UVODNA RIJEČ

Uzmi svoju mjeru

Piše: Jasna A. Petrović

     Prema Global AgeWatch Indexu za 2015. zemlje koje vole svoje starije su, redom, Švicarska, Norveška, Šved­ska, Njemačka i Kanada. Najgore su, pak, Afganistan, Malavi, Mozambik, Zapadna Obala i Pakistan. Hrvatska je bila na sramotnom 67. mjestu po ekonomskom standardu i sigurnosti. Sada bi bila među zadnjih dvadesetak na svijetu.

     S 50 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva i svakom trećom osobom starijom od 65 godina u zoni ri­zika od bijede, prihvatili smo kao da je normalno da stari­ce i starci kopaju po kantama za smeće i vise iz kontejnera dohvaćajući plastične boce za otkup. Dvadeset plastičnih boca dnevno i eto pola kruha i pola litre mlijeka!

     Smanjili smo svoju mjeru i prihvatili poniženje. Osim po društvenim mrežama, za onih jedva deset posto infor­matički pismenih starijih osoba s mobitelima, nigdje više nema glasa o generaciji sakupljača boca. Ne samo da su smanjili svoju mjeru, već su je i prihvatili. Prihvatili su da unuku kupe čokoladu za rođendan i sv. Nikolu, a ne toliko potrebne cipele ili školski tablet. Prihvatili su da se više ne posjećuju s rodbinom i prijateljima, jer nije pristojno odla­ziti u posjet bez kave ili cvijeća. Prihvatili su da im televizija zamijeni kazalište i koncerte, osim ako ih ne ulove da ne plaćaju pretplatu. Tada ni to.

     Mladi odlaze iz Hrvatske jer ne prihvaćaju mjeru koju im je odredila vladajuća elita. Stariji ostaju jer više nisu konku­rentni na tržištu rada, i jer su prihvatili mjeru svoje bijede.

     Pa koja je onda mjera prava za tebe? Sa čime se trebaš usporediti? Ako je 2.180 kuna hrvatska linija siromaštva, trebaš li biti sretan što si među 50 posto onih koji imaju mi­rovine više od te linije? Ili je za tvoju mjeru presudno ako imaš mirovinu višu od prosječne od 2.318 kuna?

     Ne, uzmi globalnu mjeru. Prema procjeni objavljenoj na stranici numbeo.com četveročlanoj obitelji u Zagrebu za normalan život mjesečno potrebno je 14.600 kuna i to bez podstanarine. Mjesečni troškovi za jednu osobu iznose, dakle, 4.300 kuna.    Prosječna plaća u Zagrebu je 6.972 kune, a prosječna mirovina u glavnom gradu iznosi 2.463 kune. Dakle, 65 posto umirovljenika u Zagrebu ima mirovine niže od potrebnih troškova za normalni život prema svjetskim kriterijima, ali i od europskog modela izračuna linije siro­maštva (60 posto medijana neto plaće).

     Neka vam bude muka, neka se razljutite i postanete bijesni, no svoju mjeru postavite na svjetsku i europsku razinu. Očekujte od svoje domovine da vam osigura 4.300 kuna prihoda mjesečno, pogotovo ako ste odradili 40 godi­na radnog staža. Imate na to pravo. Zahtijevajte to.

 

 

 

 

 

 


 

 

Otvoreno pismo premijeru Plenkoviću

             Još jednom Vam se obraćamo u ime oko 300 tisuća članova naših umirovljeničkih udruga, među kojima je velik broj onih koji bi bili pogođeni štetnim i nepotrebnim uvođenjem obveznog liječničkog pregleda prilikom produženja vozačke dozvole.

     Naime, u prigodi potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače o.g. usmeno, a 16. ožujka i pismeno, obratili smo Vam se s molbom da zaustavite inicijativu liječničkog lobija kojom bi se više od 250.000 vozača starijih od 65 godina ucijenilo plaćanjem zdravstvenih pregleda za produženje vozačke dozvole, iako je u većini europskih zemalja ta dobna granica postavljena iznad 70 godina, a eventualne potvrde besplatno izdaju liječnici obiteljske medicine....

Read more...

 

SUH i MUH pišu premijeru Plenkoviću

 

Obavezni liječnički pregled za starije od 65 prilikom produženja vozačke dozvole

      Prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače 2017. godine u prostorijama Banskih dvora, čelnici obje umirovljeničke udruge obratili su Vam se s posebnom zamolbom da zaustavite pokušaje ponovnog uvođenja obaveznog zdravstvenog pregleda za vozače starije starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole, jer je to suprotno europskoj praksi, neutemeljeno u prometnim statistikama MUP-a te novi financijski teret za ionako osiromašene starije osobe. Razumjeli smo da ćete tom pitanju posvetiti pozornost, utoliko više što je provedeno javno o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kojem su Matica i Sindikat umirovljenika sudjelovali svojim primjedbama i prijedlozima.

     Poštovani predsjedniče, nijedna od naših primjedbi nije uvažena, ali se iskristaliziralo kako je inicijativa za ovaj novi diskriminatorni namet na starije osobe, inicirana od strane Hrvatske liječničke komore, u zaštitu interesa lobija medicine rada.

     Naime, iako je postojećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u članku 233. sadržano dobro zakonsko rješenje, koje propisuje kako je liječnik dužan upozoriti pacijenta te obavijestiti policiju o promijenjenom zdravstvenom stanju pacijenta koje bi moglo utjecati na njegovu sposobnost i sigurnost upravljanja vozilom, sada se ta obveza pokušava „preseliti“ u medicinu rada. Postavljamo pitanje tko bolje od liječnika koji je liječio pacijenta, odnosno izabrani liječnik opće prakse, poznaje zdravstveno stanje pacijenta, kao i njegove dijagnoze, simptome te propisanu terapiju? Sve to je nepoznanica liječniku medicine rada koji prvi put vidi pacijenta, a nema ni uvid u njegov zdravstveni karton, pa je stoga pregled površan i isključivo u svrsi zarade (500 kuna)....

Read more...

 

MINISTRE, NE DIRAJTE JAVNI MIROVINSKI STUP!

 

     Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić na konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav“, održanoj 28. veljače, izjavio je kako „više nećemo imati veći stupanj ulaska u mirovinsko osiguranje ako se nastave pozitivni gospodarski trendovi, a samim time će i dio koji se namiruje iz mirovinskog osiguranja biti veći, a time i deficit manji“. Točnije, ministar se javno zalaže za privatizaciju i individualizaciju odgovornosti od rizika starenja, a da tako nešto ne preporučuje niti Europska unija, niti je išta takvoga raspravio i odlučio hrvatski zastupnički dom.

     Naime, Ćorić je istaknuo kako on dio rješenja tog problema vidi u spoznaji da svaka osoba u Hrvatskoj mora već od najranije faze ulaska na tržište rada brinuti o tome kako i na koji način u okviru pojedinih štednih oblika misliti na svoju starost. Kao dio rješenja vidi i u smanjenju stope izdvajanja za prvi stup mirovinskog osiguranja s 15 na 14 posto onog trenutka kada se stvore uvjeti za to, te u povećanju stope s 5 na 6 posto za drugi stup mirovinskog osiguranja privatne kapitalizirane štednje.

     “Oni koji to financijski mogu, trebaju dio svoje štednje usmjeriti u pojedine štedne oblike. Ekonomska politika mora dati ključan doprinos u vidu povećanja zaposlenosti pa onda i broja osiguranika, ali s druge strane pojedinci sa svoje strane moraju učiniti određeni napor”, rekao je Ćorić. Time ministar poručuje da bogati mogu štedjeti, a za siromašne ne predlaže rješenje, jer takve, valjda, on niti ne poznaje.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske niz godina upozorava kako je drugi mirovinski stup upravo uzročnik krize mirovinskog sustava i prekomjernog javnog deficita, a ne potencijalni spasitelj. Podsjećamo, od strane SUH-a upućen je niz zahtjeva vladama i ministrima za njegovo ukidanje jer je preskup, neuspješan, nesiguran i rizičan, nema elemenata solidarnosti, a osigurat će tek simbolične dodatke mirovinama iz prvog stupa. Umirovljeničke udruge su predlagale hitnu reformu drugog mirovinskog stupa u dobrovoljan, upravo kako su napravile Češka, Slovenija, Poljska, Slovačka i Mađarska, a planira i Bugarska. Rumunjska i baltičke zemlje su ga svojedobno zamrznule i bitno smanjile doprinose. Zašto samo u Hrvatskoj bankari koji upravljaju „svojim“ mirovinskim fondovima, imaju toliki utjecaj da su im i ministri glasnogovornici? U tom smislu nema razlike između SDP-a i HDZ-a, jer obje najveće stranke imaju duboke osjećaje povezanosti s bankarskim sektorom koji kroz drugi mirovinski stup zapravo kamatari državu.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske poručuje kako, posve u duhu Bijele knjige o mirovinama Europske komisije, kao i uvriježene legislative u zapadnoeuropskim zemljama, prvi javni mirovinski stup u Hrvatskoj mora ojačati, jer je nakaradnom i nepripremljenom reformom iz 1999. i 2002. godine otkinuta četvrtina mirovinskog doprinosa i predana na upravljanje (stranim) bankama. Umjesto prijedloga da se doprinosi za prvi mirovinski stup smanje na 14 posto, SUH i dalje smatra kako je nužno vratiti stopu od 20 posto, a stopu doprinosa za drugi stup učiniti izbornom i dobrovoljnom, kao i u većini europskih zemalja koje drugi stup uopće imaju. U protivnom će država i dalje morati posuđivati novac za isplatu mirovina od mirovinskih fondova uz visoke kamate, upravo taj novac koji im je dala. Takav model mirovinske reforme Svjetska banka pripremila je devedesetih godina za postkomunističke i postotalitarne zemlje, a cijena takve casino-ekonomije je tranzicijski trošak od 1,6 posto bruto društvenog proizvoda godišnje. Naravno, cijena su i sramotno niske mirovine, koje su hrvatske starce i starice dovele pri vrhu tablice najsiromašnijih starijih osoba u Europskoj uniji. O tome da mirovinski bankari deru administrativne troškove i isplaćuju si visoke bonuse, ministar Ćorić ne govori.

     Rješenja „krize mirovinskog sustava“ koje, između ostalog, zagovaraju i sindikati, upravo su kreiranje novih radnih mjesta, povećanje plaća i zaposlenosti, te eliminiranje nesigurnog rada (rad na određeno, agencijski rad itd) te rada na crno, a u konačnici ukidanje, tj. zamrzavanje uplate doprinosa u drugi stup i vraćanje sredstava u prvi stup iz kojeg su sredstva oduzeta. Potrebna je sveobuhvatna reforma čitavog mirovinskog sustava kojom će se konačno uskladiti mirovine s rastom plaća, uvesti primanja za starije osobe bez primanja, uvesti bolji model obiteljskih mirovina i to - kroz dijalog i partnerstvo s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba, sindikata i znanstvenika.

 


 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

 

Umirovljenici traže izvanredno povećanje mirovina

     Nakon što je 1. veljače 2017. godine potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika održana je konstituirajuća sjednica. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava. Podsjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasile kao hitne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstavnici umirovljenika traže da se o idućim mjerama Vlada RH i pismeno očituje....

Read more...

 

Potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća!

          Nakon više od godine i pol dana, predstavnici umirovljenika i starijih osoba ponovno će imati kanal za utjecaj na politike, zakone i strategije i to kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, savjetodavno tijelo Vlade RH. U ime Vlade RH sporazum je 1. veljače 2017. godine potpisao premijer Andrej Plenković s predstavnicima dviju najvećih umirovljeničkih udruga, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom Petrović i predsjednikom Matice umirovljenika Hrvatske Josipom Kovačićem.

          U međuvremenu je usvojena porezna reforma koja je pogodovala samo umirovljenicama s mirovinama većim od 6.200 kuna, a usvojeni su brojni zakoni koji se odnose na umirovljenike i starije osobe. Stoga je Jasna Petrović, predsjednica SUH-a, izrazila uvjerenje kako će se na prvoj sjednici Nacionalnog vijeća naći uvođenje hitnih mjera za suzbijanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba poput uvođenja minimalne i nacionalne mirovine, poboljšanog modela usklađivanje mirovina te novog modela obiteljskih mirovina.

          Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o konstituiranju vrlo važnog tijela putem kojeg će se s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba uspostaviti kvalitetni i kontinuirani dijalog  o svim aspektima politike, a pogotovo zdravstvene, mirovinske i socijalne.

„Težimo poboljšanju položaja umirovljenika i starijih osoba, povećanju mirovina, a Nacionalno vijeće vidimo kao svojevrsni korektiv politika ove Vlade. Zahvaljujem predstavnicima udruga na ovoj inicijativi te se još jednom nadam kvalitetnom dijalogu“, kazao je Plenković.