UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Stric ima dug

Pitanje: Sa stricem sam sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju kojeg sam za sve vrijeme njegovog trajanja izvršavao na stričevo zadovoljstvo. Nakon stričeve smrti pripala mi je sva stričeva pokretna i nepokretna imovina koja je bila navedena u ugovoru. Imovinu sam prenio na sebe, a za nekretnine sam platio porez na promet nekretnina. Sve je bilo u redu dok se nije pojavio čovjek koji je tvrdio da je stricu pozajmio veći iznos novaca, pa od mene kao jedinog nasljednika strica traži da mu dug vratim. U protivnom prijeti tužbom.

     Napominjem da nisam znao da je stric od bilo koga pozajmljivao novac, te sam tražio od čovjeka da mi da potvrdu ili ugovor o zajmu. Iz pokazanog shvatio sam da je stric stvarno od njega pozajmio veći iznos, a meni, valjda bojeći se da ga neću uzeti na uzdržavanje, o tome nije ništa govorio. Jesam li dužan tom čovjeku nadoknaditi iznos zajma, jer je isti pozamašan, a tu su još i kamate u pitanju? (I.Z, Slavonski Brod)

 

Odgovor: Budite mirni. Davatelj uzdržavanja nije obvezan vratiti dug kojeg je prouzročio primatelj uzdržavanja, bez obzira da li se dug odnosi na vrijeme prije ili poslije sklapanja ugovora, osim ako je ugovorom o uzdržavanju davatelj uzdržavanja preuzeo obvezu vraćanja duga.