UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Davor Šmuljić, dipl. pravnik

 

Nedostojan nasljedstva

Pitanje: Otac koji još živi sačinio je vlastoruč­nu oporuku kojom je svu svoju imovinu ostavio meni i sestri, dok je starijeg brata isključio iz opo­ruke zbog nedostojnosti za nasljeđivanje. Njihovi odnosi su bili toliko loši da je dolazilo do fizičkih obračuna, a jednom prilikom brat je gurnuo oca niz stepenice tako da je ovaj pretrpio višestruke ozljede i završio u bolnici boreći se za život. Brat je saznao sadržaj oporuke i prijeti meni i sestri da neće priznati oporuku poslije očeve smrti te da će pokrenuti parnicu zbog toga što je proglašen nedostojnim za nasljeđivanje. Je li moguće da nakon svih navedenih zbivanja između oca i bra­ta, poslije očeve smrti brat sudskim putem dobi­je poništenje navedene oporuke? (J.P., Delnice)

Odgovor: Nedostojnost za nasljeđivanje regulirana je odredbama članaka 55., 125., 126. i 222. Zakona o nasljeđivanju. U konkretnom slučaju, može se uzeti da je vaš brat namjerno pokušao usmrtiti oca gurnuvši ga niz stepeni­ce. Time su se stekli uvjeti da se vaš brat pro­glasi nedostojnim za nasljeđivanje te će teško uspjeti parnicom ukinuti tu odredbu iz oporu­ke. Doduše, prema Zakonu o nasljeđivanju, ne­dostojnost se može otkloniti ako vaš otac kao ostavitelj, sam oprosti nedostojnom nasljedni­ku. Takav oprost mora biti dan u obliku propi­sanom za valjanost oporuke. Na kraju, potomci nedostojnog nasljednika umjesto njega mogu naslijediti dio ostavine po načelu predstavljanja (reprezentacije).