UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

KOORDINACIJA UMIROVLJENIČKIH UDRUGA I ZAJEDNICA

Novi predsjedavajući, nove ideje

40. sjednica Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica održana je 10. veljače u prostorijama glavne zagrebačke pošte. Bogati dnevni red je okončao uspješan rad dosadašnje predsjedavajućeg Želimira Malenice, kojom je prigodom izvršena i primopredaja novom predsjedavajućem Josipu Moseru iz Zajednice umirovljenika HEP-a. Moser je ujedno i novi član Nacionalnog vijeća, a njegov zamjenik će biti Hrvoje Dusper iz SUH-a.

Koordinacije je raspravljala o potrebi kreiranja nove deklaracije o slobodama i pravima umirovljenika i starijih osoba te je imenovala radu grupu, koja bi na bazi prethodne iz 2012. trebala biti osuvremenjena. Neke su kolege predložile da se ide na izmjenu Ustava kako bi se unijelo i pravo na mirovinu kao imovinsko pravo. Bilo je i ideja da se definira polazište pred sljedeće izbore, te i da se potakne desetak i više umirovljeničkih stranaka da se ujedine, no Željko Šemper iz HSU-a je ocijenio kako to nije realistično.  Na prijedlog Ante Gavranovića iz Matice zaključeno je da se izradi novi tekst deklaracije te da se u njoj definiraju univerzalna prava umirovljenika i starijih osoba.

Nastavit će se razrađivati četiri temeljne teme o kojima će se morati raspraviti na Nacionalnom vijeću, i to Zakon o sigurnosti prometa na cestama, domovi za umirovljenike financirani iz EU, te pitanja socijalne skrbi. Šemper je naglasio kako je vjerojatno da će se sa 65 limit dobi povećati na 75, te prihvatiti potvrda liječnika opće prakse o zdravstvenoj sposobnosti. Matica je već napravila nacrt novog Statuta usuglašen sa novim Zakonom o udrugama, a SUH je tek na početku tog posla.

Raspravljalo se i problemu umirovljenika pri Royalu, te se ocijenilo da će taj problem vjerojatno riješiti HSU. Web stranicu Koordinacija neće moći postaviti samostalno jer nema pravni subjektivitet, ali će se možda ići preko web stranice Matice.