UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Pravne savjete daje Ante Kuprešak, dipl. pravnik

 

Isplata mirovine u dom

Pitanje: Želio bih sa korisnikom doma za starije sklopiti ugovor prema kojem se nje­gova mirovina isplaćuje na račun doma radi podmirivanja troškova smještaja. Na koji način je moguća isplata mirovine na račun doma umirovljenika? (I.I., Vrbovec)

Odgovor: Za štićenike doma koji su ko­risnici mirovine, a koji bi troškove smještaja željeli plaćati izravnom uplatom mirovine na žiro račun doma, dom umirovljenika treba u pisanom obliku dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zahtjev koji je pot­pisao ovlašteni predstavnik doma ili ravna­telj radi sklapanja ugovora o takvom načinu isplate. Kada dom sklopi s HZMO-om ugovor o međusobnim odnosima u vezi s pokrićem troškova smještaja u domu, HZMO će dosta­viti tiskanicu suglasnosti koju treba potpisa­ti svaki štićenik koji se odluči za takav način isplate mirovine. HZMO će, nakon što sugla­snost zaprimi i evidentira u sustav nadležna služba iz koje se mirovina doznačuje na ispla­tu, vršiti uplatu na žiro račun doma. Uz zahtjev za sklapanje ugovora obvezno treba priložiti i rješenje o osnivanju doma, a ako je riječ o privatnom domu i rješenje kojim je imenovan predstavnik.