UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Dostojanstvo i dobrobit za umirovljenika

Beograd je od 10. do 12. listopada 2011. bio domaćinom treće regionalne konferencije sindikata umirovljenika u okruženju. Nakon što je 2008. godine u Zagrebu održana prva proširena regionalna konferencija sindikata umirovljenika, lani je izmjena iskustva nastavljena opet u Zagrebu, s nizom tema i vrlo rezolutnim zaključcima koji su uručeni vladama zemalja sudionika. Ovogodišnji susreti sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije održani u Beogradu, ponovo su urodili sveobuhvatnim kritičkim viđenjima mirovinskih sustava u tim zemljama.

Konferenciju su na strani domaćina, UGS Nezavisnosti i Sindikata penzionera Srbije pozdravili Slavko Vlaisavljević, potpredsjednik, Slavko Luković, tajnik, te Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera, a ispred pokrovitelja FERPA-Europske federacije umirovljenika i starijih osoba generalni tajnik Bruno Costantini i Livio Melgari iz SPI-CGIL-a, talijanskog sindikata umirovljenika koji je financijski omogućio održavanje svih dosadašnjih regionalnih konferencija.

Uvodnu prezentaciju stanja mirovinskog sustava u Srbiji obuhvatno je dala Radina Todović, državna tajnica Ministarstva rada i socijalne politike, nakon čega je Stjepan Krajačić, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), vrlo dokumentirano i oštro upozorio na tonjenje starije populacije u zonu rizika od siromaštva. Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera BiH, zajedno s Miletom Mrđom, predstavnikom toga Sindikata u Banjoj Luci, iskazali su zabrinutost  predstojećim reformama, dok je Konrad Breznik, predsjednik Sindikata upokojencov Slovenije, prezentirao najnovije sindikalne uspjehe koji su uspjeli putem referenduma srušiti zakone opasne za radnike i umirovljenike.

Predsjednica Ženskog komiteta FERPA-e, Jasna A. Petrović, cjelovitom je prezentacijom upozorila na posebno ugrožen položaj žena u umirovljeničkoj i starijoj populaciji, te pozvala na preispitivanje reformi sukladno promjenama na tržištu rada, odnosno radu na određeno i drugim nesigurnim i isprekidanim oblicima rada. Livio Melgari, SPI-CGIL, predstavio je talijansko iskustvo u suradnji  radničkih i umirovljeničkih sindikata, što bitno snaži sindikalni pokret. Vladimir Buršić, potpredsjednik SUH iznio je iskustvo bratimljenja istarskih sindikalnih podružnica s onima iz talijanskih regija Friuli Venezia Giulia i Venetto, s ciljem jačanja prijateljstva i zajedničke borbe, dok je Nusret Šunje izložio bosansko-hercegovačko iskustvo automatskog plaćanja članarine sindikatu iz mirovina.

U raspravi su otvorene i druge teme: Kakav i koliko jak sustav javnih mirovinskih  fondova i međugeneracijske solidarnosti; drugi stup –  da li i kakav?; koji je najbolji način usklađivanja mirovina; gdje staje starosna granica za mirovinu; do kada prijevremeno umirovljenje itd.

Na kraju Konferencije je raspravljen prijedlog završne rezolucije, te su temeljem zajedničkog prijedloga predstavnika iz BIH, Hrvatske i Slovenije, unesene izmjene. Rezolucija je još jedan korak dalje u promišljanju dostojanstvenijega aktivnog starenja. Do sljedeće Konferencije – u Slovenije iduće godine.

Power point prezentacije: