UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH i MUH pišu premijeru Plenkoviću

 

Obavezni liječnički pregled za starije od 65 prilikom produženja vozačke dozvole

 

     Prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače 2017. godine u prostorijama Banskih dvora, čelnici obje umirovljeničke udruge obratili su Vam se s posebnom zamolbom da zaustavite pokušaje ponovnog uvođenja obaveznog zdravstvenog pregleda za vozače starije starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole, jer je to suprotno europskoj praksi, neutemeljeno u prometnim statistikama MUP-a te novi financijski teret za ionako osiromašene starije osobe. Razumjeli smo da ćete tom pitanju posvetiti pozornost, utoliko više što je provedeno javno o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kojem su Matica i Sindikat umirovljenika sudjelovali svojim primjedbama i prijedlozima.

     Poštovani predsjedniče, nijedna od naših primjedbi nije uvažena, ali se iskristaliziralo kako je inicijativa za ovaj novi diskriminatorni namet na starije osobe, inicirana od strane Hrvatske liječničke komore, u zaštitu interesa lobija medicine rada.

     Naime, iako je postojećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u članku 233. sadržano dobro zakonsko rješenje, koje propisuje kako je liječnik dužan upozoriti pacijenta te obavijestiti policiju o promijenjenom zdravstvenom stanju pacijenta koje bi moglo utjecati na njegovu sposobnost i sigurnost upravljanja vozilom, sada se ta obveza pokušava „preseliti“ u medicinu rada. Postavljamo pitanje tko bolje od liječnika koji je liječio pacijenta, odnosno izabrani liječnik opće prakse, poznaje zdravstveno stanje pacijenta, kao i njegove dijagnoze, simptome te propisanu terapiju? Sve to je nepoznanica liječniku medicine rada koji prvi put vidi pacijenta, a nema ni uvid u njegov zdravstveni karton, pa je stoga pregled površan i isključivo u svrsi zarade (500 kuna).

     Europske prakse su različite, iako u nekim zemljama omogućavaju i ograničenja vezana uz dob. U Danskoj se vozačka dozvola obnavlja nakon 70. godine uz potvrdu obiteljskog liječnika, a u Nizozemskoj nakon 70. godine na pet godina i to bez liječničkog pregleda. U Velikoj Britaniji obnavlja se nakon 70. godine bez liječničkog pregleda, ali svake tri godine s osobnom izjavom vozača. I u Finskoj poslije 70. godine obnova ovisi o potvrdi obiteljskog liječnika, dok u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji nema dobnog ograničenja itd.

     Hrvatska bi tako bila jedina zemlja koja ima predviđenu dob za umirovljenje od 67. godina, a pretpostavlja da sa 65 godina nitko bez plaćenog dokaza nije sposoban dovesti se do radnog mjesta.

     Ako se uvede takva zakonska promjena, posljedice će osjetiti 220.000 vozača starijih od 65 godina, a trećina ih neće moći priuštiti produženje vozačke dozvole, što će u konačnici smanjiti njihovu mobilnost te dovesti do povećanja socijalne isključenosti.

    Nadamo se da ćete kao čovjek senzibiliziran za problematiku ranjivih skupina poduzeti sve potrebno da se zaustavi ova neopravdana i štetna inicijativa.