UVODNA RIJEČ
Tko je financirao Domovinski rat
Piše: Jasna A. Petrović
Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.
Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.
Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.
Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.
To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.
Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.
Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.
No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.
Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.
Web stranice naših podružnica
Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik
Stečaj bez mirovine
Pitanje: Radila sam u jednoj tvrtki 32 godine, no ta tvrtka je propala. Mogu li ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, ako sam nakon stečaja poduzeća bila prijavljena Zavodu za zapošljavanje, ali mi se ukazala prilika i zaposlila sam se te ostvarila mjesec i pol dana staža osiguranja kod drugog poslodavca? I dalje sam na Zavodu za zapošljavanje i ispunjavam sve ostale uvjete za navedenu mirovinu.
(Ž.F., Split)
Odgovor: Svi uvjeti su obvezujući i za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, moraju biti ispunjeni isključivo na dan kada osiguranik ispunjava uvjete. Osiguranik-žena u 2018. godini mora imati 57 godina života i 32 godine mirovinskog staža, a osiguranik-muškarac 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Status nezaposlene osobe ne gubite, ako ste se nakon prestanka radnog odnosa dobrovoljno produženo osigurali, osim u slučaju ako ste produženo osigurani na mirovinsko osiguranje temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Ne gubite pravo na primjenu ove odredbe ni ako ste nakon prestanka zaposlenja zbog stečaja poslodavca još 30 dana nakon stečaja bili osigurani kao korisnica naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pod uvjetom da je korištenje bolovanja započelo osam dana prije stečaja poslodavca. Međutim, zaposlenjem kod novog poslodavca u trajanju od mjesec i pol dana, izgubili ste pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca te, unatoč ispunjavanju svih drugih kriterija, nemate pravo na tu povoljniju vrstu mirovine.