UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Daleko je Australija

Pitanje: Supruga i ja namjeravamo posjetiti  sina u Australiji i ostati koliko god nam tamošnji propisi budu dozvoljavali. Problem nam je stan kojeg smo s otkupom stekli u Hrvatskoj. Bojimo se iznajmiti ga nepoznatim osobama koji ga mogu nepažnjom teško oštetiti, a nismo sigurni bi li u uredno plaćali režije. Postoji li neka druga mogućnost kojom bi bili zaštićeni od nesavjesnog postupanja osobe kojoj bismo povjerili naš stan? (B. K., Split)

Odgovor: Uz mogućnost iznajmljivanja stana, čime bi ostvarili prihod ali i postali porezni obveznik, postoji mogućnost davanja stana na čuvanje. U tom slučaju sklapate Ugovor o čuvanju stana s Vama poznatom osobom.. Ona se obvezuje čuvati ga za vrijeme Vašeg izbivanja te uredno plaćati sve pripadajuće režije. Za uzvrat čuvar stana ima pravo besplatno stanovati. U svakom slučaju, nema apsolutne sigurnosti za očuvanje stana, stoga Vam predlažem da, bez obzira kakav ugovor sklopili (najam ili čuvanje), tražite od te osobe bjanko osobnu zadužnicu na određeni iznos koji bi bio dovoljan za saniranje stana po Vašem povratku. Ne propustite ovjeru tog sredstva osiguranja kod javnog bilježnika.