UVODNA RIJEČ
Guljenje lubenice
Piše: Jasna A. Petrović
NASA-in inženjer je pred koju godinu patentirao novi način guljenja i serviranja lubenice. Potrebne su dvije podjednake lubenice, jednu ogulite i ispolirate brusnim papirom, a drugu prepolovite i izdubite (izdubljeno bacite ili pasirate u sok) te ih potom samo spojite, ostalo je dječja igra, a možete to nazvati i mirovinskom reformom na hrvatski način.
Nije ministar Pavić osobito inventivan, već je naprosto uzeo oguljenu lubenicu od Miranda Mrsića, a on izdubio drugu lubenicu, pa ih spojio. Ne bi se on dosjetio dubljenju lubenice, da mu nisu pomogle četiri inozemne banke koje drže četiri obvezna mirovinska fonda drugog stupa, a čija je maštovitost od 2002. godine, kad je uveden drugi mirovinski stup, pokazala neslućene razmjere. Izmislili su privatizaciju četvrtine mirovinskog sustava tako da u najboljoj maniri najomiljenijeg književnog negativca 20. stoljeća, Ostapa Bendera, uzmu državi 5,5 milijardi kuna, a onda joj te iste novce posude uz visoke kamate, i tako kroz 17 godina proizvedu 100 milijardi javnog duga. Ma to je sitnica za domaćeg fondovskog Bendera.
Pitate se kakva je njemu pak korist? Pa čovjek lijepo ima prosječno 17.000 kuna mjesečne plaće, vozi se u automobilima s guznim grijanjem, moćan je i svemoguć, a što je najvažnije, može se bez ikakvog nadzora onih čiji novac obrće igrati do besvijesti. Može, jer mu se hoće, kupiti Ledo dionice za po 8.000 kuna, a prodati ih po 603 kune. Može uvjeravati„štediše" kako im čuvaju i kapitaliziraju mirovinsku štednju, a da pri tom tog novca niti nema u opipljivoj formi.
Lukavi Bender smisli kako napraviti opću medijsku hajku na vlast kako bi od države izmuzli još 20,25 posto iz javnih financija dodatka na mirovinu, a onda će od tog dodatka, onima bogatijima isplatiti 15 posto gotovine pri odlasku u mirovinu. Suprotno definiciji da je svrha mirovine zaštita od siromaštva u starosti. Suprotno pameti i interesu starih.
I kad već vidi da mu ipak pohlepa nije zadovoljena, smisli novi bankarski proizvod, posmrtni kredit. Kako je nakon desetljetnog pohoda domaćih lešinara ostalo još dosta nekretnina u vlasništvu staraca, hajde da Bender ubere svoju žrtvu paljenicu. Dat će starcima, ali samo onima s vrijednim nekretninama, kredit u npr. 70 posto vrijednosti, odmah ili na mjesečne obroke, a onda će dodati administrativne troškove i visoke kamate te za bagatelu doći do ogromne nekretninske mase, kojom će onda diktirati cijene na tržištu.
Što je igra? To je aktivnost jedne ili više osoba koja služi za razonodu i zabavu. Bit igre je postići neki cilj pridržavajući se zadanih pravila. Sve se poklapa, pogotovo ako ti sam pišeš pravila.
E moj Ostape, što je guljenje lubenice spram guljenja naroda, zar ne?
Web stranice naših podružnica
SUH-ovci na VII. Kongresu SSSH
Radnici i umirovljenici za snaženje javnog mirovinskog stupa!
Pod motom „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“ od 13. do 15. studenoga 2014. godine, u hotelu Well, u Tuheljskim Toplicama, održan je Sedmi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čija je SUH članica od 1993. godine.
Zastupnici VII. kongresa SSSH iskazali su dosadašnjem predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu ponovno povjerenje za obavljanje predsjedničke funkcije u sljedeće četiri godine. Od 137 zastupnika, koji su pristupili glasovanju, za Mladena Novosela je glasovalo njih 136. Jedan glasački listić je bio nevažeći. U radu prvoga dana Kongresa sudjelovalo je 138, u drugoga dana 141 zastupnik od ukupno 152. Među izaslanicima bili su i predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske – predsjednica Jasna A. Petrović i zamjenik Milan Tomičić, te dosadašnja članica Vijeća SSSH potpredsjednica Milica Čavkić. Tomičić je bio članom Izborne komisije, a Petrović u Radnom predsjedništvu Kongresa.
Zastupnici VII. kongresa SSSH usvojili su Deklaraciju „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“, Deklaraciju o stvarnom odlučivanju žena u sindikatima, kao i nekoliko rezolucija: Rezoluciju o revitalizaciji industrijske proizvodnje i otvaranju novih radnih mjesta, Rezoluciju o zaštiti zdravlja radnika na radnom mjestu, te Rezoluciju o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama.
SUH-u je osobito značajno što je Kongres prihvatio usvojiti prijedlog Rezolucije o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama, jer je najnovijim istupima premijera u pitanje dovedena upravo ta dimenzija međugeneracijske solidarnosti, jednako kao i prvi javni mirovinski stup. Umirovljenici i radnici po tom pitanju nemaju dvojbe – prvi mirovinski stup, odnosno javni mirovinski stup temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti temelj su mirovinskih sustava u Europi, te bi svaki pokušaj dokidanja tog temelja bio jednak individualizaciji rizika starosti i bolesti.
Jasno je poručeno i to da drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, kao dopunski, treba biti dobrovoljan i transformiran u tzv. profesionalnu mirovinsku štednju.