UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Davor Šmuljić, dipl. pravnik

 

Dug u zastari

 

Pitanje: Prije nekoliko godina posudio sam od brata znatnu svotu novca potrebnu za završetak kuće koju sam gradio. Sklopi­li smo pisani ugovor kojim sam se obvezao vratiti novac s kamatama u roku od pet go­dina. Nažalost, poslovi su mi krenuli loše, prošlo je pet godina, a ja nisam vratio dug. Brat je podnio tužbu protiv mene, a s obzi­rom na to da sam priznao postojanje duga, sud je donio presudu temeljem priznanja, te me obavezao na plaćanje glavnice, troškova i kamata. Nisam se žalio protiv presude, nego sam dignuo kredit u banci te podmirio dug u cijelosti. Nedugo nakon toga saznao sam da je dug pao u zastaru jer je prošlo pet godina od dana kada sam dobio novac na posudbu. Tražio sam od brata da mi vrati barem iznos kamata i troškova postupka, ali on to odbija. Imam li pravo na povrat duga, jer je on u za­stari? Zašto me sud nije upozorio na zastaru, a smatram da je to trebao učiniti? Ima li smi­sla pokrenuti parnicu za povrat duga koji je u zastari? (J.D., Koprivnica)

Odgovor: Sud nije ovlašten po službenoj dužnosti upozoriti stranku da nastupa zasta­ra. Jednom plaćen dug ne može se tražiti na­trag, premda je nastupila zastara, tako da je bespotrebno pokrenuti tužbu za povrat duga, jer je podmiren nakon što je zastario.