UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Davor Šmuljić, dipl. pravnik

 

Profesionalna bolest samo sa liste?

 

Pitanje: Molim da mi odgovorite što se smatra pod profesionalnombolešću i kako se pokreće postupak priznavanja profesio­nalne bolesti? (D.S., Split)

Odgovor: Pod profesionalnim bole­stima smatraju se bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada, i uvjeta rada na određenim poslovima, na osobu koja obavlja navedene poslove, za koje se dokaže da su posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okoli­šu. Profesionalne bolesti, utvrđene su u li­sti profesionalnih bolesti a uzrokovane su kemijskim, fizikalnim i biološkim štetno­stima pobrojanim u Zakonu o listi profe­sionalnih bolesti (N.N. 162/98; 107/07), pa prvo na listi provjerite da li se tamo nalazi i vaša bolest. Postupak priznavanja profe­sionalne bolesti pokreće se podnošenjem tiskanice (PB) regionalnom uredu Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje u roku od 8 (osam) dana od kada je osigura­na osoba primila ispravu zdravstvene usta­nove kojom joj je dijagnosticirana profesi­onalna bolest. Ako ne podnesete prijavu u roku od 3 (tri) godine (od isteka 8 dana od kada je dijagnosticirana profesionalna bo­lest) gubite pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti. Naposljetku, korisno je znati da, u slučaju kad profesionalna bolest trajno smanjuje radnu sposobnost, u sustavu mi­rovinskog osiguranja možete ostvariti po­voljnije financijske uvjete pri određivanju visine invalidske mirovine. Također, na te­melju priznate profesionalne bolesti mo­žete, ovisno o težini bolesti, ostvariti pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja. Ova prava se ostvaruju pri Hr­vatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.