UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

 

Vlasnik bez vlasništva

Pitanje: Nemalo sam se iznenadio kad sam ne­davno htio prodati građevinsko zemljište u Makar- skoj i zatražio izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg sam utvrdio da se ne vodim kao vlasnik tog gra­đevinskog zemljišta, već da je vlasnik neka druga osoba temeljem pravomoćne sudske presude zbog ogluhe. Napominjem da nikad nisam obaviješten da se protiv mene vodi bilo kakav sudski postupak, već sam naknadno saznao da je tužba protiv mene i po­ziv za glavnu raspravu objavljene na oglasnoj ploči suda, bez da su se za to stekli zakonom predviđeni uvjeti. Naime, ja imam stalno prebivalište u Splitu, a dostavu se pokušalo izvršiti u Makarskoj. Što da ra­dim i kako da ispravim nezakoniti postupak suda? Kako da brišem nezakonitog vlasnika iz zemljišnih knjiga? (A. J., Split)

Odgovor: Navedenim postupanjem povrijeđeni su propisi o dostavi uređeni Zakonom o parničnom postupku, čime vam je nezakonitim postupanjem, propuštanjem dostave tužbe i poziva za raspravu na pravu adresu prebivališta u Splitu, onemogućeno ra­spravljanje pred sudom, pa su se time stekli uvjeti za ponavljanjem postupka, propisani člankom 421. toč. 2 Zakona o parničnom postupku. Stoga je potrebno nadležnom sudu predati prijedlog za ponavljanje postupka, te tražiti ukidanje pravomoćne presude donesene na nezakonit način te s time u vezi zatraži­ti zakazivanje rasprave.