UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Fantomski susjed

Pitanje: Nakon smrti oca prije 25 godina, naslijedio sam građevinsku parcelu te sam temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju uknjižio pravo vlasništva u nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu. Parcelu sam čitavo vrijeme kosio i uređivao. Međutim, tada se kao fantom pojavio moj susjed te protiv mene podigao tužbu kojom traži upis prava vlasništva za tu građevinsku parcelu. Svoje pravo potkrepljuje kupoprodajnim ugovorom kojim je parcelu kupio od mog pokojnog oca. Zanima me može li moj susjed dobiti spor iako sam kao vlasnik parcele u zemljišnim knjigama upisan ja, te je održavam i uređujem već 25 godina? (K. R., Krapina)

Odgovor: Čudno je da je Vaš susjed čekao toliko dugo vremena da se pojavi kao vlasnik te da podigne tužbu za upis uknjižbe vlasništva nad tom građevinskom parcelom. Ne ulazeći u opstojnost kupoprodajnog ugovora, smatram da Vaš susjed ima male izgleda za uspjeh u sporu., prije svega zato što ste vlasništvo stekli temeljem ostavinskog rješenja koje je davno postalo pravomoćno. Osim toga, Vi preko 20 godina vršite vlasnička prava na spornoj parceli, što znači da ste i dosljednošću stekli pravo vlasništva - stoga je Vaša bojazan u pogledu uspjeha u sporu bez osnova.