UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Naknada štete dio bračne stečevine?

 

Pitanje: Prije četiri godine pretrpjela sam nesreću na način da me je na nogostupu srušio i teško ozli­jedio automobil kojim je upravljao vozač pod utje­cajem alkohola. Nakon dugotrajnog liječenja sam se oporavila, te sam putem odvjetnika podnijela tužbu za naknadu štete. Tužba je od strane suda proglašena osnovanom, a nakon žalbe tuženog, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu. Zbog težine povrede dosuđena mi je pozamašna odšteta za pre­trpljene bolove i izgubljene novčane naknade, jer za vrijeme liječenja nisam radila, a sada sam otišla u mi­rovinu.

U međuvremenu, bračni odnosi su se totalno poremetili, tako da je suprug podnio tužbu za ra­zvod braka. Ono što me smeta je činjenica da suprug svojata pravo na polovicu naknade štete koju sam dobila putem suda zbog pretrpljenih ozljeda. Očito je suprug zaboravio besane noći pune bola i plača, a ja još uvijek osjećam posljedice nesreće. Moj suprug to zaboravlja, te tvrdi da je naknada koju sam dobi­la bračna stečevina koju prema zakonu treba dijeliti svakome po pola. Da li je on u pravu, jer smatram nepravdom da on iz moje muke i bolova vuče korist, pogotovo sada kada smo pred razvodom. Molim Vas za mišljenje. (R.J., Rijeka)

Odgovor: Prema Obiteljskom zakonu bračna ste­čevina je imovina koju su supružnici stekli radom tije­kom braka. Obzirom da naknada za pretrpljeni udes nije posljedica rada, već je vezana na nesreću koju ste doživjeli, ne radi se o bračnoj stečevini, nego o Vašoj posebnoj imovini što potvrđuje presuda Vrhovnog suda RH br. Rev. 929/072 od 02.04. 2008. godine.