UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Tužbom "protiv" uzdržavanja djece

Pitanje: Nakon razvoda braka u kojem se rodila kćerka sud je na uzdržavanje kćerke dosudio iznos od 3.000 kuna. Bivša supruga u trenutku razvoda braka nije radila, pa je i ta okolnost utjecala na odluku suda u pogledu visine uzdržavanja. Nakon nekog vremena ponovno sam se oženio te sam nakon godine dana dobio blizance. Prema informacijama kojima raspolažem, bivša supruga se u međuvremenu zaposlila i ima vrlo solidna primanja. Kako su se time okolnosti na obvezu uzdržavanja bitno izmijenile jer sada pored kćerke moram uzdržavati i dvoje djece iz drugog bra­ka, smatram da bi trebalo smanjiti moju obvezu uzdr­žavanja kćerke pa mi recite što trebam poduzeti da se smanji moja obveza uzdržavanja kćerke? (Š.L., Trogir)

Odgovor: S obzirom na to da su okolnosti ve­zane za odluku suda o visini uzdržavanja vaše kćerke bitno izmijenile, smatramo da su ostvareni uvjeti da tužbom zatražite smanjenje iznosa uzdržavanja kćer­ke iz prvog braka. Na odluku suda vezano za tužbu si­gurno će utjecati izmijenjene okolnosti u pogledu za­pošljavanja vaše bivše supruge, a posebno na rođenje blizanaca u drugom braku, koje morate uzdržavati.