. Moj suprug to zaboravlja, te tvrdi da je naknada koju sam dobi­la bračna stečevina koju prema zakonu treba dijeliti svakome po pola. Da li je on u pravu, jer smatram nepravdom da on iz moje muke i bolova vuče korist, pogotovo sada kada smo pred razvodom. Molim Vas za mišljenje. (R.J., Rijeka)...

Read more...