UVODNA RIJEČ

Micek, mucek, eto ti figa!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kako razgovarati sa starijim osobama? Zasigurno ne po če­stom stereotipu - pokroviteljski, u deminutivima, s lažnom ljubaznošću, pomalo s visoka - jer ti stari su ono što im mladi govore već zaboravili ili čak nisu niti znali. I u godišnjim izvješćima Pučke pravobraniteljice nerijetko se takav „govor" spominje kao ozbiljan primjer narušavanja dostojanstva stari­jih osoba, primjerice, u domovima, gdje im se osoblje obraća s umanjenicama, nazivajući ih miškec, kokica, curica, dečkec...

     Nekako tako smo doživjeli sastanak u Ministarstvu zdravstva iniciran od strane Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Šest predstavnika umirovljenika i devet udruženih pred­stavnika ministarstva mirovinskog, zdravstva, HZZO i HZMO, sve ugledna imena. Boje Ministarstva rada i mirovinskog sustava predvodila je pomoćnica Melita Čičak, domaćin je bio državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, iz Porezne upra­ve Ministarstva financija glavnogovornik je bio Dražen Opalić te se na kratko pojavio i ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić. Tema: „zdravstveni" zahtjevi umirovljeničkih udruga: ukidanje dodat­nog zdravstvenog doprinosa, povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje i uvrštenje predstavnika umirovljenika u buduće Upravno vijeće HZZO-a. Sitnica: treba promijeniti neko­liko zakona, kao što ih časkom promijene za branitelje, HVO-ov- ce, Royal...

     Umirovljenički predstavnici su gotovo deminutivno poz­dravljeni s naglaskom Dulibića kako oni njih razumiju i cijene doprinos koji su dali u životu, no zdravstvo ima gubitke od se­dam milijardi, a k tome - znaju li oni, umirovljenici, koliko ljudi ima niske plaće, pa bi se takvi mogli razljutiti kad bi se ukinuo zdravstveni doprinos umirovljenicima?! Možda gospoda, za­pravo, ne znaju da je 51 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva? I da takvih ima 1,2 milijuna. Sitnica. Pogotovo na izborima.

     I tako su jedan po jedan zahtjev, argumentiran brojkama, datumima i činjenicama, uglednici listom zanijekali, s patronizirajućim pedagoškim gardom kao kad se učiteljica obraća maloj djeci. Ne, ti umirovljenici ne znaju da svojedobno Miilinović nije uveo dodatni zdravstveni doprinos kao kriznu mjeru, iako je to bilo 2009. godine, ma ti starci pojma nemaju da braniteljima (ni) je omogućeno da pritiskom ishode da im se s mirovina ne usteže taj doprinos; ma što bi oni htjeli da se smanji cenzus za dopun­sko osiguranje do hrvatske linije siromaštva, iako nije mijenjan od 2004. godine. I tako se ni jedan prijedlog nije ozbiljnije raz­motrio, jedino je tijekom sastanka pomalo smanjen deminutivni tonalitet i prelazio u nestrpljivost. Imaju toliko dugova i toliko poslova, a troše vrijeme iz pristojnosti, jer kupuju vrijeme. Micek, mucek, evo ti figa!

 

 

 

 

 

 


 

SUH-ovci na VII. Kongresu SSSH

Radnici i umirovljenici za snaženje javnog mirovinskog stupa!

Pod motom „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“ od 13. do 15. studenoga 2014. godine, u hotelu Well, u Tuheljskim Toplicama, održan je Sedmi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čija je SUH članica od 1993. godine.

Zastupnici VII. kongresa SSSH  iskazali su dosadašnjem predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu ponovno povjerenje za obavljanje predsjedničke funkcije u sljedeće četiri godine. Od 137 zastupnika, koji su pristupili glasovanju, za Mladena Novosela je glasovalo njih 136. Jedan glasački listić je bio nevažeći. U radu prvoga dana Kongresa sudjelovalo je 138, u drugoga dana 141 zastupnik od ukupno 152. Među izaslanicima bili su i predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske – predsjednica Jasna A. Petrović i zamjenik Milan Tomičić, te dosadašnja članica Vijeća SSSH potpredsjednica Milica Čavkić. Tomičić je bio članom Izborne komisije, a Petrović u Radnom predsjedništvu Kongresa.

Zastupnici VII. kongresa SSSH usvojili su Deklaraciju „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“, Deklaraciju o stvarnom odlučivanju žena u sindikatima, kao i nekoliko rezolucija: Rezoluciju o revitalizaciji industrijske proizvodnje i otvaranju novih radnih mjestaRezoluciju o zaštiti zdravlja radnika na radnom mjestu, te Rezoluciju o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama.

SUH-u je osobito značajno što je Kongres prihvatio usvojiti prijedlog Rezolucije o solidarnosti i ravnopravnosti među generacijama, jer je najnovijim istupima premijera u pitanje dovedena upravo ta dimenzija međugeneracijske solidarnosti, jednako kao i prvi javni mirovinski  stup. Umirovljenici i radnici po tom pitanju nemaju dvojbe – prvi mirovinski stup, odnosno javni mirovinski stup temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti temelj su mirovinskih sustava u Europi, te bi svaki pokušaj dokidanja tog temelja bio jednak individualizaciji rizika starosti i bolesti.

Jasno je poručeno i to da drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, kao dopunski, treba biti dobrovoljan i transformiran u tzv. profesionalnu mirovinsku štednju.