UVODNA RIJEČ

Malo više od najmanjeg

Piše: Jasna A. Petrović

     Procurila je informacija kako će se u okviru mirovinske reforme ići na ruku i onima s najnižim mirovinama i to povećanjem za tri posto. O čemu je tu riječ? Tko bi lud izvukao iz džepa tri posto povišice, u vrijeme kad plaće ra­stu za više od četiri posto, a cijene iznenađuju skokovima iza svakog ugla. Bacili smo grah i zaključili kako će najniže mirovine porasti za 3,13 posto. Jesmo li jako pametni ili či­tamo budućnost iz graha? Nema tu tajne, pa čak i nije riječ o nekoj pravoj povišici, već samo o ispravljanju nesuvisle i nepravedne prijašnje odredbe.

     Prvo treba naglasiti kako je svrha mirovine i dugogo­dišnjeg uplaćivanja mirovinskih doprinosa zaštita od si­romaštva u starosti te zaštita dostojanstva starijih osoba. Zato se u svim europskim zemljama smišljaju mehanizmi kojima bi se umirovljenike zaštitilo od potonuća na dno bijede. U većini njih, kao i u Hrvatskoj, to je bila minimalna mirovina, dakle univerzalni najniži iznos ispod kojega ne smije pasti ni jedna mirovina, ali je to postojalo do kraja 1998. godine, kad je „izmišljena" takozvana najniža miro­vina, koja nije uvjetovana cenzusom, već ovisi o dužini mi­rovinskog staža. No,„jedinična cijena" najniže mirovine, ak­tualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. srpnja u visini od 63,61 kune, dok je AVM za izračun osnovne mirovine 65,60 kuna. Bezrazložno utvrđena niža vrijednost AVM-a samo za siromašne je točno za 3,13 posto niža! I ta bi se nepravda ovom reformom trebala korigirati, tako da će i AVM za naj­nižu mirovinu iznositi 65,60 kuna.

Jesmo li zadovoljni? Prvi korak, mali korak više od naj­manjeg. Tako umirovljenik s 15 godina radnog staža neće više imati zajamčenu najnižu mirovinu od 954 kune, već 984 kune. Samo ili čak 30 kuna više. Onaj, pak, koji je radio 40 go­dina dobit će sada najmanje 2.624 kune, ili čak osamdesetak kuna više. Super? Ne, jer to se odnosi samo na one koji su za­radili starosnu, ali ne i prijevremenu starosnu mirovinu. Ta­kvima, koji su s kojom godinom manjka godina života otišli u prijevremenu mirovinu, oduzet će se linearno 20,4 posto od mirovine. Daju ti, dakle, 80 kuna, a onda oduzmu nešto više od pedesetak kuna. Takva je matematika ove i bivših Vlada. Daj malo, uzmi više. U cijelosti, to je politika protiv siromašnih, bez empatije, bez srca, bez poštovanja.

     Siromaštvo je najgori oblik nasilja, rekao je Mahatma Gandhi. A stvari teku, ne prema zaustavljanju siromaštva, već prema ubijanju želje. Kao da mora postojati prirodno stanje nemati, biti jadan, željeti sreću. Kao da je dostojan­stven život neprirodna želja, a prirodno je dobiti malo više od najmanjeg. Tri posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH-ukratko

Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?

Što je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)?

SUH je dobrovoljna, nestranačka, humanitarna interesna udruga civilnog društva hrvatskih umirovljenika, koja se sindikalnim oblicima djelovanja bori za ostvarenje socijalnih, ekonomskih i građanskih prava umirovljenika i starijih osoba. SUH je uspješno predvodio i pridonosio u ostvarivanju socijalne pravde u i bio u prvim redovima borbe za ostvarivanje materijalnog i socijalnog položaja radnika i umirovljenika.

Zašto smo osnovali SUH 1992. godine?

SUH smo osnovali kako bismo pokušali očuvati dosegnutu razinu prava umirovljenika i izboriti se za kvalitetniju skrb o starijim osobama, te unaprijediti mirovinski sustav. Bilo je to u ratno vrijeme kad je ugrožena bila ne samo Hrvatska, već i cijeli socijalni sustav. Uslijedio je pritisak međunarodnih financijskih institucija za mirovinsku reformu i uvođenje tri stupnja mirovinskog osiguranja i SUH se tada borio za očuvanje razine umirovljeničkih i radničkih prava.

Zašto smo osnovani kao sindikat, a ne kao savez ili matica?

Sindikat je organizacija koja promiče prava radnika temeljem njihova rada, za vrijeme nezaposlenosti, tijekom rada, kao i u starosti. Nastavak organiziranja umirovljenih radnika koji su svojim radom zaradili penzije i nakon radno aktivne dobi predstavlja kontinuitet borbe za dostojanstven život, samo s drugim intenzitetom i formama rada. Status umirovljenika je preslika radnoga statusa zaposlenih, samo bitno pogoršana.

Zašto SUH nije u registru sindikata nego u registru drugih udruga?

Kad je osnovan, SUH je bio registriran kao i svaki drugi sindikat u registru pri Ministarstvu rada, ali je odatle ubrzo brisan jer «nije ovlašten za kolektivno pregovaranje», te je, umjesto po ZOR-u, danas registriran po Zakonu o udrugama. Time su prekršene konvencije Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98, ali hrvatsku vlast to nije osobito briga. SUH se ipak svojom aktivnošću nametnuo kao pregovarač svim dosadašnjim Vladama, što je rezultiralo važnim ispravcima reformskih nakaradnosti.

Postoje i druge udruge umirovljenika. Po čemu smo različiti?

Postojeće udruge umirovljenika u priličnom obimu su zadržale praksu socijalističkih udruženja koja su u stara vremena bila produžena ruka vlasti, a djelovanje im je dopušteno kako bi kompenzirala ekonomske slabosti državne socijalne politike. Tako je, dijelom, i danas. Više se to ne zove udruženje nego udruga, više nije savez nego matica, a preuzeli su imovinu i tradiciju financijske pomoći od strane Vlade. Takve su udruge bile i jesu instrument koji će izlakirati položaj umirovljenika, zamotati ga u šarene folije i zabaviti sporednijim stvarima, kako bi ih pacificirali i osigurali njihovu glasačku podršku.

Naš Sindikat umirovljenika Hrvatske zadržava sindikalnu misiju i bori se za prava umirovljenih radnika – sindikalnim metodama borbe – pregovorima, inicijativama, prosvjedima…

Zašto smo članicom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske?

Od 1993. godine SUH je punopravna članica SSSH-a, snažne hrvatske sindikalne središnjice, upravo zato da bi posredstvom njih utjecali na formuliranje pregovaračkih zahtjeva prema poslodavcima i Vladi, te da bi poboljšali položaj postojećih i budućih umirovljenika. Ostali smo članicom SSSH i kad je naša središnjica prolazila kroz svojevrsnu katarzu tijekom 2010. godine.

Zašto smo članicom FERPA-e (Europske federacije umirovljenih radnika iz Brisela)?

Zato da bismo u europskom društvu koje je sve više integrirano i zasnovano na zajedničkim standardima i vrijednostima imali svoj glas za kvalitetne promjene. FERPA je članica ETUC (Europske konfederacije sindikata) pa i tim kanalom promičemo svoje ideje i prijedloge. Naši predstavnici su vrlo aktivni u Izvršnom odboru i Direkciji FERPA-e.