UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Umirovljenici traže izvanredno povećanje mirovina

 

     Nakon što je 1. veljače 2017. godine potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika održana je konstituirajuća sjednica. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava. Podsjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasile kao hitne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstavnici umirovljenika traže da se o idućim mjerama Vlada RH i pismeno očituje.

            Kao jedna od važnijih mjera ističe se hitno jednokratno povećanje mirovina i to najmanje za 10 posto za mirovine do 2.000 kuna, 7.5 posto za mirovine od 2.001 do 3.800 kuna te povećanje za 5 posto za mirovine od 3.801 do 6.000 kuna. Također, zahtjeva se hitna korekcija formule usklađivanje mirovina i to usklađivanje za 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa kako realne vrijednosti mirovina ne bi pale za 30 posto u odnosu na plaće, što se unaprijed predodređuje.

            Velik problem se pokazao način obračuna dodatnog doprinosa na mirovine za zdravstveno osiguranje, te jedan od zahtjeva jest njegova hitna korekcija i to tako da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kune), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu.

            Povezano, nužno je što prije korigirati način obračuna drugog dohotka za umirovljenike, tako da se porez na drugi dohodak obračunava kao i prvi, točnije da se porezna stopa umanjuje za 50 posto. Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tržišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

            Vezano za povećanje stope zaposlenosti starijih od 65 godina, potrebno je ukinuti sva ograničenja prava na rad do pola radnog vremena za kategoriju prijevremenih starosnih umirovljenika jer podaci pokazuju kako su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više doprinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. S ciljem povratka što većeg broja umirovljenika na tržište rada, potrebno je uvesti i druge oblike rada i radnog odnosa, privremenog i povremenog.

            S ciljem usporavanja siromašenja umirovljenika i starijih osoba nužno je što prije uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom, niža od 1.500 kuna. Nastavno, za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, potrebno je što žurnije uvesti tzv. nacionalnu (socijalnu) mirovinu koja bi se isplaćivala iz proračuna i ne bi bila viša od minimalne mirovine.

            Kako bi se smanjio rodni jaz u mirovinama, potrebno je što prije usvojiti novi model obiteljskih mirovina kakav ima većina europskih zemalja. Time bi se omogućilo preživjelom partneru da uz postojeću imovinu može imati 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.