UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

KOORDINACIJA UMIROVLJENIČKIH UDRUGA I ZAJEDNICA

Novi predsjedavajući, nove ideje

40. sjednica Koordinacije umirovljeničkih udruga i zajednica održana je 10. veljače u prostorijama glavne zagrebačke pošte. Bogati dnevni red je okončao uspješan rad dosadašnje predsjedavajućeg Želimira Malenice, kojom je prigodom izvršena i primopredaja novom predsjedavajućem Josipu Moseru iz Zajednice umirovljenika HEP-a. Moser je ujedno i novi član Nacionalnog vijeća, a njegov zamjenik će biti Hrvoje Dusper iz SUH-a.

Koordinacije je raspravljala o potrebi kreiranja nove deklaracije o slobodama i pravima umirovljenika i starijih osoba te je imenovala radu grupu, koja bi na bazi prethodne iz 2012. trebala biti osuvremenjena. Neke su kolege predložile da se ide na izmjenu Ustava kako bi se unijelo i pravo na mirovinu kao imovinsko pravo. Bilo je i ideja da se definira polazište pred sljedeće izbore, te i da se potakne desetak i više umirovljeničkih stranaka da se ujedine, no Željko Šemper iz HSU-a je ocijenio kako to nije realistično.  Na prijedlog Ante Gavranovića iz Matice zaključeno je da se izradi novi tekst deklaracije te da se u njoj definiraju univerzalna prava umirovljenika i starijih osoba.

Nastavit će se razrađivati četiri temeljne teme o kojima će se morati raspraviti na Nacionalnom vijeću, i to Zakon o sigurnosti prometa na cestama, domovi za umirovljenike financirani iz EU, te pitanja socijalne skrbi. Šemper je naglasio kako je vjerojatno da će se sa 65 limit dobi povećati na 75, te prihvatiti potvrda liječnika opće prakse o zdravstvenoj sposobnosti. Matica je već napravila nacrt novog Statuta usuglašen sa novim Zakonom o udrugama, a SUH je tek na početku tog posla.

Raspravljalo se i problemu umirovljenika pri Royalu, te se ocijenilo da će taj problem vjerojatno riješiti HSU. Web stranicu Koordinacija neće moći postaviti samostalno jer nema pravni subjektivitet, ali će se možda ići preko web stranice Matice.