UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Otvoreno pismo premijeru Plenkoviću

             Još jednom Vam se obraćamo u ime oko 300 tisuća članova naših umirovljeničkih udruga, među kojima je velik broj onih koji bi bili pogođeni štetnim i nepotrebnim uvođenjem obveznog liječničkog pregleda prilikom produženja vozačke dozvole.

     Naime, u prigodi potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače o.g. usmeno, a 16. ožujka i pismeno, obratili smo Vam se s molbom da zaustavite inicijativu liječničkog lobija kojom bi se više od 250.000 vozača starijih od 65 godina ucijenilo plaćanjem zdravstvenih pregleda za produženje vozačke dozvole, iako je u većini europskih zemalja ta dobna granica postavljena iznad 70 godina, a eventualne potvrde besplatno izdaju liječnici obiteljske medicine....

Read more...

 

SUH i MUH pišu premijeru Plenkoviću

 

Obavezni liječnički pregled za starije od 65 prilikom produženja vozačke dozvole

      Prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače 2017. godine u prostorijama Banskih dvora, čelnici obje umirovljeničke udruge obratili su Vam se s posebnom zamolbom da zaustavite pokušaje ponovnog uvođenja obaveznog zdravstvenog pregleda za vozače starije starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole, jer je to suprotno europskoj praksi, neutemeljeno u prometnim statistikama MUP-a te novi financijski teret za ionako osiromašene starije osobe. Razumjeli smo da ćete tom pitanju posvetiti pozornost, utoliko više što je provedeno javno o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kojem su Matica i Sindikat umirovljenika sudjelovali svojim primjedbama i prijedlozima.

     Poštovani predsjedniče, nijedna od naših primjedbi nije uvažena, ali se iskristaliziralo kako je inicijativa za ovaj novi diskriminatorni namet na starije osobe, inicirana od strane Hrvatske liječničke komore, u zaštitu interesa lobija medicine rada.

     Naime, iako je postojećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u članku 233. sadržano dobro zakonsko rješenje, koje propisuje kako je liječnik dužan upozoriti pacijenta te obavijestiti policiju o promijenjenom zdravstvenom stanju pacijenta koje bi moglo utjecati na njegovu sposobnost i sigurnost upravljanja vozilom, sada se ta obveza pokušava „preseliti“ u medicinu rada. Postavljamo pitanje tko bolje od liječnika koji je liječio pacijenta, odnosno izabrani liječnik opće prakse, poznaje zdravstveno stanje pacijenta, kao i njegove dijagnoze, simptome te propisanu terapiju? Sve to je nepoznanica liječniku medicine rada koji prvi put vidi pacijenta, a nema ni uvid u njegov zdravstveni karton, pa je stoga pregled površan i isključivo u svrsi zarade (500 kuna)....

Read more...

 

MINISTRE, NE DIRAJTE JAVNI MIROVINSKI STUP!

 

     Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić na konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav“, održanoj 28. veljače, izjavio je kako „više nećemo imati veći stupanj ulaska u mirovinsko osiguranje ako se nastave pozitivni gospodarski trendovi, a samim time će i dio koji se namiruje iz mirovinskog osiguranja biti veći, a time i deficit manji“. Točnije, ministar se javno zalaže za privatizaciju i individualizaciju odgovornosti od rizika starenja, a da tako nešto ne preporučuje niti Europska unija, niti je išta takvoga raspravio i odlučio hrvatski zastupnički dom.

     Naime, Ćorić je istaknuo kako on dio rješenja tog problema vidi u spoznaji da svaka osoba u Hrvatskoj mora već od najranije faze ulaska na tržište rada brinuti o tome kako i na koji način u okviru pojedinih štednih oblika misliti na svoju starost. Kao dio rješenja vidi i u smanjenju stope izdvajanja za prvi stup mirovinskog osiguranja s 15 na 14 posto onog trenutka kada se stvore uvjeti za to, te u povećanju stope s 5 na 6 posto za drugi stup mirovinskog osiguranja privatne kapitalizirane štednje.

     “Oni koji to financijski mogu, trebaju dio svoje štednje usmjeriti u pojedine štedne oblike. Ekonomska politika mora dati ključan doprinos u vidu povećanja zaposlenosti pa onda i broja osiguranika, ali s druge strane pojedinci sa svoje strane moraju učiniti određeni napor”, rekao je Ćorić. Time ministar poručuje da bogati mogu štedjeti, a za siromašne ne predlaže rješenje, jer takve, valjda, on niti ne poznaje.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske niz godina upozorava kako je drugi mirovinski stup upravo uzročnik krize mirovinskog sustava i prekomjernog javnog deficita, a ne potencijalni spasitelj. Podsjećamo, od strane SUH-a upućen je niz zahtjeva vladama i ministrima za njegovo ukidanje jer je preskup, neuspješan, nesiguran i rizičan, nema elemenata solidarnosti, a osigurat će tek simbolične dodatke mirovinama iz prvog stupa. Umirovljeničke udruge su predlagale hitnu reformu drugog mirovinskog stupa u dobrovoljan, upravo kako su napravile Češka, Slovenija, Poljska, Slovačka i Mađarska, a planira i Bugarska. Rumunjska i baltičke zemlje su ga svojedobno zamrznule i bitno smanjile doprinose. Zašto samo u Hrvatskoj bankari koji upravljaju „svojim“ mirovinskim fondovima, imaju toliki utjecaj da su im i ministri glasnogovornici? U tom smislu nema razlike između SDP-a i HDZ-a, jer obje najveće stranke imaju duboke osjećaje povezanosti s bankarskim sektorom koji kroz drugi mirovinski stup zapravo kamatari državu.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske poručuje kako, posve u duhu Bijele knjige o mirovinama Europske komisije, kao i uvriježene legislative u zapadnoeuropskim zemljama, prvi javni mirovinski stup u Hrvatskoj mora ojačati, jer je nakaradnom i nepripremljenom reformom iz 1999. i 2002. godine otkinuta četvrtina mirovinskog doprinosa i predana na upravljanje (stranim) bankama. Umjesto prijedloga da se doprinosi za prvi mirovinski stup smanje na 14 posto, SUH i dalje smatra kako je nužno vratiti stopu od 20 posto, a stopu doprinosa za drugi stup učiniti izbornom i dobrovoljnom, kao i u većini europskih zemalja koje drugi stup uopće imaju. U protivnom će država i dalje morati posuđivati novac za isplatu mirovina od mirovinskih fondova uz visoke kamate, upravo taj novac koji im je dala. Takav model mirovinske reforme Svjetska banka pripremila je devedesetih godina za postkomunističke i postotalitarne zemlje, a cijena takve casino-ekonomije je tranzicijski trošak od 1,6 posto bruto društvenog proizvoda godišnje. Naravno, cijena su i sramotno niske mirovine, koje su hrvatske starce i starice dovele pri vrhu tablice najsiromašnijih starijih osoba u Europskoj uniji. O tome da mirovinski bankari deru administrativne troškove i isplaćuju si visoke bonuse, ministar Ćorić ne govori.

     Rješenja „krize mirovinskog sustava“ koje, između ostalog, zagovaraju i sindikati, upravo su kreiranje novih radnih mjesta, povećanje plaća i zaposlenosti, te eliminiranje nesigurnog rada (rad na određeno, agencijski rad itd) te rada na crno, a u konačnici ukidanje, tj. zamrzavanje uplate doprinosa u drugi stup i vraćanje sredstava u prvi stup iz kojeg su sredstva oduzeta. Potrebna je sveobuhvatna reforma čitavog mirovinskog sustava kojom će se konačno uskladiti mirovine s rastom plaća, uvesti primanja za starije osobe bez primanja, uvesti bolji model obiteljskih mirovina i to - kroz dijalog i partnerstvo s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba, sindikata i znanstvenika.

 


 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

 

Umirovljenici traže izvanredno povećanje mirovina

     Nakon što je 1. veljače 2017. godine potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika održana je konstituirajuća sjednica. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava. Podsjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasile kao hitne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstavnici umirovljenika traže da se o idućim mjerama Vlada RH i pismeno očituje....

Read more...

 

Potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća!

          Nakon više od godine i pol dana, predstavnici umirovljenika i starijih osoba ponovno će imati kanal za utjecaj na politike, zakone i strategije i to kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, savjetodavno tijelo Vlade RH. U ime Vlade RH sporazum je 1. veljače 2017. godine potpisao premijer Andrej Plenković s predstavnicima dviju najvećih umirovljeničkih udruga, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom Petrović i predsjednikom Matice umirovljenika Hrvatske Josipom Kovačićem.

          U međuvremenu je usvojena porezna reforma koja je pogodovala samo umirovljenicama s mirovinama većim od 6.200 kuna, a usvojeni su brojni zakoni koji se odnose na umirovljenike i starije osobe. Stoga je Jasna Petrović, predsjednica SUH-a, izrazila uvjerenje kako će se na prvoj sjednici Nacionalnog vijeća naći uvođenje hitnih mjera za suzbijanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba poput uvođenja minimalne i nacionalne mirovine, poboljšanog modela usklađivanje mirovina te novog modela obiteljskih mirovina.

          Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o konstituiranju vrlo važnog tijela putem kojeg će se s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba uspostaviti kvalitetni i kontinuirani dijalog  o svim aspektima politike, a pogotovo zdravstvene, mirovinske i socijalne.

„Težimo poboljšanju položaja umirovljenika i starijih osoba, povećanju mirovina, a Nacionalno vijeće vidimo kao svojevrsni korektiv politika ove Vlade. Zahvaljujem predstavnicima udruga na ovoj inicijativi te se još jednom nadam kvalitetnom dijalogu“, kazao je Plenković.