UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Dodatni rad, dodatno pravo nasljeđivanja?

Pitanje: Nakon što sam završio automehaničar- ski zanat i odslužio vojsku, zaposlio sam se u struci u jednom javnom poduzeću. S obzirom na to da su moji roditelji bili vlasnici poljoprivrednog gospodarstva u blizini grada gdje sam radio, svakodnevno sam nakon završetka rada, pa i vikendom, pomagao roditeljima u radovima na poljoprivrednom gospodarstvu. Uz to sam kao automehaničar i stručna osoba pomagao ocu u održavanju njegove poljoprivredne mehaniza­cije, koja je zbog veličine poljoprivrednog gospodar­stva bila brojna. Tijekom godina gospodarstvo je raslo i povećavalo se zahvaljujući predanom radu mojih roditelja i mene, te je imanje postalo veliko i vrijedno. Nažalost, otac je nedavno iznenada preminuo te nam predstoji ostavinska rasprava. Ne znam je li sastavio oporuku, ali me zanima vrednuje li se moj rad kroz više godina u ostavinskom rješenju. Napominjem da su se moja braća i sestra školovali i nisu radili na ima­nju. Molim vas da mi savjetujete što da napravim kako bi zaštitio svoj interes. Imam li kakvo dodatno pravo na nasljeđivanje temeljem rada na imanju? (K.J., Sla­vonski Brod)

Odgovor: Ovo što vi nazivate dodatnim pra­vom na nasljeđivanje zbog vašeg rada na obiteljskom imanju, regulirano je odredbama članka 75., 76. i 143. Zakona o nasljeđivanju gdje je utvrđeno da potomak koji je svojim radom pridonio povećanju ostaviteljeve imovine, odnosno da je imanje dobilo na vrijednosti, stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovi­na povećala. Da biste ostvarili pravo na izdvajanje iz ostavine dijela imovine koja je stvorena vašim radnim doprinosom, morate u ostavinskom postupku posta­viti zahtjev za izdvajanja dijela imovine iz ostavine. Ako se ostali nasljednici tome usprotive, ostavinski postupak će se prekinuti te ćete biti upućeni u parni­cu u kojoj ćete trebati dokazati svoje tvrdnje vezane za vaš doprinos.