UVODNA RIJEČ

ODOSMO K VRAGU

Samo su Bugari siromašniji od nas

Piše: Jasna A. Petrović

     Hrvatska ubrzano raste. Hrvatskoj je BDP samo ne­što niži od procijenjenog. Svi kažu da nam dobro ide. A mi pitamo tko su to svi?

Mi kažemo da odosmo k vragu.

     Prije nepune dvije godine Sindikat umirovljenika Hrvatske je pokrenuo Peticiju protiv siromaštva starijih osoba i prikupljeno je 26.000 potpisa. I tada, a mnogi i sada, tvrdili su kako furamo katastrofičnost, iako smo po siromaštvu starijih na bili na 4. mjestu od EU zema­lja. Prateći statističke pokazatelje, najavili smo da ćemo uskoro završiti na drugom mjestu, iza Bugarske, jer je čak i Rumunjska krenula u poduzimanje mjera protiv si­romaštva i razvojne programe.

     Pa eto, prešli su nas. Sada smo druga zemlja po si­romaštvu u EU. Hrvatska se prema podacima za 2016. nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku te se tako izjednačila s Rumunjskom, a lošija je jedino Bugarska.

Što se tiče stvarne individualne potrošnje koja po­kazuje blagostanje kućanstava, tu nas Rumunjska nije dostigla, već prestigla.

     Tako je 2013. godine stvarna individualna potrošnja u Rumunjskoj bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi proš­le godine dosegnula 63 posto.

S druge strane, Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine.

     Da, odosmo k vragu. Nekad vrlo siromašna Rumunj­ska sada nam postaje uzorom. Pa zašto je tako? Što nas je to zakucalo o dno?

Eto nama i četvrtog ministra rada i mirovinskog su­stava u godinu i pol, a da nijedan nije prstom maknuo. Sve neki "stručnjaci" koji se uče vladati. Imunolog Mrsić je pokvario sve stoje mogao, neurologinja Šikićje pala s Marsa, Ćorić bi ipak radije bio ministar zaštite okoliša i energetike. Uzrujali su ga sindikalisti i umirovljenici, ekološki aktivisti su valjda miroljubiviji. U sada nam u duhu takve izvrnute logike za ministra rada i penzionera došao Pavić, čija biografija ukazuje da je po zanimanju meteorolog i oceanograf. Blago nama.

     Padamo ekonomski i socijalno. Tonemo s ljudskim pravima. Jadno smo društvo koje ne voli svoje stare, a ponižava ranjive. Društvo iz kojeg iseljavaju mladi. Društvo koje je pogubilo svoje vrijednosti

 

 

 

 

 

 


 

Piše: Mirjana Pavačić-Penđer

 Pisani prigovor trgovcu

Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine” broj 41/2014.) propisana je obveza trgovca da omo­gući potrošačima podnošenje pisanih prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađa­nja pisanim putem potvrditi njihov primitak.

 

Osim obveze iz članka 10. stavka 1. Zako­na, trgovac je dužan potrošaču omogućiti pod­nošenje pisanog prigovora putem pošte, tele­faksa ili elektroničke pošte. Kako starije osobe rjeđe koriste e-mail ili nije im jednostavno pisa­ti pisma te odnositi na poštu, preporuča se od­mah podnijeti pisani prigovor.

 

Nadalje, odredba članka 10. stavka 3. nave­denog Zakona propisuje obvezu trgovca da u poslovnim prostorijama vidljivo istakne obavi­jest o načinu podnošenja pisanog prigovora potrošača.

 

Sada slijedi važna napomena: na sve pod­nesene prigovore potrošača trgovac je dužan u pisanom obliku odgovoriti u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora!

 

K tome, i trgovac koji pruža javnu uslugu dužan je na ispostavljenom računu vidljivo is­taknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora, a dužan je i osnovati povjerenstvo za reklamacije potrošača u čijem sastavu mo­ra biti i predstavnik udruge za zaštitu potroša­ča kojem potrošač može podnijeti reklamaciju u slučaju nezadovoljstva odgovorom pružate- Ija javne usluge na pisani prigovor. Na žalost, ne možemo reći da takva povjerenstva funk­cioniraju, niti da netko kažnjava pružatelje jav­nih usluga ako to ne čine.

 

Zakon lijepo kaže kako povjerenstvo mora pismenim putem odgovoriti potrošačima na zaprimljene reklamacije u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije. Ako odgovor ne dođe, reagirajte!