UVODNA RIJEČ

Zašto nas Plenković ne voli?

     Koga voli Plenković? Odgovor je kratak: povlaštene i bogate. Hajdemo vidjeti što je taj civilizirani, elo­kventni i samoljubivi premijer učinio u dvije godine svoga mandata. Definitivno ga uopće nije briga za umi­rovljenike, ni najstarije, ni stare, ni nove, novije ili buduće. Tih 1,41 milijun stanovnika koji su mirovine stekli teme­ljem rada ili solidarnosti (invalidske, obiteljske) naprosto ga ne zanima, osim malog postotka onih čije su mirovine više od prosječne plaće. Tako je u njegovoj „prvoj sveo­buhvatnoj" poreznoj reformi samo 1,4 posto bogatih umirovljenika dobilo povećanje mirovina od tri do 3.000 kuna, a 98,6 posto, poglavito siromaha, poreznom refor­mom nije dobilo ni kune.

     Zatim je odlučio pokazati zube svome „lijevom" pret­hodniku Milanoviću, koji je mirovine više od 5.000 kuna stečene po posebnim propisima 2014. godine„podrezao" za deset posto. Sramota, kaže Plenković, pa je u maniri vr­log Superhika svim tim jadnim povlaštenim mirovinskim bogatašima vratio od početka godine tih deset posto.

     I onda je odlučio da je nepovoljno što se usklađivanje mirovina po posebnim propisima uvjetuje uzastopnim rastom BDP-a, pa je provedena unifikacija usklađivanja mirovina prema općem i posebnim propisima, naravno u korist povlaštenih.

     Pa je prihvaćen čitav niz poboljšica prava hrvatskih branitelja i njihovih članova obitelji, uvedena naknada za nezaposlene branitelje, te povećana najniža mirovina za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereni­teta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. K tome im je smanjio uvjet dobi za odlazak u mirovinu. Sve suprotno onome što preporuča Europska komisija.

     Istodobno taj naš europeizirani premijer nije niti jed­nom spomenuo kako čak 52,5 posto običnih umirovlje­nika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, niti da su samo u zadnjih osam godina mirovine zaosta­le za rastom plaća za 14 posto. Nije rekao kako njih oko 200.000 prima mirovine niže od 1.000 kuna. I ostao je gluh na zahtjeve umirovljeničkih udruga da se uvede mi­nimalna mirovina.

     No, Plenković je radosno prihvatio podršku Glasnovi- ća koja je koštala oko 200 milijuna kuna, nakon čega se „slučajno otkrilo" u HZMO-u kako ima novca za isplatu duga za nešto manje od 7.000 pripadnika HVO-a i čla­nova njihovih obitelji. No nisu rekli - vjerovali ili ne, da taj novac nije iz proračuna već iz radničkog mirovinskog fonda!

     I još malo o povlaštenima koji su u mirovine išli doku- pom „dobi", pa su masovno slani u prijevremene mirovi­ne, uz dokup kod privatnog trgovačkog društva „Royal - međugeneracijska solidarnost", koja je, pak, sav taj novac zamračila. No, Plenković je i tu radosno prihvatio saborsku podršku Hrelje i time praktički nacionalizirao dug privat­ne firme te preuzeo dugove i buduće obveze. Čak 3.860 osiguranika Royala je tako ušlo u povlaštene s troškom od 1,5 milijuna kuna mjesečno do kraja 2020. godine.

     I tako taj rastući paketić s više od 175.000 posebnih i povlaštenih umirovljenika Plenkovića košta više od 6 mi­lijardi kuna godišnje, dok mu je preskupo povećati miro­vine onima koji su odradili i po 40 godina radnog staža za manje od dvije tisuće kuna mirovine mjesečno!

     Sad čekamo da marni premijer nacionalizira i poveće gubitke obveznih mirovinskih fondova, te im dodijeli mi­rovinski dodatak od 27 posto. Kad je bal, nek' je bal!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik


 

Kome ide moj dug?

Pitanje: Poprilično sam se iznenadio kada sam neki dan od nepoznate osobe do­bio obavijest da sam mu dužan veću svotu novca i to po dugu kojeg sam imao prema mom vjerovniku po osnovi zajma. Kada sam tražio objašnjenje, on mi je objasnio da, umjesto njemu, dug trebam podmiriti trećoj osobi, jer je on njemu dužan. Moj vje­rovnik nije tražio moju suglasnost za ustu­panje duga trećoj osobi, pa nisam niti htio podmiriti dug. Uskoro mi je došla tužba ko­jom me treća osoba tuži i traži da podmirim dug koji sam bio dužan mom vjerovniku. Kakvi su mi izgledi u parnici, jer ja se nisam zadužio kod tužitelja, nego kod vjerovnika s kojim sam sklopio ugovor o zajmu? (K.S., Zagreb)..

Read more...


 

Promjena ugovora

Pitanje: Imam dobre odnose sa svojim ujakom koji je samac. Darovao mi je svoju obiteljsku kuću, s time da je prijenos vla­sništva odgodio do svoje smrti. Nakon ne­kog vremena, predložio mi je da darovni ugovor raskinemo, a s obzirom na to da mu ja inače pomažem u svemu, predložio mi je da sklopimo ugovor o doživotnom uzdr­žavanju. Trebam li to prihvatiti, jer darovni ugovor ne sadrži nikakve obveze koje ja moram ispunjavati? (Š.B., Cres)..

Read more...

 


Dug u zastari

Pitanje: Prije nekoliko godina posudio sam od brata znatnu svotu novca potrebnu za završetak kuće koju sam gradio. Sklopi­li smo pisani ugovor kojim sam se obvezao vratiti novac s kamatama u roku od pet go­dina. Nažalost, poslovi su mi krenuli loše, prošlo je pet godina, a ja nisam vratio dug. Brat je podnio tužbu protiv mene, a s obzi­rom na to da sam priznao postojanje duga, sud je donio presudu temeljem priznanja, te me obavezao na plaćanje glavnice, troškova i kamata. Nisam se žalio protiv presude, nego sam dignuo kredit u banci te podmirio dug u cijelosti. Nedugo nakon toga saznao sam da je dug pao u zastaru jer je prošlo pet godina od dana kada sam dobio novac na posudbu. Tražio sam od brata da mi vrati barem iznos kamata i troškova postupka, ali on to odbija. Imam li pravo na povrat duga, jer je on u za­stari? Zašto me sud nije upozorio na zastaru, a smatram da je to trebao učiniti? Ima li smi­sla pokrenuti parnicu za povrat duga koji je u zastari? (J.D., Koprivnica)...

Read more...


Maćehina posla

Pitanje: Otac mi je oporučno ostavio obi­teljsku kuću, a maćehi je dao pravo doživot­nog korištenja jednog stana u kući. Kakva su njezina prava? Može li stan iznajmiti, preu­ređivati ili možda otuđiti nekim pravnim po­slom (prodaja, darovanje i sl.)? Napominjem da ima namjeru stan preurediti u poslovni prostor, te otvoriti obrt. S obzirom na to da je počela pripremati stan za preuređenje, imam li pravo to zaustaviti? (A.K., Zagreb)...

Read more...


 

Pomilovanje zbog skrbi

Pitanje: Moj sin je zbog kaznenog djela izazivanja teže prometne nesreće, u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, osuđen na ka­znu zatvora u trajanju od jedne godine i 10 mjeseci, koju je počeo izdržavati prije tri mje­seca. Tijekom izdržavanja kazne u prometnoj nesreći smrtno je stradala njegova supruga, a moja snaha. Moja supruga i ja smo teško bole­sni i slabo pokretni, a iza pokojne snahe i sina koji je u zatvoru ostalo je dvoje djece od tri i pet godina. Žena i ja se ne možemo brinuti o djeci. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi moj sin i njegova djeca, molim vas da mi savje­tujete što da učinim da se situacija vezana uz naše najmilije olakša. (K.P., Križevci]...

Read more...