UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Odgovara: Milan Tomičić, dipl. pravnik

 

Tužbom "protiv" uzdržavanja djece

Pitanje: Nakon razvoda braka u kojem se rodila kćerka sud je na uzdržavanje kćerke dosudio iznos od 3.000 kuna. Bivša supruga u trenutku razvoda braka nije radila, pa je i ta okolnost utjecala na odluku suda u pogledu visine uzdržavanja. Nakon nekog vremena ponovno sam se oženio te sam nakon godine dana dobio blizance. Prema informacijama kojima raspolažem, bivša supruga se u međuvremenu zaposlila i ima vrlo solidna primanja. Kako su se time okolnosti na obvezu uzdržavanja bitno izmijenile jer sada pored kćerke moram uzdržavati i dvoje djece iz drugog bra­ka, smatram da bi trebalo smanjiti moju obvezu uzdr­žavanja kćerke pa mi recite što trebam poduzeti da se smanji moja obveza uzdržavanja kćerke? (Š.L., Trogir)

Read more...

 

Dodatni rad, dodatno pravo nasljeđivanja?

Pitanje: Nakon što sam završio automehaničar- ski zanat i odslužio vojsku, zaposlio sam se u struci u jednom javnom poduzeću. S obzirom na to da su moji roditelji bili vlasnici poljoprivrednog gospodarstva u blizini grada gdje sam radio, svakodnevno sam nakon završetka rada, pa i vikendom, pomagao roditeljima u radovima na poljoprivrednom gospodarstvu. Uz to sam kao automehaničar i stručna osoba pomagao ocu u održavanju njegove poljoprivredne mehaniza­cije, koja je zbog veličine poljoprivrednog gospodar­stva bila brojna. Tijekom godina gospodarstvo je raslo i povećavalo se zahvaljujući predanom radu mojih roditelja i mene, te je imanje postalo veliko i vrijedno. Nažalost, otac je nedavno iznenada preminuo te nam predstoji ostavinska rasprava. Ne znam je li sastavio oporuku, ali me zanima vrednuje li se moj rad kroz više godina u ostavinskom rješenju. Napominjem da su se moja braća i sestra školovali i nisu radili na ima­nju. Molim vas da mi savjetujete što da napravim kako bi zaštitio svoj interes. Imam li kakvo dodatno pravo na nasljeđivanje temeljem rada na imanju? (K.J., Sla­vonski Brod)...

Read more...

 

Kako do uknjižbe prava vlasništva?

Pitanje: Nedavno sam kupio veće građevinsko zemljište na kojem mislim izgraditi obiteljsku stam­benu zgradu za vlastite potrebe. S obzirom na to da mi je poznato da nisam vlasnik nekretnine sve dok ne provedem uknjižbu prava vlasništva na kupljenoj ne­kretnini, molim vas da mi odgovorite što sve trebam učiniti da se upišem kao vlasnik zemljišta, te koji je sud nadležan za upis uknjižbe s obzirom na okolnost da se kupljeno zemljište ne nalazi na području mog pre­bivališta, što pretpostavlja nadležnost drugog suda? (S.T., Knin)...

Read more...

 

Izvanknjižno vlasništvo u oporuci?

Pitanje: Pripremam se sačiniti vlastitu oporuku, no muči me jedan problem. Naime, izvanknjižni sam vlasnik veće vikendice na moru, pa ne znam mogu li tu vikendicu uvrstiti u oporuku. Hoće li moji nasljednici imati problema s tom vikendicom, tj. njenom uknji- žbom i kako to mogu riješiti? Sigurno se ovako star ne mogu i ne želim upuštati u eventualne sudske sporove kako bi se prije smrti mogao uknjižiti kao vlasnik. Neka to ipak načine moji nasljednici. Molim vas za vaš savjet i mišljenje. (T.G., Hvar)...

Read more...

 

Stroža kazna od prvostupanjske?

Pitanje: Prije dvije godine prouzročio sam pro­metnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđena jedna oso­ba. U sudskom postupku proglašen sam krivim te sam kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 11 mjeseci be­zuvjetno. S obzirom na okolnosti prometne nesreće nisam zadovoljan presudom premda mi moj odvjetnik tvrdi da sam s obzirom na težinu ozljeda osobe koja je stradala, dobro prošao. Tražio sam od njega da pod­nese žalbu protiv presude, te uskoro očekujem pravo­rijek drugostupanjskog suda. Međutim, u nevezanom razgovoru s jednom stručnom osobom, saznao sam da postoji mogućnost da drugostupanjski sud uspr­kos mojoj žalbi izrekne strožu kaznu od one protiv koje sam se žalio. Je li to moguće? (M.A., Vukovar)...

Read more...