UVODNA RIJEČ

Ministar na detektoru istine

Piše: Jasna A. Petrović

     Smiju li ministri za saborskom govornicom lagati? Uostalom, da li netko laže, ako misli da govori istinu? Ili, je točno da istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna? Pitanja možemo nizati, a da se ne primaknemo istini.

     Jedan saborski zastupnik, Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti, na Aktualnom prijepodnevu ponešto kritički je formu­lirao svoje zastupničko pitanje da,„premda je ova Vlada uskladila miro­vine za oko 2,75% temeljem formule za usklađivanje, činjenica je da i dan danas u RH ima oko 50% umirovljenika čija se primanja ispod grani­ce siromaštva". Tome je dodao kako je udio mirovine u prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj pao na 38,4%, dok je u okruženju, npr. u Sloveniji, taj udio 60%, Crnoj Gori 56%, Srbiji 50%, Makedoniji 62%, BIH 43,5% itd.

     I onda je postavio i pitanje ministru rada i mirovinskog sustava „što Vi kao ministar i Vlada u cjelini mislite učiniti po pitanju poboljšanja sta­nja umirovljenih i starijih osoba, kako u pogledu povećanja mirovina, posebno minimalne mirovine, što u vezi s pitanjem nacionalne miro­vine i promjenama u sustavu obiteljske mirovine te glede dodatnog zdravstvenog osiguranja na mirovinu".

     Je li poštovani zastupnik Varda rekao nešto netočno? Nije. Je li po­stavio suvislo pitanje? Je. No odgovori koje je dobio su sljedeći.

     Prvo, ministar mu je zahvalio što je „dobro rekao kako smo ove go­dine imali najveće usklađivanje odnosno indeksaciju mirovina od 2009. godine", što Varda uopće nije rekao, niti bi rekao, jer dobro zna da taj navod nije točan. Varda zna da u 2017. godini bilježimo najveći godišnji zaostatak rasta mirovina u odnosu na rast plaća od 2,55%. Dakle, mini­star je u Vardina usta ubacio netočnost i onda ju potvrdio.

     Drugo, ministar je rekao da „iako velik broj naših umirovljenika ima stvarno mala primanja, otprilike polovica ima primanja između dvije i pet tisuća kuna". Stop! Kako je moguće da ministar „otprilike polovicu" smjesti u viši prihodovni razred, kad je vrlo lako doći do tih podataka: 310.000 umirovljenika prima mirovine između 2.000 i 5.000 kuna, a to iznosi točno 27% od broja umirovljenika koji su mirovine stekli temeljem rada.

     Treće, ministar je bio pitan kako misli riješiti pobrojana pitanja, za­pravo poboljšati položaj umirovljenika i zaustaviti daljnje siromašenje. A odgovorio je: „Također istaknuo bih mnoge projekte iz Europskog socijalnog fonda koji će upravo poboljšati status starijih osoba i umi­rovljenika. Tu bih istaknuo dva projekta. Jedno je 'Umjetnost i kultura 54+' koji će upravo za građane starije od 54 godine osigurati socijal­nu uključivost. Drugi program je 'Zaželi' kojim ćemo osigurati s jedne strane zapošljavanje 4.000 žena odnosno koje će skrbiti od 12-15.000 starijih kućanstava, a tim starijim kućanstvima osigurat ćemo i 200 kuna mjesečno za kućanske potrepštine; sve iz europskih fondova". Tako je odgovorio ministar mr.sc. Marko Pavić i ostao živ. I ponosan. Čovjek koji je otkrio da se javne politike vode popunjavanjem formulara za europ­ske projekte, što je puno jednostavnije od definiranja cilja, prepoznava­nja problema i utvrđivanja prioriteta, razvijanja strategija i formulacija javne politike (npr. pisanja zakona) te izbora i donošenja rješenja/mjera.

     Sve je to veselo odgovorio ministar i vratio se u svoje ministarstvo.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Naknada štete dio bračne stečevine?

 

Pitanje: Prije četiri godine pretrpjela sam nesreću na način da me je na nogostupu srušio i teško ozli­jedio automobil kojim je upravljao vozač pod utje­cajem alkohola. Nakon dugotrajnog liječenja sam se oporavila, te sam putem odvjetnika podnijela tužbu za naknadu štete. Tužba je od strane suda proglašena osnovanom, a nakon žalbe tuženog, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu. Zbog težine povrede dosuđena mi je pozamašna odšteta za pre­trpljene bolove i izgubljene novčane naknade, jer za vrijeme liječenja nisam radila, a sada sam otišla u mi­rovinu.

U međuvremenu, bračni odnosi su se totalno poremetili, tako da je suprug podnio tužbu za ra­zvod braka. Ono što me smeta je činjenica da suprug svojata pravo na polovicu naknade štete koju sam dobila putem suda zbog pretrpljenih ozljeda. Očito je suprug zaboravio besane noći pune bola i plača, a ja još uvijek osjećam posljedice nesreće. Moj suprug to zaboravlja, te tvrdi da je naknada koju sam dobi­la bračna stečevina koju prema zakonu treba dijeliti svakome po pola. Da li je on u pravu, jer smatram nepravdom da on iz moje muke i bolova vuče korist, pogotovo sada kada smo pred razvodom. Molim Vas za mišljenje. (R.J., Rijeka)

Odgovor: Prema Obiteljskom zakonu bračna ste­čevina je imovina koju su supružnici stekli radom tije­kom braka. Obzirom da naknada za pretrpljeni udes nije posljedica rada, već je vezana na nesreću koju ste doživjeli, ne radi se o bračnoj stečevini, nego o Vašoj posebnoj imovini što potvrđuje presuda Vrhovnog suda RH br. Rev. 929/072 od 02.04. 2008. godine.