UVODNA RIJEČ
Blindirane ružičaste naočale
Piše: Jasna A. Petrović
Nakon što je obišla sve županije, Predsjednica Kolinda je konačno odlučila 7. veljače„doputovati" u grad Zagreb pa se tako, umjesto ZET-ovim tramvajem, svečanom štićenom kolonom blindiranih automobila dovezla do gradonačelnika Bandića. I onda je bubnula: „Znala sam dosta toga o Zagrebu, jer živim ovdje i susrećem se s gradonačelnikom, međutim, jesam, čula sam dosta podataka, posebno oko socijalnih davanja. Vidite da na ulicama grada, za razliku od mnogih gradova, nema beskućnika. Zagreb je beskućnicima omogućio krov nad glavom."
Dakle, socijalna agenda Predsjednice koja ide po drugi mandat je dopunjena. Prvo je za Silvestrovo u jednom umirovljeničkom domu nahranila siromašne starice i starce tortom, koju je valjda kupila iz vlastitog džepa, a sada je prošla besplatno, jer nije morala udomiti čak ni psića Kiku. Beskućnika nema, pa im ne mora kupiti čak ni kikiriki.
No šokirani zagrebački beskućnici su joj odgovorili na Fa- cebooku i pozvali je u noćnu šetnju bez blindiranih ružičastih naočala Glavnim kolodvorom i vagonima bez voznog reda, gdje bi upoznala petstotinjak zagrebačkih beskućnika, najisključenijih građana s periferije humanosti. Čini li Grad Zagreb dovoljno? Zakonodavac je vrući krumpir beskućnika „uvalio" lokalnoj vlasti ne želeći priznati da je među njima najveći broj onih koji ispunjavaju zakonske uvjete za stalni smještaj (psihički bolesni, stariji od 65 godina, osobe s intelektualnim teškoćama, radno nesposobni zbog bolesti i tako dalje) i da trebaju biti briga nadležnog ministarstva, a ne lokalaca.
No, Kolinda to ne zna. Ona hodi po svijetu s blindiranim ružičastim naočalama; ona ne zna da beskućnik nije samo onaj koji nema kuću, već i onaj koji nema adekvatni smještaj i uvjete stanovanja. Neki kažu da je pala s Marsa.
A na Facebook profilima objavljeno je na tisuće komentara građana koji su šokirani sljepilom Predsjednice za siromaštvo koje osvaja gradske ulice. Ona ne sreće svog profesora iz gimnazije koji je sramotnom penzijom osuđen na skupljanje plastičnih boca i kopanje po kontejnerima, jer je ona srednju školu završila u Los Alamosu u Americi. Ona ne pozna Petra s mirovinom od 1.600 kuna koji ima sreće i boravi u jednom zagrebačkom umirovljeničkom domu, ali mu je to nedovoljno za trošak hrane i smještaja, pa svake večeri odlazi kružiti gradom dok ne skupi dovoljno plastičnih boca za doplatiti smještaj. Hoće li sutra imati za razliku i ostati bez doma?
Ona ne pozna baku Milicu koja ima mirovinu od 2.320 kuna, u visini hrvatske linije siromaštva, ali čak 53 posto umirovljenika prima mirovine niže od službenog ulaza u siromaštvo. Baka Milica nema novca za kupiti darove unucima, pa im plete šalove i čarape po cijelu godinu; plete i raspliće. Baka Milica je rekla da je glasala za Kolindu jer je - lijepa. I opet će.
Web stranice naših podružnica
SUH-ovci na VII. Kongresu SSSH
Radnici i umirovljenici za snaženje javnog mirovinskog stupa!
Pod motom „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“ od 13. do 15. studenoga 2014. godine, u hotelu Well, u Tuheljskim Toplicama, održan je Sedmi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čija je SUH članica od 1993. godine.
Zastupnici VII. kongresa SSSH iskazali su dosadašnjem predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu ponovno povjerenje za obavljanje predsjedničke funkcije u sljedeće četiri godine. Od 137 zastupnika, koji su pristupili glasovanju, za Mladena Novosela je glasovalo njih 136. Jedan glasački listić je bio nevažeći. U radu prvoga dana Kongresa sudjelovalo je 138, u drugoga dana 141 zastupnik od ukupno 152. Među izaslanicima bili su i predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske – predsjednica Jasna A. Petrović i zamjenik Milan Tomičić, te dosadašnja članica Vijeća SSSH potpredsjednica Milica Čavkić. Tomičić je bio članom Izborne komisije, a Petrović u Radnom predsjedništvu Kongresa.
Zastupnici VII. kongresa SSSH usvojili su Deklaraciju „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“, Deklaraciju o stvarnom odlučivanju žena u sindikatima, kao i nekoliko rezolucija: Rezoluciju o revitalizaciji industrijske proizvodnje i otvaranju novih radnih mjesta, Rezoluciju o zaštiti zdravlja radnika na radnom mjestu, te Rezoluciju o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama.
SUH-u je osobito značajno što je Kongres prihvatio usvojiti prijedlog Rezolucije o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama, jer je najnovijim istupima premijera u pitanje dovedena upravo ta dimenzija međugeneracijske solidarnosti, jednako kao i prvi javni mirovinski stup. Umirovljenici i radnici po tom pitanju nemaju dvojbe – prvi mirovinski stup, odnosno javni mirovinski stup temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti temelj su mirovinskih sustava u Europi, te bi svaki pokušaj dokidanja tog temelja bio jednak individualizaciji rizika starosti i bolesti.
Jasno je poručeno i to da drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, kao dopunski, treba biti dobrovoljan i transformiran u tzv. profesionalnu mirovinsku štednju.