UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Udovica s puno pitanja

Pitanje: Suprug mi je iznenada pre­minuo u 39. godini života. U braku smo imali jedno dijete, sina koji sada ima dvi­je godine, a ja imam 35 godina. Priznato mi je pravo na obiteljsku mirovinu kao udovici s obzirom da obavljam roditelj­sku dužnost prema našem dvogodiš­njem sinu. Zanima me što će biti s miro­vinom ako se ponovno udam, odnosno zaposlim? (S.P., Split)...

Read more...


Zaposlena umirovljena vojna osoba

Pitanje: Korisnik sam starosne miro­vine koju sam ostvario prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih služ­benika i ovlaštenih službenih osoba s navršenih 58 godina života i 30 godina mirovinskog staža. Pružila mi se mo­gućnost zaposlenja pa ne znam mogu li raditi i primati mirovinu, i hoće li mi se vrijeme koje provedem u zaposlenju uračunati u mirovinski staž kako bi mi mirovina bila veća? (D.M., Sisak)...

Read more...

 

Zdravstvena zaštita u drugoj državi

Pitanje: Molim da mi odgovorite pod kojim se uvjetima stječe pravo na zdrav­stvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka na području druge članice EU? (S.K., Slavonski Brod)...

Read more...


Zaštitar na određeno

Pitanje: Umirovljeni sam policijski služ­benik te sam sa zaštitarskom firmom za­ključio ugovor o punom radu na određeno vrijeme radi zamjene privremeno nena- zočnog radnika. Molim da mi se odgovori kada prestaje navedeni ugovor o radu? (V.V., Zagreb)...

Read more...


 

Izgubili se podaci za mirovinu

Pitanje: Radio sam kod poslodavca nad kojim je otvoren stečajni postupak te se ne mogu pribaviti podaci iz matične evi­dencije o plaći za razdoblje od 1. siječnja 1980. do 31. prosinca 1980. Kako da priba­vim navedene podatke za odlazak u miro­vinu. (H.Š., Zagreb)...

Read more...