UVODNA RIJEČ
Draga Kolinda, hvala na torti
Piše: Jasna A. Petrović
Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umirovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.
Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno požaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.
I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li mirovine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast malih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?
I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, humano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je isprva bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije platila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"
Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao prirodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.
Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva dobiti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla provesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hrvatska linija siromaštva.
Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umirovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".
Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Podsjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bitno povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.
Hvala, draga Kolinda, na torti.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Pravednost prema djeci
Pitanje: Ženio sam se dva puta nakon smrti prve supruge. Iz prvog braka imam sina. No, nakon nekog vremena sam se ponovno oženio i u drugom braku sam postao otac još dvoje djece. Tijekom drugog braka sam nastojao da jednako volim i tretiram svo troje djece u čemu mi je moja žena zdušno pomagala. Kad mi se sin iz prvog braka ženio, u dogovoru sa ženom, kupio sam mu veći stan te mu još dao vikendicu sa vinogradom nedaleko od Zagreba. Sina iz prvog braka sam stambeno zbrinuo, pa bih to htio učiniti i sinovima iz drugog braka. Postoji li pravna mogućnost da osiguram njih na način da sin iz prvog braka ne traži poslije moje i ženine smrti nužni dio koji bi mu pripao po osnovi nasljedstva, ako ja načinim oporuku samo u korist sinova iz drugog braka? (J.B., Zaprešić)...
Zavrzlame oko groba
Pitanje: Moja teta ima grobno mjesto na Mi-rogoju. S obzirom na to da sam joj jedini nećak, htjela bi mi darovati to grobno mjesto, s time da se ja ugovorno obvežem da ću je nakon njene smrti pokopati u to grobno mjesto na uobičajen način. Je li pravovaljan takav ugovor o darovanju grobnog mjesta i mogu li se upisati u javni očevidnik kao vlasnik grobnog mjesta kojeg mi je teta darovala? (I.M., Zagreb)...
Najam po oporuci
Pitanje: Udala sam se za udovca koji je u prvom braku imao dvoje djece. Suprug često pobolijeva te se odlučio sastaviti oporuku kojom je svoju kuću ostavio djeci, a meni je dao pravo doživotnog stanovanja. Ne znam znači li to pravo da smijem iznajmljivati kuću ili neki njen dio trećim osobama, jer imam nisku mirovinu, pa bez iznajmljivanja ne bih imala čime plaćati režije. Molim vas za što brži odgovor, jer bih tražila od muža da izmijeni oporuku čime bih si osigurala kakvu-ta- kvu budućnost. (V.K., Križevci)..
Služnost bez prekida
Pitanje: Pokojni otac je uz naknadu sa susjedom sklopio sporazum o osnivanju pravne služnosti puta na rok od 20 godina. Kao naknadu za navedenu služnost, otac se obvezao plaćati 1.500 kuna godišnje. Nažalost, nakon pet godina je poginuo, računajući od dana potpisa sporazuma o osnivanju služnosti. Susjeda tvrdi da je smrću oca prestalo pravo služnosti, bez obzira što je sporazumom trajanje služnosti utvrdilo na 20 godina. Ja mislim da služnost traje onoliko koliko je sporazumom predviđeno, bez obzira na to što je otac preminuo pet godina nakon što je potpisao sporazum. Tko je u pravu?(L. A., Kastav)..
Valjanost čitljive oporuke
Pitanje: Moj stric je samac i vlasnik većeg imanja, tako da mu ja pomažem u poslovima oko imanja. Odlučio mi je oporučno ostaviti cijelo imanje. Ima veliko povjerenje u mene, pa mi je na čuvanje ostavio i svoju vlastoručno napisanu oporuku. Kuverta nije bila zapečaćena, tako da sam imao priliku vidjeti sadržaj i formu oporuke. S obzirom na to da stric ima nečitak rukopis, odlučio sam sastaviti oporuku tiskanim slovima. Oporuku je i potpisao tiskanim slovima, s time da je umjesto svoga punog imena stavio samo početno slovo, a prezime je napisao cijelo. Zbog njegova potpisa i tiskanih slova oporuke, počeo sam sumnjati da bi ona mogla biti proglašena nevažećom, pogotovo zato jer će nasljednici koji njome neće dobiti ništa, učiniti sve da ona bude nevažeća. Zanima me imaju li tiskana slova i potpis samo s prvim slovom imena utjecaja na valjanost oporuke?(B.Č., Karlovac)..