UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Dodatni rad, dodatno pravo nasljeđivanja?

Pitanje: Nakon što sam završio automehaničar- ski zanat i odslužio vojsku, zaposlio sam se u struci u jednom javnom poduzeću. S obzirom na to da su moji roditelji bili vlasnici poljoprivrednog gospodarstva u blizini grada gdje sam radio, svakodnevno sam nakon završetka rada, pa i vikendom, pomagao roditeljima u radovima na poljoprivrednom gospodarstvu. Uz to sam kao automehaničar i stručna osoba pomagao ocu u održavanju njegove poljoprivredne mehaniza­cije, koja je zbog veličine poljoprivrednog gospodar­stva bila brojna. Tijekom godina gospodarstvo je raslo i povećavalo se zahvaljujući predanom radu mojih roditelja i mene, te je imanje postalo veliko i vrijedno. Nažalost, otac je nedavno iznenada preminuo te nam predstoji ostavinska rasprava. Ne znam je li sastavio oporuku, ali me zanima vrednuje li se moj rad kroz više godina u ostavinskom rješenju. Napominjem da su se moja braća i sestra školovali i nisu radili na ima­nju. Molim vas da mi savjetujete što da napravim kako bi zaštitio svoj interes. Imam li kakvo dodatno pravo na nasljeđivanje temeljem rada na imanju? (K.J., Sla­vonski Brod)

Odgovor: Ovo što vi nazivate dodatnim pra­vom na nasljeđivanje zbog vašeg rada na obiteljskom imanju, regulirano je odredbama članka 75., 76. i 143. Zakona o nasljeđivanju gdje je utvrđeno da potomak koji je svojim radom pridonio povećanju ostaviteljeve imovine, odnosno da je imanje dobilo na vrijednosti, stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovi­na povećala. Da biste ostvarili pravo na izdvajanje iz ostavine dijela imovine koja je stvorena vašim radnim doprinosom, morate u ostavinskom postupku posta­viti zahtjev za izdvajanja dijela imovine iz ostavine. Ako se ostali nasljednici tome usprotive, ostavinski postupak će se prekinuti te ćete biti upućeni u parni­cu u kojoj ćete trebati dokazati svoje tvrdnje vezane za vaš doprinos.