UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

Stric ima dug

Pitanje: Sa stricem sam sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju kojeg sam za sve vrijeme njegovog trajanja izvršavao na stričevo zadovoljstvo. Nakon stričeve smrti pripala mi je sva stričeva pokretna i nepokretna imovina koja je bila navedena u ugovoru. Imovinu sam prenio na sebe, a za nekretnine sam platio porez na promet nekretnina. Sve je bilo u redu dok se nije pojavio čovjek koji je tvrdio da je stricu pozajmio veći iznos novaca, pa od mene kao jedinog nasljednika strica traži da mu dug vratim. U protivnom prijeti tužbom.

     Napominjem da nisam znao da je stric od bilo koga pozajmljivao novac, te sam tražio od čovjeka da mi da potvrdu ili ugovor o zajmu. Iz pokazanog shvatio sam da je stric stvarno od njega pozajmio veći iznos, a meni, valjda bojeći se da ga neću uzeti na uzdržavanje, o tome nije ništa govorio. Jesam li dužan tom čovjeku nadoknaditi iznos zajma, jer je isti pozamašan, a tu su još i kamate u pitanju? (I.Z, Slavonski Brod)

 

Odgovor: Budite mirni. Davatelj uzdržavanja nije obvezan vratiti dug kojeg je prouzročio primatelj uzdržavanja, bez obzira da li se dug odnosi na vrijeme prije ili poslije sklapanja ugovora, osim ako je ugovorom o uzdržavanju davatelj uzdržavanja preuzeo obvezu vraćanja duga.