UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Davor Šmuljić, dipl. pravnik

 

Svakome polovica

Pitanje: U braku sam od 15. veljače 1995. go­dine. Dok sam kao domaćica i majka vodila brigu o kućanstvu, suprug je radio kao rukovoditelj u poduzeću te je imao plaću koja je obitelji omo­gućavala ugodan život. Napominjem da smo u početku braka bili podstanari, a u međuvreme­nu je muž podigao kredit te smo izgradili kuću, a poslije i vikendicu. Oba objekta su u zemljišnim knjigama upisana kao suprugovo vlasništvo. Na­žalost, bračni odnosi su postali potpuno pore­mećeni, a muž mi prijeti razvodom. Usput tvrdi da ću završiti na ulici, jer ništa nisam stekla te da sva imovina pripada njemu, jer ju je on zaradio, dok ja nemam niti jednog dana radnog staža. Zbog svega sam se jako prestrašila te se bojim da ću završiti na ulici nakon više od 20 godina braka. Recite mi imam li pravo na bračnu stečevi­nu, jer koliko god je suprug radio u poduzeću, ja sam vodila domaćinstvo i odgajala dvoje djece što nije lako? (A.K., Zaprešić)

Odgovor: Obiteljski zakon koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. propisuje da se bračna ste­čevina određuje na način da svaki bračni drug ima pravo na polovicu bračne stečevine, bez obzira na to koliko je u financijskom smislu pri­donosio bračnoj stečevini. Dakle, sve što ste vi i suprug stekli u braku nakon tog datuma dijeli se po načelu „svakome polovica". Od ovog načela izuzimaju se prihodi stečeni pravnim poslovima koji nemaju veze sa radom, primjerice, darova­nje ili nasljeđivanje, jer takvi prihodi spadaju u posrednu imovinu svakog supružnika. Zakon o braku i porodičnim odnosima koji je bio na snazi do 1. srpnja 1999., visinu udjela u bračnoj stečevini određivao je prema doprinosu svakog bračnog druga, s time da se vodilo računa o do­prinosu žene domaćice (odgoj djece, kućanski poslovi). Dakle, nemojte se bojati, zakon Vas štiti.