UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Pravo tužbe nakon odricanja?

Pitanje: Na ostavinskoj raspravi nakon smr­ti oca, uvrijeđen, jer me otac ispustio imenovati nasljednikom u oporuci pored dva polubrata, kojima je ostavio svu svoju imovinu, nisam zatra­žio pravo na nužni dio ostavine. Tek kada je rje­šenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, utvr­dio sam koliku sam si nanio štetu jer je ostavina bila stvarno velika. Zanima me mogu li tužbom naknadno zatražiti nužni dio? Uz to sam saznao da je otac sačinio još jednu oporuku za preostali dio ostavine u kojoj ja nisam ponovno spomenut. Zanima me jesam li se odricanjem od nužnog di­jela vezanog za prvu ostavinu odrekao i prava na nužni dio po drugoj oporuci. (K.D., Zadar)

Odgovor: Za ostavinu u kojoj ste se odrekli prava na nužni dio ne možete podnositi tužbu niti tražiti pravo na nužni dio, jer je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno. No, za even­tualno naknadno pronađenu imovinu po drugoj oporuci ništa vas ne obvezuje prvotna izjava da se odričete prava na nužni dio. Dakle, ovog puta pamet u glavu i tražite ono što vam po zakonu pripada.