UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Dostojanstvo i dobrobit za umirovljenika

Beograd je od 10. do 12. listopada 2011. bio domaćinom treće regionalne konferencije sindikata umirovljenika u okruženju. Nakon što je 2008. godine u Zagrebu održana prva proširena regionalna konferencija sindikata umirovljenika, lani je izmjena iskustva nastavljena opet u Zagrebu, s nizom tema i vrlo rezolutnim zaključcima koji su uručeni vladama zemalja sudionika. Ovogodišnji susreti sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije održani u Beogradu, ponovo su urodili sveobuhvatnim kritičkim viđenjima mirovinskih sustava u tim zemljama.

Konferenciju su na strani domaćina, UGS Nezavisnosti i Sindikata penzionera Srbije pozdravili Slavko Vlaisavljević, potpredsjednik, Slavko Luković, tajnik, te Petar Mitrović, predsjednik Sindikata penzionera, a ispred pokrovitelja FERPA-Europske federacije umirovljenika i starijih osoba generalni tajnik Bruno Costantini i Livio Melgari iz SPI-CGIL-a, talijanskog sindikata umirovljenika koji je financijski omogućio održavanje svih dosadašnjih regionalnih konferencija.

Uvodnu prezentaciju stanja mirovinskog sustava u Srbiji obuhvatno je dala Radina Todović, državna tajnica Ministarstva rada i socijalne politike, nakon čega je Stjepan Krajačić, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), vrlo dokumentirano i oštro upozorio na tonjenje starije populacije u zonu rizika od siromaštva. Nusret Šunje, predsjednik Sindikata penzionera BiH, zajedno s Miletom Mrđom, predstavnikom toga Sindikata u Banjoj Luci, iskazali su zabrinutost  predstojećim reformama, dok je Konrad Breznik, predsjednik Sindikata upokojencov Slovenije, prezentirao najnovije sindikalne uspjehe koji su uspjeli putem referenduma srušiti zakone opasne za radnike i umirovljenike.

Predsjednica Ženskog komiteta FERPA-e, Jasna A. Petrović, cjelovitom je prezentacijom upozorila na posebno ugrožen položaj žena u umirovljeničkoj i starijoj populaciji, te pozvala na preispitivanje reformi sukladno promjenama na tržištu rada, odnosno radu na određeno i drugim nesigurnim i isprekidanim oblicima rada. Livio Melgari, SPI-CGIL, predstavio je talijansko iskustvo u suradnji  radničkih i umirovljeničkih sindikata, što bitno snaži sindikalni pokret. Vladimir Buršić, potpredsjednik SUH iznio je iskustvo bratimljenja istarskih sindikalnih podružnica s onima iz talijanskih regija Friuli Venezia Giulia i Venetto, s ciljem jačanja prijateljstva i zajedničke borbe, dok je Nusret Šunje izložio bosansko-hercegovačko iskustvo automatskog plaćanja članarine sindikatu iz mirovina.

U raspravi su otvorene i druge teme: Kakav i koliko jak sustav javnih mirovinskih  fondova i međugeneracijske solidarnosti; drugi stup –  da li i kakav?; koji je najbolji način usklađivanja mirovina; gdje staje starosna granica za mirovinu; do kada prijevremeno umirovljenje itd.

Na kraju Konferencije je raspravljen prijedlog završne rezolucije, te su temeljem zajedničkog prijedloga predstavnika iz BIH, Hrvatske i Slovenije, unesene izmjene. Rezolucija je još jedan korak dalje u promišljanju dostojanstvenijega aktivnog starenja. Do sljedeće Konferencije – u Slovenije iduće godine.

Power point prezentacije: